Sjedinjene Američke Države trenutačno nemaju planove za pokretanje vojnog napada na Iran, iako se takva odluka može promijeniti, rekao je američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee u razgovoru za Sky News.

Huckabee je naglasio da će konačne odluke o bilo kakvoj vojnoj akciji donijeti predsjednik SAD-a Donald Trump i njegov kabinet, ali je potvrdio da u trenutku razgovora nema planova za napad. "To su odluke koje će se donositi u Washingtonu, predsjednik i ministar obrane, ali u ovom trenutku ne čujem ništa što bi upućivalo na to da se Amerika sprema vojno intervenirati", rekao je.

Dodao je da se zasad prati, kako je rekao, "organski pokret koji se podiže odozdo", a koji predvode "vrlo nezadovoljni, i to s pravom, iranski građani koji su odlučili da ovako više ne mogu živjeti".

"Trump ne želi rat, ali ima granicu"

Huckabee, kojeg je Trump imenovao na dužnost nedugo nakon izbora 2024., ustvrdio je da SAD ima predsjednika koji "radije nikada ne bi koristio vojnu silu", ali je upozorio da bi se to moglo promijeniti ako iranski režim nastavi ubijati prosvjednike.

"On bi najradije da je nikada ne mora upotrijebiti. Ovaj predsjednik nije naivac. Neće gledati kako se ljudi kolju. Intervenirat će kada to bude potrebno i obračunat će se s onima koji čine stravične stvari", rekao je Huckabee.

Podsjetio je i na američke napade na Iran prošle godine, za koje je rekao da su bili upozorenje da Iran "neće imati nuklearno oružje i da neće obogaćivati uranij". "Nisu vjerovali. Nadam se da sada vjeruju", dodao je.

Kritike Irana, Hamasa i priznanja Palestine

Govoreći o Bliskom istoku, Huckabee je rekao da bi pad iranskog režima značio kraj "vrlo surove vladavine ajatolaha". "Kada su došli na vlast, praktički su sve uništili. Od tada je to pakao", rekao je, dodajući da je Iran "nekada bio veličanstvena i moderna perzijska kultura".

Prema njegovim riječima, iranski građani prosvjeduju jer "ne mogu nahraniti svoje obitelji", jer "nema dovoljno vode" i zbog inflacije koja je, kako je rekao, dosegla razine na kojima "ono što je nekada bilo dovoljno za kupnju automobila jedva može kupiti kruh".

Huckabee je izrazio nadu da bi eventualni pad režima značio i kraj iranskog financiranja regionalnih saveznika, uključujući Hamas, Hezbolah u Libanonu i hutiste u Jemenu. Ponovio je i stav da Hamas snosi potpunu odgovornost za stanje u Gazi, koju je opisao kao "najjadnije mjesto na Zemlji".

Kritike europskim državama

Veleposlanik je oštro kritizirao države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su priznale Palestinu, rekavši da je ta odluka bila "štetna". Rekao je da su SAD "žestoko protiv" takvog jednostranog priznanja te da ono krši odredbe Sporazuma iz Osla.

"Za nas to nije bilo samo loše tempirano, nego i vrlo štetno. Naškodilo je onome što smo pokušavali učiniti u Gazi i naporima da se ublaži financijska kriza između Izraela i Palestinske samouprave", rekao je Huckabee, dodajući da do danas nije jasno "što je time postignuto, osim što su zakomplicirane stvari koje se nisu trebale zakomplicirati".

Govoreći o budućem upravljanju Gazom, rekao je da se još razgovara o sastavu tzv. "Odbora za mir" predviđenog sporazumom o prekidu vatre te da bi ondje trebala biti uspostavljena palestinska tehnokratska vlada. "Proces je intenzivan i traje svaki dan. Mora biti bolji od onoga što je bilo i mora donijeti bolji ishod ljudima koji više ne bi smjeli biti izloženi stravičnoj upravi kakvu je Hamas nametnuo otkako je preuzeo kontrolu 2007. godine", rekao je.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je svjetske čelnike da se uključe i pomognu Irancima koji prosvjeduju protiv vlasti, poručivši da je riječ o povijesnom trenutku u kojem su promjene moguće.

U objavi na platformi X, Zelenski je naveo da su aktualni prosvjedi u Iranu "u suštini ustanak" te da oni predstavljaju jasan signal da "stvari neće postati lakše za Rusiju".

