GODINA na izmaku, 2025., ostat će zabilježena kao jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja, unatoč pojavi La Niñe koja je trebala donijeti blago zahlađenje. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Službe za klimatske promjene Copernicus, globalne temperature zauzele su drugo ili treće mjesto na ljestvici najviših ikad, odmah iza rekordne 2024. godine, piše Anadolu Agency.

Znanstvenici upozoravaju kako prirodni ciklusi hlađenja više ne mogu kompenzirati sve snažnije zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i emisijama stakleničkih plinova, zbog čega su brojne regije diljem svijeta bilježile ekstremne vrućine. WMO u svojoj najnovijoj prognozi navodi kako će temperature i u idućih pet godina vjerojatno ostati na rekordnim ili blizu rekordnih razina.

Postoji 80% vjerojatnosti da će barem jedna od tih godina srušiti dosadašnji toplinski rekord te 70% vjerojatnosti da će petogodišnji prosjek privremeno premašiti granicu od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Brojne studije i znanstvene institucije slažu se da su učinci klimatskih promjena danas jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu.

Ljeto u znaku ekstremnih vrućina

Ekstremne ljetne vrućine 2025. godine ostavile su teške posljedice na zdravlje stanovništva i donijele temperaturne rekorde diljem svijeta, a srpanj je globalno bio treći najtopliji u povijesti. Europa je proživjela svoje četvrto najtoplije ljeto, s posebno intenzivnim toplinskim valovima na zapadu i jugu kontinenta.

U dijelovima Španjolske, Francuske, Balkana i Skandinavije temperature su bile i do 6 °C više od prosjeka. Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je najtopliji lipanj ikad u Engleskoj, a Nizozemska drugi najtopliji od 1901. godine. Španjolska je u kolovozu pretrpjela najjači toplinski val u svojoj povijesti, dok su Finsku, Dansku, Švedsku i Norvešku u srpnju pogodile dugotrajne vrućine.

Cijena ovih ekstrema bila je visoka. Studija londonskih znanstvenika procijenila je da je od lipnja do kolovoza u 854 europska grada zabilježeno oko 24.400 smrti povezanih s vrućinom. Istraživači ističu da je čak 68% tih smrti izravno pripisano klimatskim promjenama, što znači da se broj žrtava utrostručio zbog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u Italiji (4.597), a slijede Španjolska (2.841), Njemačka (1.477), Francuska (1.444) i Ujedinjeno Kraljevstvo (1.147). Na razini gradova najteže je pogođen Rim, a iza njega su Atena, Pariz i Madrid. Posebno su bile ugrožene starije osobe, čak 85% žrtava bilo je starije od 65 godina.

Vrućine nisu zaobišle ni Aziju

Ekstremne vrućine pogodile su i veći dio Azije. Japan je zabilježio jedan od najtoplijih lipnjeva od početka mjerenja 1898. godine, što je dovelo do porasta broja slučajeva toplinskog udara i smrti, osobito među starijom populacijom. Južna Koreja je krajem lipnja izvijestila o rekordno visokim dnevnim temperaturama, najvišim od 1904. godine.

U New Delhiju u Indiji izdana su crvena upozorenja, dok su se u dijelovima Pakistana temperature penjale do 50 °C. Vlasti u Iranu bile su prisiljene zatvoriti javne ustanove u 18 provincija kako bi se nosile s ogromnom potražnjom za električnom energijom zbog masovne upotrebe rashladnih uređaja.

Toplinski udar na Sjevernu Ameriku

Sjedinjene Američke Države i dijelovi Sjeverne Amerike također su se borili s teškim toplinskim valovima. Velika "toplinska kupola" u lipnju izložila je više od 255 milijuna ljudi ekstremnim temperaturama koje su često prelazile 38 °C. Rekordne vrućine zabilježene su na Srednjem zapadu, Sjeveroistoku, Jugu i Zapadu, uzrokujući tisuće bolesti povezanih s vrućinom.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, ekstremne vrućine i dalje su vodeći uzrok smrti povezanih s vremenskim neprilikama u SAD-u, a preliminarni podaci za 2025. potvrđuju najmanje 150 takvih smrtnih slučajeva. Dugotrajne vrućine predstavljale su ogroman pritisak na električne mreže, infrastrukturu i sustave javnog zdravstva diljem zemlje.

Posljedica vrućina: Sve jače suše

Ekstremne temperature u 2025. godini dodatno su pogoršale suše u mnogim regijama jer su ubrzale isparavanje. Iran se suočio s jednom od najtežih kriza s vodom u povijesti - jezero Urmia, nekoć najveće slano jezero na Bliskom istoku, dramatično se smanjilo, dok su razine vode u branama oko Teherana i drugih velikih gradova pale na kritično niske razine.

Suše su pogodile i Siriju, dijelove Afrike te Južnu Koreju, gdje je grad Gangneung proglašen zonom katastrofe zbog rekordno niskih oborina. U svom izvješću, WMO upozorava na sve nestabilnije cikluse vode koje obilježavaju brze izmjene između poplava i suša.

Podaci UN-a upozoravaju: 3,6 milijardi ljudi danas nema siguran pristup vodi barem jedan mjesec godišnje, a predviđa se da će ta brojka do 2050. porasti na više od 5 milijardi. Događaji koji su obilježili 2025. godinu jasno su pokazali ubrzane rizike klimatskih promjena.