Mark Kimmitt, bivši dužnosnik američkog State Departmenta, rekao je da postoji "velika vjerojatnost" da će predsjednik SAD-a Donald Trump provesti neku vrstu operacije u Iranu, ali da će njezina priroda biti "ključna".

"Hoće li to biti kopnena invazija? Naravno da ne. Hoće li to biti ponavljanje 12-dnevnog rata iz lipnja? Vjerojatno ne. Mislim da će biti vrlo usmjeren, ali će nas svejedno iznenaditi kad napravi ono što namjerava", rekao je Kimmitt za Al Jazeeru.

Bivši dužnosnik objasnio je da ne smatra kako Trump pokušava provesti promjenu režima u Iranu, već da će, kako je rekao, "njegov model biti mnogo sličniji onome što je učinio u Venezueli".

"Možda je riječ o tome da se ukloni sam vrh lanca", rekao je. "U ovom slučaju mislim da će to biti sigurnosne službe, dok bi aktualna vlast ostala na mjestu. To su ljudi koji već godinama i godinama vode tu državu."

Republikanci u američkom Senatu pohvalili su predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i izrazili potporu njegovoj odluci da obustavi kontakte s Teheranom.

"Predsjednik Trump oslabio je naše protivnike i učinio našu zemlju snažnijom", poručio je republikanski klub zastupnika u objavi na platformi X.

"Pozdravljamo predsjednikovo vodstvo u vezi s Iranom i podržavamo njegovu odluku da prekine komunikaciju s iranskim dužnosnicima dok režim ne prestane ubijati prosvjednike."

Upitan koji je cilj njegove politike prema Iranu, predsjednik SAD-a rekao je: "Krajnji cilj je pobijediti. Volim pobjeđivati."

Poslao je i poruku iranskom režimu.

>> Opširnije

Tvrtka Cloudflare, koja pruža internetske usluge, objavila je da je internet u Iranu isključen već „više od 120 sati – više od pet dana“.

Internet je diljem Irana isključen nakon izbijanja protuvladinih prosvjeda te je izvan funkcije od 8. siječnja.

Američki potpredsjednik JD Vance predsjedat će sastankom čelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost posvećenom Iranu.

Prema izvoru upoznatom s potpredsjednikovim rasporedom, sastanak će započeti u 16 sati po washingtonskom vremenu.

Predsjednik Donald Trump trebao bi se kasnije tijekom dana vratiti u Bijelu kuću iz Michigana.

Međutim, u ovom trenutku nije poznato hoće li se i on pridružiti sastanku.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i njegov francuski kolega Jean-Noel Barrot razgovarali su danas telefonom o bilateralnim odnosima i konzularnim pitanjima, izvijestila je iranska novinska agencija Tasnim.

Araghchi je pozvao Francusku da osudi "strane intervencionističke akcije u unutarnje poslove zemalja". Vjeruje se da se komentar odnosi na ono što Iran smatra vanjskim utjecajem na prosvjede u zemlji, kao i na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Telefonski poziv uslijedio je nakon što je Barrot pozvao iranskog veleposlanika zbog, kako je naveo, "nepodnošljivog i nehumanog" gušenja protuvladinih prosvjeda.

Francuska je danas povukla i sve "neesencijalno" osoblje iz svog veleposlanstva u Iranu.

Donald Trump je ponovio svoje komentare o Iranu tijekom govora o pristupačnosti u Ekonomskom klubu u Detroitu. Američki predsjednik je tom prilikom izjavio da otkazuje sve sastanke s iranskim dužnosnicima.

"Otkazao sam sve sastanke s iranskim dužnosnicima dok se ne zaustavi besmisleno ubijanje prosvjednika", rekao je Trump.

Trump je i u prošlosti prijetio iranskoj vojsci napadima kao načinom pritiska na Teheran da se uskladi s američkim zahtjevima.

Jučer je također najavio da će se uvesti carina od 25 posto za svaku zemlju koja posluje s Iranom.

Iranske vlasti uhitile su 279 osoba za koje tvrde da su povezane s "organizacijama za nerede" koje se dovode u vezu s Izraelom i Sjedinjenim Državama, izvijestili su iranski državni mediji. Prema izvješću na Telegram kanalu iranske državne televizije IRIB, šef iranske policije za javnu sigurnost Faraj "objavio je uhićenje 279 nasilnika i izgrednika".

