LEŽERNA primjedba američkog predsjednika Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu odjeknula je Washingtonom i Europom, oživjevši stara pitanja o tome kome vjeruje i što to znači za rat u Ukrajini. Trump je, naime, kao izvor informacije da je Ukrajina pokušala napasti jednu od rezidencija Vladimira Putina naveo samog ruskog predsjednika, piše Kyiv Post.

Dok je na pragu svoje rezidencije Mar-a-Lago dočekivao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump je ponudio zapanjujuće objašnjenje zašto je bio "bijesan" zbog navodnog ukrajinskog napada na ruskom tlu: rekao mu je to sam Vladimir Putin.

"Znate li tko mi je to rekao?" rekao je predsjednik, prepričavajući tvrdnje da je Ukrajina pokušala napasti jednu od Putinovih rezidencija u sjevernoj Rusiji. "Predsjednik Putin mi je to rekao."

Primjedba - izrečena ležerno, neplanirano i bez ikakvih dokaza - odjeknula je poput bombe u diplomatskim krugovima. Priznanje je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da je uslijedilo samo nekoliko sati nakon Trumpovog telefonskog razgovora s ruskim čelnikom i dan nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Taj je trenutak doveo Bijelu kuću u sve neugodniji položaj dok pokušava ubrzati mirovne pregovore s ciljem okončanja rata.

Trump je izjavio da je "vrlo ljut" zbog navodnog napada, nazivajući ga neprihvatljivom eskalacijom, iako je istovremeno priznao da se incident možda uopće nije dogodio. "Moguće je i to, pretpostavljam", rekao je Trump. "Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jest."

Za kritičare u Washingtonu i Europi, ova je epizoda izoštrila dugogodišnju zabrinutost: Trumpovu očitu spremnost da povjeruje Putinu na riječ, čak i dok je Kijev nijekao tvrdnju, a američke obavještajne agencije je nisu javno potvrdile.

Taktika Kremlja

Kontroverza proizlazi iz ruskih tvrdnji da je Ukrajina lansirala desetke dronova dugog dometa prema Novgorodskoj regiji, navodno ciljajući rezidenciju koju koristi Putin. Moskva je brzo pokušala predstaviti incident kao izravnu prijetnju ruskom predsjedniku.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će ruska pregovaračka pozicija biti "revidirana", oživljavajući poznatu taktiku Kremlja - iskorištavanje spornih incidenata za opravdanje eskalacije ili pooštravanje zahtjeva za pregovaračkim stolom.

Ukrajina je priču u potpunosti odbacila. "Ova priča o navodnom 'napadu na rezidenciju' potpuna je izmišljotina", napisao je Zelenski na X-u, opisujući je kao izgovor za opravdavanje novih ruskih napada na Kijev i druge gradove.

No, za Trumpa se činjenična nesigurnost činila sporednom u odnosu na ono što je on smatrao kršenjem normi. "Jedno je biti uvredljiv", rekao je. "Drugo je napasti njegovu kuću. Nije pravo vrijeme za bilo što od toga." Upitan ima li dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju, Trump je ponudio odgovor poznat i američkim saveznicima i kritičarima: "Pa, saznat ćemo."

Republikanci se ograđuju

Takav stav "čekajmo i vidjet ćemo" nije nimalo umirio zabrinutost na Capitol Hillu, gdje se čak i republikanci sve više distanciraju od Trumpovog stava prema Moskvi. Zastupnik Don Bacon, visoki član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, pozvao je na oprez.

"Predsjednik Trump i njegov tim trebali bi prvo provjeriti činjenice prije nego što nekoga okrive", napisao je Bacon na X-u. "Putin je notorni lažljivac."

Bivši zastupnik Adam Kinzinger, česti Trumpov kritičar, bio je još oštriji. "Godinu dana mu Putin laže, a Trump mu vjeruje", rekao je Kinzinger, nazivajući epizodu "sramotom za našu naciju".

Obavještajni jaz

Ovaj je incident također ponovno potaknuo pitanja o Trumpovom odnosu s vlastitim obavještajnim aparatom. "Trump ima najveću, najbolje financiranu obavještajnu zajednicu na svijetu", rekao je Steven Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini.

"Mogao ih je pitati o navodnom napadu. Umjesto toga, povjerovao je Putinu na riječ."

Bijela kuća je odbila otkriti je li Trump primio ikakav obavještajni brifing koji bi potvrdio rusku tvrdnju prije svog javnog istupa.

Ta šutnja potpiruje tjeskobu u Europi, pogotovo jer dolazi samo dan nakon privatnog videopoziva između Trumpa, Zelenskog i nekoliko europskih čelnika.

Upozorenje iz Europe

Prema europskim dužnosnicima upoznatim s raspravama, zabrinutost oko povjerenja već je bila u prvom planu tijekom poziva s Trumpom i Zelenskim.

Ton je, rekli su dužnosnici za Kyiv Post, bio pristojan, ali čvrst. Europski čelnici upozorili su na opasnost od ishitrenih teritorijalnih ustupaka bez obvezujućih sigurnosnih jamstava. Svaki dogovor, tvrdili su, mora prvo osigurati pismenu zaštitu za Ukrajinu - prije bilo kakvog prekida vatre, referenduma ili rasprava o granicama.

Tijekom poziva postavilo se i ključno pitanje: Što ako Rusija jednostavno kaže ne? Trump je govorio o zamahu i prilici koju treba iskoristiti.

Zelenski je, prema riječima dužnosnika, odgovorio smireno, ali jasno, naglasivši da Ukrajina neće prijeći određene crvene linije.

Ako pregovori propadnu, rekao je, reći će svom narodu istinu - da se rat nastavlja. Jedan je visoki dužnosnik sažeo razmjenu za Kyiv Post: "Trump i dalje drži ključ, ali Europa mu je upravo rekla koja vrata ne smije otvoriti."

Rat narativa

Ukrajinski dužnosnici i analitičari kažu da se Trumpova javna reakcija na navodni napad izravno uklapa u poznatu taktiku Kremlja - oblikovanje narativa prije nego što se utvrde činjenice. Jurij Boječko, izvršni direktor organizacije Hope for Ukraine, upozorio je da Trumpov obrazac tretiranja Putina kao ravnopravnog partnera riskira marginaliziranje žrtve invazije.

"Narativ agresora je potvrđen, dok je Ukrajina gurnuta na marginu", rekao je Boječko za Kyiv Post. Odbacio je Trumpovu sugestiju da Putin želi okončati rat - ili čak pomoći u obnovi Ukrajine - kao opasno odvojenu od stvarnosti. "To Kremlju daje kontrolu nad mirovnim narativom", rekao je.

Dok se sliježe prašina nakon Trumpovih izjava u Mar-a-Lagu, središnje pitanje više nije samo taktika ili rokovi, već povjerenje. Kada se sukobe suprotstavljeni narativi - nijekanja Kijeva, tvrdnje Moskve i procjene američkih obavještajnih službi - čijoj verziji predsjednik vjeruje?

U svom klubu na Floridi, Trump je na to pitanje dao jasan odgovor. "Predsjednik Putin mi je to rekao." Za diplomate koji pozorno prate situaciju, to je zvučalo manje kao podatak, a više kao upozorenje - o tome kako bi se mogla odvijati sljedeća faza rata i pregovori koji bi ga trebali okončati.