SAMO nekoliko desetaka migranata vraćeno je iz Njemačke u druge države Europske unije odgovorne za obradu njihovih zahtjeva za azil, pokazuju službeni podaci objavljeni jučer, prenosi DPA.

Dublinska pravila određuju koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva za azil, a to je često prva zemlja EU-a u koju je migrant ušao.

To često znači da su na udaru države na vanjskim granicama Unije, ponajviše Italija i Grčka.

Složen i često neučinkovit postupak vraćanja osobe

No, mnogi migranti put nastavljaju prema drugim državama, pri čemu je Njemačka jedno od najpoželjnijih odredišta zbog boljih životnih uvjeta i radnih prilika.

Ako njemačke vlasti utvrde da je za neki zahtjev za azil odgovorna druga članica, moraju pokrenuti složen i često neučinkovit postupak vraćanja osobe u tu zemlju, navodi DPA.

U ožujku je Njemačka otvorila dva "Dublinska centra" - na sjeveru i na istoku zemlje - namijenjena smještaju osoba koje čekaju deportaciju u drugu članicu EU-a.

No, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg, iz centra u Eisenhüttenstadtu, jugoistočno od Berlina, od njegova otvaranja vraćeno je samo pet migranata, i to u Poljsku.

Njemačka policija ne smije jednostavno odbiti tražitelje azila na granici

Ukupno je u Eisenhüttenstadtu do sada bilo smješteno 72 ljudi, od čega je 42 pobjeglo ili ih je udomila lokalna župa.

U međuvremenu, iz centra u Hamburgu deportirano je 38 osoba u zemlje EU-a nadležne za njihove zahtjeve za azil, dok je ukupno kroz taj objekt od ožujka prošlo 75 migranata, prema navodima lokalnih vlasti.

Prema Dublinskim pravilima, njemačka policija ne smije jednostavno odbiti tražitelje azila na granici, već ih mora primiti dok se ne utvrdi koja je zemlja odgovorna za postupak.

Ipak, njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt naredio je graničnim službenicima da vraćaju tražitelje azila na granicama, što kritičari ocjenjuju kršenjem pravila EU-a.

Radi koordinacije pri rješavanju zahtjeva za azilom, Europska unija koristi centraliziranu biometrijsku bazu podataka Eurodac, u kojoj se prikupljaju, pohranjuju i uspoređuju otisci prstiju tražitelja azila u cijeloj Uniji.

Ministarstvo unutarnjih poslova Brandenburga navelo je više razloga za mali broj povrata, među kojima i pojačane granične kontrole.