"Svaka pristojna osoba na ovom planetu iskreno želi da se narod Irana napokon oslobodi aktualnog režima, koji je nanio toliko zla Ukrajini i drugim zemljama", poručio je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je naglasio da je ključno da međunarodna zajednica ne propusti trenutak u kojem su promjene dostižne. "Izuzetno je važno da svijet ne propusti ovaj trenutak kada su promjene moguće. Svaki čelnik, svaka država i međunarodne organizacije moraju se sada uključiti i pomoći narodu da ukloni one koji su krivi za ono u što se Iran, nažalost, pretvorio", rekao je.

Na kraju poruke dodao je da "sve može biti drukčije", ističući uvjerenje da aktualni događaji u Iranu otvaraju prostor za drukčiju budućnost zemlje.

Teheran je rekao da komunicira sa Sjedinjenim Američkim Državama čiji je predsjednik Donald Trump rekao da razmatra "snažnu reakciju" na smrtonosno gušenje prosvjeda u Iranu, koji predstavljaju jednu od najopasnijih prijetnji za vjerske vođe od Islamske revolucije 1979.

>> Opširnije

Iranski režim suočava se s najvećim prosvjedima od 1979., odgovarajući brutalnom represijom i blokadom interneta. Nemire potiču ekonomski slom, sankcije i vanjski pritisci SAD-a.

>> Opširnije

Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Zagrebu oglasilo se povodom velikih nemira u toj zemlji, koji su eskalirali proteklih tjedana nakon prosvjeda koji su počeli zbog rastućih životnih troškova, pada standarda i autoritarne vlasti.

>> Opširnije

Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei oglasio se na društvenim mrežama kako bi čestitao sudionicima današnjih provladinih skupova.

U nizu objava na X-u ajatolah je podijelio fotografije provladinih prosvjednika te poručio da su "odradili sjajan posao" i "osujetili plan stranih neprijatelja, koji su trebali provesti domaći plaćenici".

"Velika iranska nacija pokazala se svojim neprijateljima, zajedno sa svojom odlučnošću i identitetom", dodao je Khamenei. "Ovo je bilo upozorenje američkim političarima da prestanu s obmanama i da se ne oslanjaju na izdajničke plaćenike."

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da je spremna predložiti dodatne sankcije Iranu zbog, kako je rekla, brutalnog gušenja prosvjednika.

U izjavi za Politico Kallas je podsjetila da EU već ima "opsežne sankcije" protiv odgovornih za kršenja ljudskih prava, nuklearni program i potporu Teherana ruskom ratu protiv Ukrajine. Dodala je da režim ima dugu povijest nasilnog gušenja prosvjeda te da sigurnosne snage reagiraju "krajnje represivno".

"Građani se bore za budućnost koju sami žele i riskiraju sve kako bi ih se čulo", rekla je.

Iran je već pod snažnim sankcijama EU-a, SAD-a i Kanade, a brojni analitičari aktualnu gospodarsku krizu – koja je potaknula prosvjede – povezuju upravo s tim mjerama. Ranije je i glasnogovornik EU-a Anouar El Anouni poručio da je Unija "spremna predložiti nove, strože sankcije".

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da je predsjednik SAD-a Donald Trump "pokazao da se ne boji koristiti vojne opcije" kada to smatra nužnim.

>> Opširnije

Bivši ruski ministar obrane održao je telefonski razgovor s iranskim šefom sigurnosti, javlja Interfax.

Sergej Šojgu, koji je sada tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, oštro je osudio ono što je nazvao stranim uplitanjem u unutarnje poslove Irana.

Obje strane složile su se da će ostati u kontaktu i koordinirati svoje stavove radi jačanja sigurnosti.

Vijest dolazi u trenutku kada su zapadni čelnici javno izrazili potporu iranskim prosvjednicima.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi dao je intervju za Al Jazeera Arabic, u kojem je rekao da je Iran spreman uključiti se u nuklearne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, "pod uvjetom da budu bez prijetnji ili diktata".

"Ne vjerujemo da je Washington spreman za poštene i pravedne pregovore, a kada to bude, ozbiljno ćemo razmotriti to pitanje", rekao je.

Ministar vanjskih poslova ponovio je i ranije izjave u kojima tvrdi da su "uvježbani teroristički elementi infiltrirali mase prosvjednika te napadali sigurnosne snage i demonstrante".

