STARENJE sa sobom nosi brojne strahove, no jedan se posebno ističe - gubitak pamćenja. Mogućnost da zaboravimo vlastitu adresu, lica dragih ljudi ili kako obavljati najjednostavnije zadatke mnogima ulijeva strah u kosti. Taj strah ima i ime: demencija.

Demencija je krovni pojam za stanja koja uzrokuju ozbiljan kognitivni pad, do te mjere da utječe na svakodnevni život. Iako su neki ljudi genetski skloniji, stručnjaci ističu da i određene životne navike mogu značajno povećati rizik. Važno je napomenuti da promjena ovih navika nije garancija protiv demencije, ali donosi brojne druge koristi za cjelokupno zdravlje. Evo na što biste trebali obratiti pozornost.

Zanemarivanje utjecaja hrane na mozak

Stara izreka "što je dobro za srce, dobro je i za mozak" i danas vrijedi. Stručnjaci ističu kako prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija. Preporučuju mediteransku prehranu, bogatu zdravim mastima, nemasnim mesom, cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem. Također, savjetuje se i takozvana MIND dijeta, koja naglašava unos bobičastog voća, lisnatog zelenog povrća, ribe i maslinovog ulja - namirnica koje dokazano pogoduju zdravlju mozga.

Ignoriranje postojećih zdravstvenih problema

Kronične bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola poznati su faktori rizika za demenciju. Agresivno i redovito liječenje ovih stanja, posebno onih vaskularne prirode, ključno je za smanjenje rizika. Time se štiti cirkulacija te osigurava dovoljna opskrba mozga krvlju i kisikom, što je presudno za prevenciju vaskularne demencije, jednog od čestih oblika ove bolesti.

Nedostatak kvalitetnog sna

Mozak se obnavlja tijekom dubokog sna. Tada se čisti od beta-amiloida, toksičnog proteina koji doprinosi razvoju Alzheimerove bolesti. Stoga je važno osigurati si dovoljno kvalitetnog, regenerativnog sna. Problemi poput apneje u snu, koja je često nedijagnosticirana kod starijih osoba, mogu drastično smanjiti kvalitetu odmora. Također, lijekovi za spavanje mogu narušiti prirodne cikluse sna, što znači da tijelo ne dobiva odmor potreban za konsolidaciju sjećanja.

Zapostavljanje prijatelja i obitelji

Društvena povezanost iznimno je važna za mentalno zdravlje. Usamljenost, izolacija i depresija imaju negativan utjecaj ne samo na kognitivne funkcije već i na stopu smrtnosti. Neki stručnjaci upozoravaju da je usamljenost kod starijih osoba opasna poput umjerenog pušenja. Održavanje društvenih kontakata, bilo kroz razgovor ili slušanje priča dragih osoba, održava um aktivnim i angažiranim.

Prekomjerna konzumacija alkohola

Sve je više dokaza da alkohol šteti zdravlju, od oštećenja jetre do povećanog rizika od raka, a posebno je štetan za mozak. Kako starimo, naša jetra teže prerađuje alkohol. On je izravan toksin koji, između ostalog, može ozbiljno poremetiti san. Stručnjaci savjetuju da, ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, jedan od prvih koraka treba biti smanjenje unosa alkohola.

Izbjegavanje tjelovježbe

Aktivan životni stil ključan je za zdravlje mozga. To ne podrazumijeva samo odlazak u teretanu, već i svakodnevne aktivnosti poput hodanja umjesto vožnje automobilom. Preporuka za starije osobe je 30 minuta aerobne vježbe pet dana u tjednu. Vježbanje poboljšava kardiovaskularno zdravlje, što izravno utječe i na zdravlje mozga. Važno je s vježbanjem početi na vrijeme, puno prije pojave bilo kakvih kognitivnih promjena.

Nenošenje kacige

Ozljede glave povezane su s većim rizikom od demencije. Iako na razini cijele populacije možda ne igraju ogromnu ulogu, za pojedinca koji doživi težu ozljedu glave rizik može biti značajno povećan. Zato stručnjaci upućuju jednostavan, ali važan savjet: ako vozite bicikl, uvijek nosite kacigu. To je mala mjera opreza koja može imati velik utjecaj.

Zanemarivanje simptoma depresije

Depresija, čak i u blažem obliku, može poremetiti sve one navike koje su ključne za kognitivno zdravlje - od druženja i vježbanja do pravilne prehrane i brige o sebi. Stoga je liječenje depresije iznimno važno i može biti jedan od načina za poboljšanje kognitivnog starenja i smanjenje rizika od demencije.

Demencija nije ničija krivnja

Iako broj oboljelih od demencije raste, to je dijelom zato što ljudi žive dulje. Dobra vijest je da se rizik od obolijevanja u određenoj dobi zapravo blago smanjio, vjerojatno zbog bolje brige o kardiovaskularnom zdravlju. Danas postoje i lijekovi koji mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije.

Ipak, važno je naglasiti da će neki ljudi razviti demenciju zbog genetike ili drugih faktora na koje ne mogu utjecati. Nije pošteno očekivati da su oni "krivo" živjeli. Promjena životnih navika znači da činimo sve što je u našoj moći kako bismo smanjili rizik, ali bez osjećaja krivnje ako se bolest ipak pojavi.