U MORSKIM lukama u prvoj polovini ove godine bilo je 1,7 posto više putnika nego u istom razdoblju prošle, odnosno 13,1 milijun, od kojih je većina, gotovo 10 milijuna, brodovima putovala u drugom tromjesečju, čime je lanjsko premašeno za 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U hrvatske morske luke u prvom ovogodišnjem polugodištu, pokazuje DZS-ova statistika, prispjelo je 149,5 tisuća brodova, 0,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, od čega njih oko 100 tisuća u drugom tromjesečju, što je za 1,4 posto više nego u istom tromjesečju lani.

Putnika najviše u Splitu i Dubrovniku, gotovo sve morske luke s porastima  

Najviše putnika u drugom tromjesečju ove godine prošlo je kroz morske luke Split i Dubrovnik, 1,48 milijuna i 1,06 milijuna, čime su te luke u plusu u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 3,2 i pet posto.

Morska luka Zadar ih slijedi sa 758,3 tisuće putnika, 1,6 posto više nego u drugom tromjesečju prošle godine, a porast od 3,1 posto, s malo više od 620 tisuća putnika, imala je i morska luka Korčula (u što je uključen i promet s Orebića na Pelješcu), dok su u morskoj luci Preko na otoku Ugljanu bile 581,4 tisuće putnika, odnosno 2,8 posto više.

I u gotovo svim drugim morskim lukama na hrvatskom Jadranu, kako pokazuju podaci DZS-a, na trajekte i druge brodove ukrcano je i s njih iskrcano više putnika nego lani. Iz DZS-a navode i da je u drugom tromjesečju ove godine od ukupnih 9,95 milijuna putnika njih 466 tisuća iskrcano s brodova za kružna putovanja, što je porast od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Više osobnih vozila i autobusa

Ukupno je u svim morskim lukama na Jadranu u drugom tromjesečju ukrcano i iskrcano 1,86 milijuna osobnih vozila i motocikala, što je 6,2 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je autobusa bilo 1,7 posto više, oko 11,5 tisuća.

Lučka kapetanija Split zabilježila je najviše osobnih vozila na brodovima, 498,4 tisuće, što je porast od šest posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje. Autobusa je u toj luci bilo oko 2500, odnosno tri posto manje.

Druga po broju vozila je Lučka kapetanija Rijeka, koja je u drugom tromjesečju ove godine registrirala ukrcaj i iskrcaj 459 tisuća osobnih vozila, devet posto više nego lani, ali je s brojem autobusa na prvom mjestu jer ih je tu ukrcano i iskrcano više od 4000, odnosno 2,3 posto više.

Slijedi Lučka kapetanija Zadar s 356,1 tisućom osobnih vozila, 6,1 posto više, dok je autobusa bilo 14 posto manje, odnosno 246.

Porast prometa robe u pola godine

U prometu robe morske luke u Hrvatskoj su na razini drugog tromjesečja ukupno zabilježile minus od četiri posto, s oko 5,4 milijuna tona, ali su unatoč tome na razini prvog polugodišta u plusu od 1,3 posto, s 10,26 milijuna tona. To iz DZS-a objašnjavaju padom prometa suhe rasute robe za 41 posto, koji u ukupnom prometu robe ima udjel oko 17 posto.

Napominju i da je promet tekućeg tereta, koji ima i najveći udjel od 51 posto u ukupnom prometu robe u morskim lukama, porastao za 9,4 posto, a za 15,3 posto bio je veći i promet robe u kontejnerima (čiji je udjel u ukupnom prometu robe 24 posto).

Morske luke s najviše prometa robe u odnosu na lani zabilježile su i poraste u drugom tromjesečju ove godine - Omišalj od 11,4 posto, s 1,7 milijuna tona robe, te Rijeka od 11,2 posto, s 1,3 milijuna tona.

U prvih pet morskih luka za promet robe su još Ploče, Bakar i Split, ali su sve tri zabilježile pad tog prometa u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje. Najveći pad je u Pločama, od 30,1 posto, s 838,7 tisuća tona robe, te u Splitu, od 27,6 posto, s 456,7 tisuća tona, dok je u "sredini" morska luka Bakar s 583,1 tisućom tona robe, odnosno 12 posto manje.