Govoreći o odgovornosti, rekao je da postoje "oni koji pokušavaju uvući Washington u rat kako bi služili interesima Izraela".

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da razmatra nekoliko vojnih opcija za napad na Iran kao odgovor na način na koji se Iran nosi s prosvjedima, dok je Teheran za poticanje nasilja i kaosa u zemlji tijekom protekla dva tjedna optužio SAD i Izrael.

Sin posljednjeg iranskog šaha, koji živi u egzilu, pozvao je Donald Trump da "odmah djeluje" zbog prosvjeda u Iranu.

Trump može "donijeti najveći mir kakav je svijet ikada vidio - pomažući Irancima da konačno okončaju ovaj kriminalni režim", poručio je Reza Pahlavi.

Pahlavi, koji se nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama kada je režim njegova oca srušen 1979. godine, već dugo održava veze s američkom i izraelskom vladom, što ga dovodi u sukob s teokratskim vlastima u Iranu.

Dodao je:

"Režim je slab i na koljenima. Narod je spreman srušiti ga. Ne trebaju im strane snage na terenu. Sve što im treba jest odlučna akcija vođe slobodnog svijeta. Pregovaranje s ovim kriminalnim režimom, koji i dalje prijeti Americi, i predsjednik koji na to pristaje, neće donijeti mir.“

Iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim, pozivajući se na iransko Ministarstvo obavještajnih poslova, objavila je da je uhićenih 10 osoba dio skupine koja je u Teheran ušla iz pogranične pokrajine te da su odgovorni za ubojstvo dvaju pripadnika Basija, dobrovoljne paravojne formacije Islamske revolucionarne garde, na teheranskom trgu Heravi 7. siječnja.

Ministarstvo obavještajnih poslova u priopćenju tvrdi da su uhićeni „dali važne izjave o podmetanju požara u džamijama, bankama i privatnoj imovini građana“.

Stajalište iranske vlade jest da su velik dio nasilja tijekom prosvjeda, uključujući ubojstva više od 100 pripadnika sigurnosnih snaga, počinili „teroristi“ uz pomoć vanjskih aktera.

Američki veleposlanik u Izraelu poručio je da Washington nema planove za intervenciju u Iranu.

Ni Sjedinjene Američke Države ni Izrael ne pripremaju se za uključivanje, rekao je Mike Huckabee u razgovoru s dopisnikom Sky Newsa za Bliski istok Adamom Parsonsom.

Na pitanje pokušava li SAD ubrzati promjenu režima, odgovorio je: "Ne mislim da su Sjedinjene Američke Države trenutačno aktivno uključene u pokušaje da se išta ubrza."

Dodao je: "Riječ je o poštovanju, i tako je to postavio predsjednik SAD-a Donald Trump; on želi da se prizna kako vlada Irana ne bi smjela ubijati vlastiti narod, ne bi ga smjela ozljeđivati i nanositi mu štetu zato što prosvjeduje."

Iranci imaju "pravo na prosvjed", rekao je Huckabee, dodajući da to čine zato što "ne mogu prehraniti svoje obitelji".

"Postoji velika razina poštovanja prema onome što iranski narod govori i što radi.

Ne mislim da SAD ili Izrael u ovom trenutku planiraju uključivanje. Ne znam što se može dogoditi, doista ne znam. Bio bih potpuno izvan svojih granica kad bih rekao: ‘Evo što će se dogoditi.’"

Predsjednica Europski parlament Roberta Metsola donijela je odluku o zabrani ulaska svim iranskim diplomatima i "svim ostalim predstavnicima Islamske Republike Iran" u prostore Europskog parlamenta.

U izjavi objavljenoj na X-u Metsola je poručila da "poslovanje ne može ići uobičajenim tijekom" dok se "hrabri ljudi Irana nastavljaju boriti za svoja prava i svoju slobodu".

"Ovaj parlament neće pomagati u legitimiranju režima koji se održava mučenjem, represijom i ubojstvima", dodala je.

Iranski mediji objavili su dodatne snimke provladinih skupova održanih u više gradova, uključujući i veliki skup u Teheranu na kojem su se okupile tisuće ljudi.

Državne agencije emitirale su snimke na kojima se vidi kako iranski predsjednik Masoud Pezeshkian sudjeluje na skupu u glavnom gradu.

Na snimkama se vidi kako pozdravlja građane koji mašu zastavama dok zajedno s njima maršira ulicama. Pezeškijan je ranije pozvao Irance da se u ponedjeljak pridruže "maršu nacionalnog otpora" kako bi osudili smrtonosno nasilje koje je izbilo prije dva tjedna.

