DOK AMERIČKI predsjednik Donald Trump pojačava napore da ispregovara kraj ruske invazije, nad Washingtonom, Kijevom i Moskvom visi ključno pitanje: što slijedi i može li taj pritisak uopće uroditi plodom?

Prema analitičarima, odgovor je sve jasniji. Unatoč tjednima intenzivne diplomacije i pritiska iz Washingtona, izgledi uoči ovotjednog putovanja američkog izaslanika Stevea Witkoffa u Moskvu čine se sumornima, piše Kyiv Independent.

Samo nekoliko dana prije današnjih američko-ukrajinskih konzultacija na Floridi, ruski predsjednik Vladimir Putin signalizirao je da ne vidi razlog za značajne ustupke. Odbacio je razgovore o napretku te ponovno uvjetovao prekid vatre povlačenjem Ukrajine s neokupiranog teritorija - što je za Kijev neprihvatljivo.

S druge strane, ni Kijev nije spreman popustiti pred maksimalističkim zahtjevima Kremlja.

"Nešto značajno se mora promijeniti na terenu kako bi jedna strana, ili obje strane, zaključile da malo ili ništa ne mogu dobiti nastavkom rata", rekla je Jenny Mathers, stručnjakinja za međunarodnu politiku.

Dok Trumpov tim pokušava oživjeti posustalu diplomaciju, analiza stručnjaka pokazuje zašto je plan vjerojatno osuđen na propast i što se dalje može očekivati.

Ukrajina i Rusija su svjetlosnim godinama udaljene

Kada su Sjedinjene Države predstavile svoj mirovni prijedlog od 28 točaka - koji snažno podsjeća na dokument što ga je Rusija podnijela Washingtonu u listopadu - u Ukrajini je dočekan sa šokom i nevjericom.

Njegove ključne točke, uključujući priznanje ruske kontrole nad Krimom i Donbasom, ograničavanje ukrajinske vojske i zaustavljanje težnji Kijeva za članstvom u NATO-u, odražavale su dugogodišnje zahtjeve Kremlja.

Prema Oleksiyu Melnyku, su-direktoru programa za vanjske odnose i međunarodnu sigurnost u Centru Razumkov u Kijevu, "čini se da je plan osmišljen kako bi pomogao kapitulaciji Ukrajine".

Međutim, ništa ne upućuje na to da će Rusija prihvatiti bilo kakav prijedlog koji nudi manje od toga.

Budući da Kijev ustraje na svojim "crvenim linijama" u pregovorima - bez ograničenja saveza ili vojske i bez priznanja ruske okupacije - jasno je da se one izravno sukobljavaju s ruskim ciljevima: aneksijom teritorija, blokiranjem puta Ukrajine u NATO i slabljenjem njezine obrambene sposobnosti.

Revidirani plan, sastavljen tijekom razgovora američkih i ukrajinskih dužnosnika na odvojenim sastancima u Ženevi i na Floridi prošlog mjeseca, nije objavljen.

"Da bi Rusija promijenila svoj stav, mora doživjeti ozbiljne i dugotrajne neuspjehe"

Najspornija pitanja, poput teritorijalnih, "stavljena su u zagrade" za daljnju raspravu, priopćila je Ukrajina - a upravo su to teme zbog kojih bi Moskva mogla odbaciti novi plan.

"Ukrajinske trupe će se povući s teritorija koje okupiraju, a zatim će borbe prestati", rekao je Putin 27. studenog, očito se referirajući na ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo nakon lažnih referenduma 2022. godine.

"Da bi Rusija promijenila svoj stav, mora doživjeti ozbiljne i dugotrajne neuspjehe, ili možda izgubiti podršku ključnih saveznika", rekla je Mathers za Kyiv Independent.

Istovremeno, Trumpova administracija nije uspjela osmisliti "koherentnu strategiju" kojom bi pritisnula Rusiju da pristane na dogovor, kaže Mykola Bielieskov, istraživač na Nacionalnom institutu za strateške studije i viši analitičar u projektu Come Back Alive.

Sve dok Rusija može održavati sporo napredovanje na bojištu, Putin nema poticaja "za pregovore temeljene na ideji zamrzavanja bojišnice i ostavljanja po strani političkih razlika", dodaje Bielieskov.

Rusija je na bojištu u prednosti

Koristeći maglovito jesensko vrijeme i svoju brojčanu nadmoć, Rusija ostvaruje spor, ali stalan napredak na jugu i istoku, oslanjajući se na male pješačke jedinice.

Analitičari kažu da ruske snage sada kontroliraju veći dio Pokrovska, ključnog uporišta u Donjeckoj oblasti. Obrambeni stručnjak Viktor Kevliuk upozorava da je situacija u sektoru Huliaipole u Zaporiškoj oblasti postala "najopasnija i najdinamičnija".

S obzirom na to da se Ukrajina i dalje bori s nedostatkom ljudstva, a strana vojna pomoć se smanjuje, pred zemljom je teška zima.

Ipak, dok je američki tajnik vojske Dan Driscoll navodno poručio ukrajinskim dužnosnicima da bi im bilo bolje prihvatiti brzi mirovni sporazum umjesto da se suoče s porazom, stručnjaci se ne slažu.

"Situacija je danas vrlo teška, ali to nije razlog za prekid borbe", rekao je Kevliuk.

Melnyk napominje da Rusija ostvaruje samo "male taktičke dobitke po izuzetno visokoj cijeni, oko 100 mrtvih ili teško ranjenih po kvadratnom kilometru".

Prema nadzornoj skupini DeepState, Rusija je u listopadu zauzela otprilike 267 četvornih kilometara, što je slično kao u rujnu i predstavlja oko 0,04% ukrajinskog teritorija.

