GRUPA zemalja, među kojima su osim Hrvatske i Njemačke i Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogu zatražiti da do kraja 2026. godine, u okviru novog mehanizma solidarnosti EU-a, ne moraju primati dodatne migrante iz drugih država članica.

Hrvatska "opterećena"

To proizlazi iz analize povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o takozvanom "fondu solidarnosti", koji bi trebao rasteretiti države pod visokim migracijskim pritiskom u sklopu reforme politike pružanja azila EU-a. Prema tom izvješću, ove zemlje se mogu pozvati na činjenicu da se već sada brinu za vrlo velik broj tražitelja azila za koje bi zapravo trebale biti odgovorne druge države članice Europske unije, piše Deutsche Welle.

Zbog migrantskog pritiska proteklih godina kao i opasnosti od novog pritiska, ove zemlje će biti djelomično ili potpuno izuzete (ako to zatraže) od drugih oblika solidarnosti, poput novčanih uplata ili materijalnih doprinosa. Te oblike potpore teoretski mogu pružiti države članice EU-a koje ne žele primati migrante. 

Zemlje koje imaju pravo na pomoć

Kao zemlje koje će iduće godine zbog visokog migracijskog pritiska imati pravo na solidarnost drugih članica EU-a, Komisija u svojoj analizi navodi Grčku i Cipar te Španjolsku i Italiju. Grčka i Cipar suočeni su, prema izvješću, s neproporcionalno velikim brojem dolazaka tijekom protekle godine, dok su Španjolska i Italija opterećene brojnim plovilima koje dolaze preko Sredozemlja.

Povjerenik EU-a za unutarnje poslove Magnus Brunner izjavio je, komentirajući rezultate analize, da je očito kako je Njemačka već prije stupanja na snagu novog pakta o azilu nosila velik dio tereta solidarnosti. Ova članica će, prema njegovim riječima, znatno profitirati od reforme sustava azila i migracija - osobito zahvaljujući novim zadaćama država članica na vanjskim granicama.

Nove zadaće

Te zadaće uključuju registraciju novopristiglih, provođenje sigurnosnih provjera i novi postupak na granici. Potonji predviđa da bi određeni migranti ubuduće, nakon prelaska granice, mogli biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre u uvjetima sličnima pritvoru.

Za dodatnu opremu na vanjskim granicama EU-a, poput dronova za nadziranje zelenih granica, komisija je predvidjela pomoć od 250 milijuna eura.

Brunner je u osnovi naglasio da stroža azilna politika već sada pokazuje rezultate. "Nezakonita migracija smanjena je u protekloj godini za 35 posto", rekao je.

Izvješće kao važan korak u provedbi reforme europskog sustava azila

Izvješće, koje je sada po prvi put predstavljeno, smatra se ključnim korakom u provedbi reforme europskog sustava azila (GEAS), koja uključuje i mehanizam solidarnosti radi rasterećenja država članica posebno pogođenih migracijama.

U tu svrhu Europska komisija uzela je u obzir različite pokazatelje - primjerice, broj nezakonitih prelazaka granice, pomorskih spašavanja ili zahtjeva za azil, kao i gospodarsku snagu i broj stanovnika pojedine zemlje.

Prema GEAS-u, države koje su osobito opterećene imaju pravo na solidarnost drugih članica EU-a, bilo kroz prihvat migranata, bilo kroz financijske doprinose. Solidarnost se, međutim, može pružiti i na druge načine - primjerice, financiranjem projekata za borbu protiv nezakonitih migracija u trećim zemljama ili davanjem materijalne pomoći.

Cilj mehanizma: pravednija raspodjela migracijskog opterećenja

Cilj tog sustava uravnoteženja jest da migranti ostanu u zemlji u koju prvo stignu, a ne da, primjerice, dalje putuju u Njemačku. Države poput Grčke ili Italije trebale bi, osim toga, provoditi ubrzane postupke azila na vanjskim granicama. Zauzvrat bi trebale biti rasterećene zemlje EU-a u koje dolazi najviše migranata.

Izvješće Europske komisije čini ključnu osnovu za funkcioniranje tog mehanizma solidarnosti. O prijedlozima Komisije za takozvani fond solidarnosti sada trebaju raspravljati države članice. One su pritom dobile i detaljne brojčane podatke koje Europska komisija nije objavila javno.