Iranski predsjednik obećao je da će se pozabaviti rastućim gospodarskim nezadovoljstvom u zemlji, poručivši da je njegova vlada „spremna slušati“ prosvjednike, ali ih je istodobno pozvao da spriječe "izgrednike i terorističke elemente" da izazivaju kaos.

Broj poginulih u Iranu i dalje raste.

Američka organizacija Human Rights Activists News Agency potvrdila je 572 smrti, no postoje procjene da je stvarni broj znatno veći.

Podaci te skupine pokazali su se točnima i pouzdanima tijekom ranijih nemira u zemlji posljednjih godina. Organizacija se pritom oslanja na mrežu suradnika u Iranu koji provjeravaju informacije.

Prema njihovim podacima, među poginulima je 503 prosvjednika i 69 pripadnika sigurnosnih snaga.

Uz to, više od 10.600 ljudi je privedeno, a prosvjedi su ušli u treći tjedan, navodi se u izvješću.

Nda je zabilježeno gotovo 600 prosvjeda u svih 31 iranskih pokrajina.

Predsjednik iranskog parlamenta opisao je odgovor vlasti na prosvjede kao "borbu protiv terorista", obraćajući se velikom skupu u glavnom gradu.

Iran vodi "rat na četiri bojišta", rekao je Mohammad Bagher Ghalibaf, navodeći ekonomsko, psihološko i vojno sučeljavanje sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, te dodao da je "danas riječ o ratu protiv terorista".

"Veliki iranski narod nikada nije dopustio neprijatelju da ostvari svoje ciljeve", rekao je Ghalibaf, dok su okupljeni skandirali: "Smrt Izraelu, smrt Americi."

Poručio je da će iranske oružane snage naučiti predsjednika SAD-a Donalda Trumpa "nezaboravnoj lekciji" u slučaju novog američkog napada. "Dođite pa gledajte kako će sva vaša postrojenja u regiji biti uništena", rekao je Ghalibaf.

"Zavedeni Trumpe, nemoj vjerovati lažima koje ti govore", dodao je.

Europska unija kaže da je spremna uvesti dodatne sankcije Iranu ako to bude potrebno.

"Spremni smo predložiti nove, oštrije sankcije nakon nasilnog gušenja prosvjeda," izjavio je glasnogovornik Anouar El Anouni.

EU već ima na snazi sankcije Iranu zbog niza pitanja, od ljudskih prava do njegovog nuklearnog programa.

Prosvjednici svjedoče o brutalnosti snaga sigurnosti dok pokret izmiče kontroli vlasti.

>> Opširnije

Svi letovi u Iranu odvijaju se "normalno i bez problema" unatoč nedavnim poteškoćama s internetskom vezom, a zračne luke u potpunosti funkcioniraju, izjavio je glasnogovornik Iranske organizacije civilnog zrakoplovstva Majid Akhavan. Zabrinutim putnicima zbog statusa letova poručio je da ažurirane informacije mogu dobiti izravno od zračnih luka, prenosi službena novinska agencija Islamske Republike (IRNA).

Skupina prosvjednika jutros je ušla u prostor iranskog veleposlanstva u Canberra i uklonila službenu zastavu Islamske Republike Iran.

>> Opširnije

Cijene nafte blago su pale nakon rasta zabilježenog tijekom poslijepodnevnog trgovanja, a na tržišnu nesigurnost utječu prosvjedi u Iranu te američka zapljena venecuelanskih zaliha nafte.

Američki predsjednik upozorio je Teheran na posljedice ako prosvjednici budu ozlijeđeni, dok je Iran upozorio na strano uplitanje. Trump je također rekao da razmatra potencijalnu vojnu akciju protiv Irana nakon izvještaja o nasilnom gušenju prosvjeda.

"Vrlo ozbiljno razmatramo to," rekao je Trump novinarima u Air Force Oneu. "Vojska to razmatra i mi razmatramo neke vrlo snažne opcije. Donijet ćemo odluku."

Šef iranskog pravosuđa Gholam-Hossein Mohseni-Eje’i pozvao je na "odlučne i učinkovite mjere" za ubijene pripadnike snaga sigurnosti i policajce tijekom prosvjeda, objavio je državni radio. Prema izvještaju iranske poluslužbene novinske agencije Tasnim od nedjelje, u prosvjedima je ubijeno više od 100 pripadnika snaga sigurnosti.

