STRUČNJACI upozoravaju da djeca mogu razviti ovisnost o ekranima pa čak prolaziti i kroz apstinencijske krize, no dobra je vijest da se uz pravilan pristup situacija može popraviti iznenađujuće brzo. Iako se rasprava o vremenu koje djeca i tinejdžeri provode pred ekranima ponekad čini beskrajnom, važno je da roditelji ostanu svjesni rizika i budno prate ponašanja svoje djece.

"Dostupni podaci u velikoj mjeri ukazuju na korozivan učinak na mentalno zdravlje i dobrobit naše djece", ističe Kellyn Smythe, koja pomaže adolescentima u odvikavanju od ovisnosti o ekranima. Prema Gallupovoj anketi iz 2023., prosječan tinejdžer provodi gotovo pet sati dnevno na društvenim mrežama, a sve više istraživanja pokazuje da je sama ovisnost opasnija od broja provedenih sati jer povećava rizik od problema s mentalnim zdravljem, piše Parents.com.

Što je ovisnost o ekranima?

Ovisnost o ekranima uključuje pretjeranu upotrebu pametnih telefona, tableta, računala ili televizora zbog snažne stimulacije koju ta tehnologija pruža. Društvene mreže potiču lučenje dopamina, "kemikalije za dobar osjećaj", što djecu motivira da se stalno vraćaju uređaju.

"Pojedinci pogođeni ovisnošću o ekranima nastavljaju se postupno uranjati u vrijeme pred ekranima do točke gdje to prelazi njihovu sposobnost kontrole", objašnjava dr. Matt Glowiak iz organizacije Recovered.org. "Kada nisu pred ekranom, njihove misli i emocije gotovo su odsutne u stvarnom okruženju dok opsesivno razmišljaju o sljedećoj upotrebi."

Smythe pojašnjava: "Ako vaše dijete, s bilo kojom pravilnošću, bira vrijeme pred ekranima umjesto iskustava uživo – i čini se da se ne može spriječiti u tome – pošteno je smatrati ga 'ovisnim o ekranima'."

Djeci i tinejdžerima teško je prepoznati da imaju problem, a zbog razvojne dobi često im se takvo stanje čini normalnim. "To postaje 'nova normala'", dodaje dr. Glowiak.

Znakovi koji otkrivaju ovisnost

Roditelji bi trebali obratiti pozornost na:

• Izbjegavanje druženja uživo u korist ekrana
• Razdražljivost, ispade bijesa ili tugu kad se ograniči korištenje
• Korištenje uređaja za reguliranje emocija
• Izostanke iz škole i gubitak interesa za prijašnje hobije
• Simptome anksioznosti ili depresije
• Promjene u težini, apetitu, snu ili navikama
• Izbjegavanje društvenih događanja poput prespavanja, rođendana ili školskih aktivnosti.

Kod mlađe djece znakovi uključuju frustraciju kad ne mogu koristiti ekran, stalnu preokupaciju uređajima i postupno povećanje vremena provedenog pred njima. Postavlja se pitanje: što roditelji mogu učiniti?

Dogovorite pravila zajedno

Psihologinja dr. Stefanie Mazer savjetuje da roditelji i djeca zajednički postave jasna, realna pravila: "Zajedno odlučite kada vaše dijete može biti na telefonu ili tabletu. Neka pravila budu izvediva, bez naglih i drastičnih rezova."
Korisno je uvesti i obiteljska pravila, primjerice - večera bez mobitela.

Djeci treba ponuditi privlačne alternative, kaže dr. Glowiak: šetnja, park, sport, boravak u prirodi, posjet knjižnici ili sudjelovanje u kreativnim aktivnostima. Cilj je prikazati te aktivnosti kao zabavne i korisne, a ne kao kaznu.

Prihvatite dosadu

"Dosada je bitan dio dječjeg razvoja", ističe Smythe. Ona potiče kreativnost, rješavanje problema i emocionalnu otpornost. Smjernica je jednostavna - više nestrukturiranog vremena, manje vremena pred ekranima.

Budite dobar primjer

Djeca uče oponašanjem. Roditelji trebaju smanjiti vlastitu upotrebu ekrana pred djecom i postaviti granice, posebno vezane uz posao izvan radnog vremena.

Potražite pomoć kad je potrebna

Ako dijete pokazuje ozbiljne znakove ovisnosti ili apstinencijske simptome, savjetovanje s pedijatrom, psihologom ili terapeutom može biti ključno.