Međutim, napredovanje se ubrzalo u studenom, kada su moskovske trupe navodno zauzele dodatnih 505 četvornih kilometara.

Institut za proučavanje rata procjenjuje da bi, ako moskovske snage nastave napredovati sadašnjim tempom, ostatak Donjecke oblasti zauzele do kolovoza 2027. godine.

"Općenito, strateška situacija na bojištu ostaje nepromijenjena", rekao je Melnyk. "To je rat iscrpljivanja bez izgleda da bilo koja strana nanese značajan vojni poraz."

Što bi zapravo moglo izvršiti pritisak na Rusiju?

No, kao što kolaps ukrajinske obrane nije neizbježan, tako ni Rusiji ne prijeti poraz.

Anton Barbashin, gostujući istraživač u Europskom vijeću za vanjske odnose, rekao je da ništa ne sugerira da se Moskva sprema suočiti s neuspjehom dovoljno velikim da promijeni svoju strategiju.

"Razvoj događaja na bojištu može utjecati na donošenje odluka", rekao je Barbashin. "Ali zasad se ne čini realnim da će Rusija uskoro pretrpjeti vojni poraz."

S obzirom na to da su obje strane ukopane, nameće se očito pitanje: što bi moglo prisiliti Rusiju da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva prema Ukrajini?

Ekonomski, Rusija trpi - ali daleko je od sloma.

"Rusko gospodarstvo pati, ali još nije kolabiralo", dodao je Barbashin, rekavši da sustav pokazuje dovoljno otpornosti da ga Putin može održavati još godinu dana bez suočavanja s egzistencijalnim pritiskom.

Najučinkovitiji potez Washingtona bio bi sankcioniranje Kine ili Indije, ključnih kupaca ruske nafte.

Ranije ove godine, Trump je predložio uvođenje carina državama koje kupuju velike količine ruske nafte. No, dosad je samo kaznio Indiju s 25% carine - što je simboličan potez.

Mikhail Polianskii, poslijedoktorski istraživač na Odjelu za međunarodne institucije PRIF-a, rekao je da SAD neće riskirati udarac vlastitom gospodarstvu koje se bori, a što bi carine mogle donijeti.

Ukratko, Kremlj nije pod značajnim vanjskim pritiskom.

"Ovu vrstu ratovanja mogu održavati neko vrijeme", rekao je ranije za Kyiv Independent ruski oporbeni političar Vladimir Milov.

Prema Polianskom, "ekonomska kriza, veliki porazi na bojištu, pukotine u eliti - ništa od toga se još ne pojavljuje. Putin nema poticaja za pomak."

Što slijedi?

Sljedeći veliki korak u Trumpovom mirovnom procesu je očekivani sastanak posebnog izaslanika SAD-a Stevea Witkoffa i Putina u Moskvi 2. prosinca.

Očekuje se da će Witkoff Putinu predstaviti revidiranu verziju mirovnog okvira - onu koja je sada znatno prihvatljivija za Ukrajinu.

No, očekivanja su izuzetno niska.

Alexandra Filippenko, stručnjakinja za američko-ruske odnose, rekla je za Kyiv Independent da će sastanak proizvesti "samo formalne izjave i možda nove komunikacijske kanale s Trumpovim timom".

"Ali zasigurno ne proboj ili bilo kakve stvarne sporazume", rekla je, dodavši kako bi se sve značajne odluke pregovarale privatno.

Filippenko smatra da je cijeli proces od početka nalikovao ruskoj obavještajnoj operaciji.

"Putin nema razloga stati"

Izvor iz Ureda ukrajinskog predsjednika ranije je rekao za Kyiv Independent da je Witkoff oblikovao početni plan izravno u koordinaciji s Kirillom Dmitrievom, glavnim ruskim ekonomskim pregovaračem.

Prema Filippenko, svrha izvornog plana bila je prisiliti Ukrajinu da ga odbije - prikazujući Kijev nerazumnim i potkopavajući njegovo partnerstvo s Washingtonom.

Curenje informacija koje je objavio Bloomberg 25. studenog podupire ovo stajalište. U transkriptu snimljenog razgovora, pomoćnici Kremlja raspravljali su o tome da Witkoff predstavi ruski prijedlog kao američku inicijativu.

Polianskii je rekao da će Putin tijekom sastanka vjerojatno slijediti strategiju koju je Witkoff iznio u procurjelim pozivima: laskanje Trumpu, predstavljanje sebe kao "čovjeka mira" i pritisak za maksimalne ustupke.

"Putin nema razloga da sada stane", dodao je Polianskii.

Bez pritiska, Kremlj vjeruje da svoje ciljeve može postići jednostavno čekanjem.

Beskrajni ciklus

Natia Seskuria, suradnica na Royal United Services Institute, rekla je za Kyiv Independent da će, ako se ova dinamika nastavi, to vjerojatno dovesti do "više rundi pregovora s malo stvarnog napretka".

"Putin želi zadržati privid otvorenosti za diplomaciju jer ne želi biti viđen kao strana koja prva odustaje", dodala je.

Rusija smatra nastavak borbi svojom najjačom alternativom bilo kakvom dogovoru, rekla je za Kyiv Independent Emily Harding, potpredsjednica Odjela za obranu i sigurnost u CSIS-u.

"Najbolja alternativa Rusije pregovaračkom sporazumu je nastavak borbi, i spremna je nastaviti unedogled", rekla je. "Sve dok Moskva vjeruje da može pobijediti na bojištu, ima malo poticaja za ustupke."

Stoga će se rat, po svemu sudeći, nastaviti.