Mohseni-Ejei je rekao da oni koji su napali službenike ili objekte snaga sigurnosti i urbanu infrastrukturu moraju biti prioritetno privedeni pravdi, dodavši da se "neredi" u Iranu potiču izvana.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju kako Iran želi pregovarati, istovremeno sugerirajući da vojna akcija i dalje ostaje jedna od mogućnosti. "Sastanak se dogovara… Oni žele pregovarati", rekao je Trump, ali je i upozorio: "Možda ćemo morati djelovati prije sastanka." Postavlja se pitanje što bi se moglo naći na dnevnom redu tih pregovora.

Tijekom prve polovice prošle godine održano je nekoliko krugova neizravnih razgovora između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija i Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa. U fokusu razgovora bila su ograničenja iranskog nuklearnog programa, prvenstveno zalihe obogaćenog urana.

SAD je također inzistirao na raspravi o iranskom programu balističkih projektila, što je Teheran odbio uz obrazloženje da bi ograničavanje tog programa ostavilo zemlju nezaštićenom. Vjeruje se da je takav stav dodatno učvršćen nakon izraelsko-američkog napada na Iran prošlog ljeta.

Posljednji krug američko-iranskih razgovora, održan u svibnju, obje su strane opisale kao profesionalan i konstruktivan. Međutim, pregovori su naglo prekinuti u lipnju, nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, a SAD bombardirao nekoliko iranskih nuklearnih postrojenja.

Trump je tada izjavio da je iranski nuklearni program uništen. Prema drugim procjenama, program je bio unazađen za nekoliko mjeseci ili godina, ali ne i potpuno eliminiran.

Iran je poručio da je spreman vratiti se pregovorima, ali da neće odustati od obogaćivanja urana, nuklearnog goriva koje se može koristiti za izradu bombe ako se pročisti do visokih razina. "Pronalaženje puta do dogovora nije nuklearna fizika", objavio je Araghchi u svibnju. "Nula nuklearnog oružja = IMAMO dogovor. Nula obogaćivanja = NEMAMO dogovor."

U intervjuu za CNN u studenom, Kamal Kharrazi, savjetnik za vanjsku politiku vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, izjavio je da SAD mora pokrenuti nastavak razgovora. "Oni moraju napraviti prvi korak kako bi pokazali da su spremni angažirati se s nama pod uvjetima koje mi postavimo… to mora biti temeljeno na ravnopravnosti i međusobnom poštovanju", rekao je Kharrazi.

Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da je Iran spreman za poštene pregovore sa SAD-om na temelju međusobnog poštovanja, dok u zemlji traju prosvjedi. Komunikacijski kanal ostaje otvoren.

>> Opširnije

Tvrtka iz Ujedinjenog Kraljevstva koja privatnim osobama i organizacijama omogućuje prijenos novca u Iran obustavila je sve operacije zbog prekida interneta. Direktor tvrtke, pojasnio je kako ne može stupiti u kontakt sa svojim timovima koji se nalaze u Iranu, piše BBC.

Direktor je zatražio je da se ne objavljuje njegovo ime kako ne bi ugrozio svoje klijente. "Čak ni interni serveri u Iranu neće raditi", rekao je. "Gašenje je toliko ozbiljno da čak ni bankarski sustav ne funkcionira." On je dodao da je ova usluga ključna za prijenos novca u osobne i humanitarne svrhe.

"Jučer smo imali upit od Crvenog križa. Tražili su nas da im dostavimo gotovinu u njihov ured u Teheranu, ali doslovno ništa ne možemo učiniti", kazao je.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da Teheran ne planira preventivnu vojnu akciju, ali je u potpunosti spreman za rat u slučaju napada. Njegova izjava dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana spomenuo mogućnost američke intervencije u Iranu, komentirajući izvješća o prosvjednicima koje su ubile iranske snage sigurnosti riječima: "Vojska to razmatra, a mi razmatramo neke vrlo snažne opcije", piše BBC.

Obraćajući se stranim veleposlanicima u Teheranu, Araghchi je poručio da Islamska Republika "ne traži rat", ali je istovremeno upozorio protivnike na bilo kakvu "pogrešnu procjenu". Naglasio je kako je Iran "još spremniji" nego što je bio tijekom 12-dnevnog sukoba s Izraelom u lipnju.

