GODINE 1986. "Anne", daktilografkinja u uredu, gledala je kako joj IBM PC slijeće na radni stol. U manje od godinu dana ostala je bez posla. Četrdeset godina kasnije "Natalie", menadžerica društvenih mreža, svjedoči kako ChatGPT piše objave koje je nekad sama sastavljala. No njezin nestanak s radnog mjesta mogao bi doći još brže od Annenog.

U srpnju je novi izvještaj Microsoftovih istraživača digao prašinu navodeći 40 zanimanja najugroženijih umjetnom inteligencijom. Među njima su se našli prodajni predstavnici, prevoditelji, lektori i druga slična zanimanja. Ukratko, prijeti nam apokalipsa među uredskim poslovima.

AI revolucija neće biti rodno neutralna

Međutim, autori izvještaja i većina izvještavanja u medijima zanemarili su jednu ključnu stvar: ova nadolazeća revolucija neće biti rodno neutralna. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, žene čine većinu radne snage u otprilike 60% zanimanja navedenih kao ugrožena.

Dok AI mijenja pravila igre za sve, čini se da će žene prve i najteže osjetiti posljedice. Osamdesetih su računala izbacila iz ureda horde daktilografkinja i unositeljica podataka - zanimanja u kojima su prevladavale žene. Sličan scenarij sad prijeti novoj generaciji. Prema nedavnom izvješću Međunarodne organizacije rada, ženska zanimanja u bogatim zemljama otprilike su tri puta podložnija automatizaciji nego muška.

Računalna revolucija trebala bi nam biti upozorenje. Mnoge žene koje su izgubile posao 1980-ih nikad se nisu oporavile. Nakon dugih perioda nezaposlenosti, neke su našle lošije plaćene poslove u uslužnom ili sektoru skrbi, dok su se druge u potpunosti povukle iz svijeta rada. BLS je tada pratio sudbine otpuštenih radnika i otkrio da su žene više nego dvostruko vjerojatnije od muškaraca napustile tržište rada.

U kontekstu već postojećih ekonomskih razlika – žene zarađuju manje, posjeduju manje i u mirovinu odlaze s manje novca, ključno je da političari prepoznaju da će AI najjače pogoditi upravo žene i hitno uvedu mjere za ublažavanje tog udara.

Tehnološke promjene nisu bile kobne za sve. Ključ su bile nove vještine

Vrijedi primijetiti da nisu sve daktilografkinje i unositeljice podataka loše prošle 1980-ih. One koje su se prilagodile tehnologiji i stekle relevantne vještine imale su bolji ishod.

Bez obzira na pitanje ima li "prekvalifikacija" smisla u eri u kojoj se AI sve više približava ljudskoj inteligenciji, možemo pretpostaviti da će postojati prijelazna faza u kojoj će radnici s AI vještinama biti u boljoj poziciji. PwC-ov Global AI Jobs Barometer za 2025. otkriva da radnici s AI vještinama imaju u prosjeku 56% više plaće – skok u odnosu na 25% godinu ranije.

To sugerira da, ako želimo spriječiti da žene postanu najranjivije žrtve AI revolucije, moramo im osigurati jednake uvjete za stjecanje znanja o novim tehnologijama - ili barem iste kao i muškarcima.

Muškarci više koriste AI, čak i kad je dostupan svima

Iako podjednak broj žena i muškaraca koristi ChatGPT u privatne svrhe, na poslu se situacija razlikuje. Nedavno istraživanje među američkim radnicima pokazalo je da 36% muškaraca svakodnevno koristi generativni AI na poslu, dok to isto čini samo 25% žena. Uz to, 47% muškaraca izjavilo je da se osjeća samouvjereno pri korištenju AI-a na poslu, dok je isto reklo samo 39% žena.

Ovakav raskorak vjerojatno dijelom odražava i veću zabrinutost žena zbog sve prisutnije umjetne inteligencije - opravdani oprez koji bi svi trebali dijeliti. No drugi razlog je činjenica da tvrtke više ulažu u AI edukaciju muškaraca nego žena. U globalnom istraživanju Randstada provedenom na 12.000 profesionalaca, 41% muškaraca izjavilo je da im je poslodavac dao pristup AI alatima, naspram 35% žena, dok je 38% muškaraca reklo da im je ponuđena AI obuka, u odnosu na 33% žena.

Manje prilika, manje korištenja = veći rizik

Kombinacija manjeg korištenja i manjeg pristupa AI-u otrovna je za žene na tržištu rada, pogotovo u svjetlu sve većeg naglaska na "AI pismenost" kao kriterij zadržavanja ili promaknuća.

Ako se ovo ne adresira, poslodavci bi se mogli naći i na udaru zakona. U Velikoj Britaniji, radne politike koje sustavno stavljaju žene u nepovoljniji položaj, a manja uključenost u AI edukaciju to može biti, mogu predstavljati neizravan oblik spolne diskriminacije prema Zakonu o jednakosti iz 2010. godine. Čak i ako tvrtka nije imala namjeru diskriminirati, ono što se broji jest rezultat, a ne namjera.

Poslovni lideri trebali bi si postaviti osnovna pitanja: Tko ima pristup AI alatima? Tko sudjeluje u AI pilot-projektima? Tko dobiva obuku?

Ignoriranje rodne dimenzije AI promjena je recept za nevolju

Vlade diljem svijeta izgledaju potpuno nespremne za potencijalnu katastrofu na tržištu rada koju AI može izazvati, pogotovo kada je riječ o ženama. U trenutku kad politička polarizacija raste, a tradicionalne stranke gube podršku, osvajanje ženskih glasova moglo bi biti ključno.

Zato, osigurati da žene ne podnesu glavni teret gubitka radnih mjesta zbog AI-a, i rješavati ostale AI-rodne nejednakosti, nije samo etika u praksi. To je i politički razumno. Jer, vani ima jako puno Natalie.

@Project Syndicate

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala