PET STOTINA najbogatijih ljudi na svijetu u 2025. godini postalo je bogatije za rekordnih 2.2 bilijuna dolara, čime je njihova ukupna imovina dosegnula nevjerojatnih 11.9 bilijuna dolara. Podaci dolaze prema Bloombergovom indeksu milijardera, a kao glavni pokretači rasta navode se izborna pobjeda Donalda Trumpa 2024. godine te snažan rast tržišta kriptovaluta, dionica i metala, piše The Guardian.

Tko je najviše profitirao?

Zanimljivo je da je otprilike četvrtina ukupnog rasta pripala samo osmorici milijardera, među kojima su Elon Musk, Jeff Bezos, predsjednik uprave Oraclea Larry Ellison i suosnivač Alphabeta Larry Page. Ipak, rast bogatstva u 2024. godini bio je još koncentriraniji, kada je istih osam pojedinaca činilo čak 43% ukupnog porasta imovine 500 najbogatijih.

Larry Ellison je u 2025. godini svoje bogatstvo povećao za 57,7 milijardi dolara, dosegnuvši ukupnu vrijednost od 249,8 milijardi. Apsolutni rekorder je Elon Musk, čija je neto vrijednost skočila za nevjerojatnih 190,3 milijarde, na ukupno 622,7 milijardi dolara.

Značajan rast zabilježila je i australska milijarderka Gina Rinehart, čije se bogatstvo gotovo utrostručilo, s 12,6 na 37,7 milijardi dolara, prvenstveno zahvaljujući ulaganjima u rijetke metale. Iako je većina najbogatijih bilježila rast, bilo je i onih čije se bogatstvo smanjilo. Najveći gubitnik je filipinski milijarder Manuel Villar, koji je ostao bez 12,6 milijardi dolara.

Širi kontekst

Njegovo je bogatstvo palo na 10 milijardi dolara nakon što su dionice njegove tvrtke za nekretnine, Golden MV Holdings Inc, potonule za čak 80% po završetku šestomjesečne obustave trgovanja. Nevladina organizacija Oxfam stavila je ove brojke u širi kontekst, ističući kako bi iznos od 2.2 bilijuna dolara, koliko su najbogatiji zaradili u jednoj godini, bio dovoljan da čak 3.8 milijardi ljudi izvuče iz siromaštva.

Međunarodni izvršni direktor Oxfama, Amitabh Behar, poručio je kako ovi podaci razotkrivaju dubinu globalne nejednakosti. "Nejednakost je namjeran politički izbor. Unatoč rekordnom bogatstvu na vrhu, javno bogatstvo stagnira, čak i opada, a dužnička kriza raste", stoji u njegovoj izjavi.