Araghchi je također branio "ograničenja" koja se provode usred nemira, što se odnosi na potpunu blokadu interneta i komunikacija koja traje već četvrti dan. Naveo je da će se mjere nastaviti "dok se ne uvjerimo da više nema prijetnji".

Prema njegovim riječima, nedavni nemiri su se iz prosvjeda pretvorili u, kako ih je opisao, "terorističke operacije", čime je ponovio službeni stav koji su promovirali iranski mediji i sigurnosni aparat. Ministar je dodao da Iran ostaje otvoren za pregovore, ali isključivo pod "poštenim, dostojanstvenim i ravnopravnim uvjetima", potvrđujući time stav Teherana o razgovorima s Washingtonom od sukoba u lipnju.

Kanada je poručila Iranu da mora zaustaviti ubijanje prosvjednika te poštovati ljudska prava svojih građana. U objavi na društvenoj mreži X, kanadsko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kako "stoji uz hrabri narod Irana".

Iranska policija šalje stanovnicima Teherana tekstualne poruke u kojima upozorava roditelje da svoju djecu drže podalje od, kako se navodi, "izgrednika". "S obzirom na prisutnost terorističkih skupina i naoružanih pojedinaca na nekim okupljanjima sinoć i njihove planove da izazovu smrt, te čvrstu odluku da se ne tolerira nikakvo popuštanje i da se odlučno obračuna s izgrednicima, obiteljima se snažno savjetuje da se pobrinu za svoju mladež i tinejdžere", stoji u porukama.

Prosvjedi su u Iranu započeli 28. prosinca i proširili su se diljem zemlje, a prosvjednici izražavaju rastuće nezadovoljstvo zbog posrnulog gospodarstva Islamske Republike i pada vrijednosti nacionalne valute.

Njemačka i Finska oštro su osudile postupanje iranskih vlasti prema prosvjednicima te su uputile poziv Teheranu da odmah zaustavi nasilje. Čelnici obiju zemalja izrazili su snažnu podršku iranskim građanima. Finski predsjednik Alexander Stubb u svojoj je objavi poručio kako napadi na prosvjednike "moraju prestati". Ujedno je pozvao na oslobađanje svih pritvorenih prosvjednika.

Njemački kancelar Friedrich Merz, čije su policijske jedinice često optuživane za brutalnost protiv pro-palestinskih prosvjednika, optužio je Iran za "nesrazmjerno i brutalno nasilje". Takvo postupanje, istaknuo je Merz, jasan je "znak slabosti".

Zbog potpunog prekida interneta u Iranu, brojni Iranci koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu danima ne mogu stupiti u kontakt sa svojim obiteljima, što stvara veliku neizvjesnost i strah, prenosi BBC.

Jedan Britanac iranskog podrijetla, čija cijela šira obitelj živi u Iranu, ispričao je kako je jučer sudjelovao na prosvjedima u Londonu. Posebno je zabrinut za svoju baku koja živi sama. "Ovisimo o tome da preživi sama, uz brigu susjeda", rekao je.

Slično iskustvo dijeli i drugi muškarac koji iz Škotske bezuspješno pokušava nazvati oca. Umjesto uspostave poziva, dobiva automatsku poruku za koju vjeruje da je postavlja iranska vlada kako bi filtrirala komunikaciju. "Pretpostavljam da svi koji imaju rodbinu u Iranu dobivaju istu poruku", kazao je. "Ne možete čak ni provjeriti je li vaš član obitelji dobro."

Da bi uopće komunicirali, neki se snalaze na neuobičajene načine. Devetnaestogodišnji Alborz, koji se u Ujedinjeno Kraljevstvo preselio kao dječak, kaže da ne može izravno razgovarati s rodbinom. Objasnio je kako su uspostavili vezu putem "konzulata i drugih privatnih linija", no odmah je dodao kako vjeruje da "ovo nije uobičajeno za iranske obitelji".

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ocijenio je kako se nemiri koji potresaju zemlju ne mogu smatrati demonstracijama, već ih je nazvao kao "terorističkim ratom", prenosi Al Jazeera.

Izjavio je da su "teroristi" napadali državne institucije, policijske postaje i poslovne objekte. "Ono što se sada događa nisu prosvjedi, to je teroristički rat protiv zemlje", rekao je Araghchi, dodavši kako vlasti za svoje tvrdnje posjeduju i dokaze. "Iranske vlasti posjeduju audio snimke glasovnih poruka poslanih terorističkim skupinama u kojima im se naređuje da otvore vatru na civile i snage sigurnosti."

