Sadržaj nastao u suradnji sa: Zagrebačka banka

PROSJEČNI Hrvat razumije tek oko 60 posto osnovnih financijskih pojmova, pokazuje istraživanje HNB-a i Hanfe iz 2023. Iako je to blagi rast u odnosu na 2020., kada su Hrvati bili na 59%, i 2016. (56%), i dalje najčešće griješimo kad štedimo, dižemo kredite ili planiramo ulaganja.

Znate li koliko treba zaraditi da bi se nadoknadio gubitak od 50 posto ulaganja, kako inflacija mijenja vrijednost štednje ili što zapravo znači “realna vrijednost novca”? Upravo na takvim pojmovima najčešće se griješi, a istraživanja pokazuju da Hrvati u financijskoj pismenosti zaostaju za razvijenijim državama.

Zemlje poput Švedske, Njemačke, Nizozemske, Danske ili Kanade postižu nešto više rezultate, iznad 63 posto, prema OECD-ovim analizama.

Provjerite u kvizu koliko ste financijski pismeni

Podaci pokazuju da Hrvati postupno napreduju i da su blizu europskog prosjeka, ali i dokazuju koliko su edukacija i jednostavna objašnjenja važni u financijskim odlukama. Zato je Zagrebačka banka pokrenula Malu školu financijske pismenosti, kampanju s 14 kratkih videa koji na jasan i jednostavan način približavaju financijske teme, od štednje do sigurnosti u digitalnom bankarstvu.

Kampanja pokriva osnove planiranja budžeta te donosi savjete o sigurnosti u digitalnom bankarstvu i kako prepoznati pokušaje prevara.Obrađuju se i najčešća pitanja oko kredita, štednje i mobilnog bankarstva. Sve su to situacije koje najviše određuju kako upravljamo novcem.

Štednja i ulaganja često se čine apstraktnima dok se ne stave u konkretne brojke. Na stranicama banke dostupan je investicijski kalkulator, koji u nekoliko klikova pokazuje kako se današnja odluka može odraziti kroz pet, deset ili dvadeset godina. 

Sponzorirani sadržaj donose Index i Zagrebačka banka u skladu s najvišim profesionalnim standardima.