Nakon više od dva tjedna smrtonosnih prosvjeda koji potresaju Iran, oglasila se i Kina, uputivši pritom neizravnu kritiku Sjedinjenim Američkim Državama, piše CNN. "Dosljedno se protivimo miješanju u unutarnje poslove drugih zemalja", poručila je u ponedjeljak glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na redovitoj konferenciji za novinare.

Naglasila je kako bi međunarodno pravo trebalo u potpunosti štititi suverenitet i sigurnost svih zemalja. "Suverenitet i sigurnost svih zemalja trebaju biti u potpunosti zaštićeni međunarodnim pravom", rekla je Mao, dodavši kako se Kina protivi "uporabi sile ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima".

Iz kineskog ministarstva za kraj su poručili kako se nadaju stabilizaciji situacije. "Kina se nada da iranska vlada i narod mogu prevladati trenutačne poteškoće i održati nacionalnu stabilnost", stoji u priopćenju.

Prosvjedi koji su krajem prosinca započeli na Velikom bazaru u Teheranu zbog propale gospodarske politike ne jenjavaju. Prema riječima Davida Satterfielda, bivšeg američkog veleposlanika i izaslanika za Bliski istok, iranska vlada nije u stanju riješiti temeljne ekonomske probleme koji potiču nemire, izjavio je za program Today BBC Radija 4.

Satterfield tvrdi da iranska vlada "nije u stanju osigurati osnovne životne potrepštine". Te osnovne potrepštine su "voda, gorivo, struja i hrana po pristupačnim cijenama - ne samo za niže ekonomske klase, već i za više i gornje-srednje klase", pojasnio je.

Njegova ključna procjena je da "režim nema resurse za rješavanje uzroka prosvjeda". Bivši diplomat je povukao paralelu s prosvjedima iz 2022. godine, koji su bili potaknuti kulturnim pitanjima.

"Ako se radi o kulturnim događajima kao u prosvjedima 2022. godine, režim može - i jest - ublažiti sankcije ženama, ublažiti pravila odijevanja, a vjerska policija više nije provodila pokrivanje kose", rekao je. "Ali ako je ono što ovdje tražite životna plaća, valuta koja ne gubi vrijednost, gorivo, struja, voda - to nije nešto čemu se režim može lako prilagoditi", zaključio je Satterfield.

Šef iranskog pravosuđa, Mohsen Ejei, upozorio je da vlasti neće imati nimalo tolerancije prema bilo kome tko poziva na prosvjede, dok institucije pokušavaju ugušiti višetjedne antivladine demonstracije koje potresaju zemlju, piše CNN. U objavi na društvenoj mreži X u ponedjeljak, Ejei je bio izravan: "Bit će nulta tolerancija prema onima koji su pozivali i poticali ljude na nerede, kao i prema onima koji su provocirali pojedince dvosmislenim ili dvosjeklim izjavama".

Prema izvješćima aktivista za ljudska prava u Iranu, u sukobima između demonstranata i vlasti dosad su ubijene stotine prosvjednika i deseci pripadnika sigurnosnih snaga. Prosvjednici se suočavaju sa smrtnom opasnošću na više razina - od mogućnosti da budu ustrijeljeni na ulicama do suočavanja s optužbama za "moharebeh", što se prevodi kao "vođenje rata protiv Boga". Ta se optužba, koja se često podiže za djela poput vandaliziranja imovine, kažnjava i smrću.

Iranske vlasti tvrde da su prosvjedi koji su proteklih dana potresali zemlju sada "stavljeni pod potpunu kontrolu", izjavio je jutros ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, a prenosi Al Jazeera. U izjavi za katarsku medijsku kuću, kojoj je omogućen nastavak izvještavanja unatoč prekidu interneta u Iranu, Araqchi je poslao dvosmislenu poruku. "Spremni smo za rat, ali i za dijalog", poručio je.

Iranski šef diplomacije za nasilje koje je eskaliralo proteklog vikenda izravno je okrivio bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i Izrael, prenosi Sky News. "Zato su demonstracije postale nasilne i krvave kako bi američkom predsjedniku dale izgovor za intervenciju", rekao je Araqchi. Najavio je i kako će internetske usluge u zemlji biti ponovno uspostavljene, ali tek "u koordinaciji sa sigurnosnim vlastima", ne navodeći točan vremenski okvir.

Jeziva svjedočanstva iz iranskih bolnica otkrivaju kaos i brutalnost gušenja prosvjeda.

>> Opširnije

Glavni tajnik UN-a Guterres šokiran je iranskim nasiljem nad prosvjednicima, pozivajući vlasti na suzdržanost jer je više od 500 ljudi ubijeno.

>> Opširnije

Tisuće ljudi okupile su se u nizu iranskih gradova kako bi iskazale podršku klerikalnom režimu, a snimke događaja emitirali su državni mediji. Na njima se vide prosvjednici kako nose slike vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, drže primjerke Kurana i mašu zastavama Islamske Republike na skupovima u gradovima poput Kermana i Zahedana, piše CNN. Državna televizija Press TV izvijestila je da su okupljeni na ulicama Kermana uzvikivali parolu "Smrt Americi".

Odgovor na protuvladine prosvjede

Ovi skupovi organizirani su na poziv iranskih državnih agencija kao odgovor na prosvjede koji potresaju zemlju već više od dva tjedna. Val nezadovoljstva potaknut je teškom gospodarskom situacijom, autoritarnom vladavinom i smrtonosnim gušenjem ranijih demonstracija.

Dvije su osobe lakše ozlijeđene, a policija i FBI istražuju motiv.

>> Opširnije

Basij je iranska dobrovoljna paravojna skupina pod kontrolom Čuvara revolucije. Koristi se za nasilno gušenje prosvjeda i provođenje islamskog morala, a poznata je po kršenjima ljudskih prava.

>> Opširnije

Pogrebi prosvjednika ubijenih u nedavnim nemirima u Iranu pretvorili su se u glasne prosvjede protiv režima, prema novim snimkama iz Teherana. Na njima se vidi kako obitelji i ožalošćeni otvoreno uzvikuju protuvladine slogane, pretvarajući posljednji ispraćaj u čin prkosa, piše proreformski medij IranWire.

Snimke s groblja u glavnom gradu prikazuju kako okupljeni, dok se tijela donose na pokop uz islamske napjeve i rituale, plješću i izvikuju parole. Među njima se jasno čuju uzvici "Smrt Hameneiju", usmjereni protiv iranskog vrhovnog vođe, i "Ubit ću onoga tko je ubio mog brata". Drugi prosvjednici također su skandirali "Smrt diktatoru".

Broj smrtno stradalih u proturežimskim prosvjedima koji potresaju Iran popeo se na najmanje 544, objavila je američka organizacija za ljudska prava koja prati žrtve u zemlji, piše CNN.

Prema najnovijem izvješću Novinske agencije aktivista za ljudska prava (HRANA), tijekom posljednjih 15 dana demonstracija ubijene su najmanje 544 osobe, među kojima je i osmero djece. Agencija također navodi kako je nakon uhićenja u zatvore prebačeno više od 10.681 osoba.

CNN ističe kako ne može neovisno provjeriti brojke koje je objavila HRANA. Provjera informacija znatno je otežana jer su iranske vlasti isključile pristup internetu i telefonske linije, zbog čega je zemlja već više od 72 sata u informacijskoj blokadi.

Blokada interneta u Iranu traje već najmanje 84 sata, a povezanost zemlje s vanjskim svijetom pala je na svega 1% uobičajene razine, objavila je u ponedjeljak organizacija za nadzor kibernetičke sigurnosti NetBlocks.

Nacionalni prekid internetskih i telefonskih veza, koji su naredile vlasti, značajno otežava stvaranje cjelovite slike o događajima na terenu. Zbog toga je gotovo nemoguće utvrditi stvarne razmjere masovnih protuvladinih prosvjeda, kao ni točan broj žrtava.

Trump planira razgovarati s Muskom o obnovi interneta u Iranu, prekinutog zbog prosvjeda, uz moguću pomoć Starlinka.

>> Opširnije

Iranski režim brutalno guši prosvjede, ciljano ubijajući mlade ljude poput studentice Rubine Aminian. Bolnice su preplavljene žrtvama, a vlasti prosvjednike nazivaju teroristima i prijete smrću.

>> Opširnije

Broj ubijenih u masovnim prosvjedima u Iranu prešao je 500, šire se jezive snimke iz mrtvačnice. Trump razmatra opcije.

>> Opširnije