Tijekom nemira proteklih tjedana iranski su dužnosnici optuživali SAD i Izrael za poticanje nestabilnosti u zemlji, a prosvjednike su nazivali "vandalima".

Prosvjedi, koji su se proširili na 180 gradova i mjesta u svih 31 provincija, potaknuti su nezadovoljstvom zbog kolapsa iranske valute i rastućih troškova života.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako smatra da bi američki saveznici trebali napustiti Iran. Odgovarajući na novinarsko pitanje tijekom posjeta tvornici u Detroitu je li savjetovao saveznicima da se povuku, Trump je rekao: "Mislim da bi trebali otići." Dodao je kako to "nije loša ideja".

Ova izjava uslijedila je nakon što je Trump ranije na društvenim mrežama poručio Irancima da nastave s prosvjedima i "preuzmu institucije", navodeći da "pomoć stiže". Donald Trump ponovio je svoje poruke iranskim prosvjednicima, pozivajući ih da "nastave prosvjedovati" i "preuzmu svoje institucije" te im poručio da je "pomoć na putu".

Govoreći pred Ekonomskim klubom u Detroitu, Trump je prosvjednicima savjetovao da zabilježe imena odgovornih za nasilje. "Zabilježite imena ubojica i zlostavljača koji vas zlostavljaju. Jako ste zlostavljani, ako su brojke točne", rekao je.

"Jedna smrt je previše, ali čujem puno niže brojke, a onda čujem puno više brojke. Ali kažem, zabilježite njihova imena jer će platiti vrlo visoku cijenu", dodao je. Trump je potom povukao paralelu sa stanjem u Sjedinjenim Državama. "Sve je vrlo krhko, to bi se dogodilo i nama, kažem vam, da nisam pobijedio na ovim izborima", zaključio je.

Unatoč strogoj blokadi interneta u Iranu, mali broj građana riskira zatvor koristeći prokrijumčarenu tehnologiju, poput Starlink terminala, kako bi održali vezu s vanjskim svijetom.

>> Opširnije

Čelnica za ljudska prava Roya Boroumand upozorila je na "stanje šoka" u Iranu, gdje je u prosvjedima ubijen velik broj ljudi. Navela je da se zbog prekida interneta u istočnom Teheranu pretražuju kuće u potrazi za Starlink satelitima. Upitana jenjavaju li prosvjedi, Boroumand je odgovorila: "Ne znamo".

"Za sinoć nemam informacija, preksinoć su ljudi još uvijek bili na ulicama, vjerojatno u manjem broju", rekla je. "Ako je broj poginulih visok kao što neki sugeriraju, očito će prosvjednici biti oprezniji", dodala je.

"Ljudi su osiromašeni, beznadni su. Oduzeta im je mogućnost da imaju utjecaj na vlastitu sudbinu", izjavila je Boroumand.

"Nemaju pomoć, nemaju oružje, obuku ni vještine", zaključila je.

Američki predsjednik Donald Trump ostao je zagonetan po pitanju moguće pomoći iranskim prosvjednicima, nakon što je ranije na društvenim mrežama objavio da je "pomoć na putu".

Na upit novinara što je mislio tom objavom, Trump je odgovorio: "Morat ćete to sami shvatiti. Žao mi je", piše Axios.

Poznato je da Trumpova administracija razmatra kako izvršiti pritisak na iranski režim nakon smrtonosnog gušenja prosvjeda.

Tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je jučer kako su zračni napadi među "mnogim, mnogim opcijama" koje se razmatraju, ali je naglasila da je "diplomacija uvijek prva opcija za predsjednika".

Cijene nafte skočile su iznad 65 dolara zbog zabrinutosti oko opskrbe iz Irana.

>> Opširnije

Pogledajte prizore s prosvjeda.

Erfan Soltani, jedan od tisuća prosvjednika uhićenih prošlog tjedna u Iranu, suočava se s neposrednim pogubljenjem nakon što je osuđen na smrtnu kaznu samo nekoliko dana nakon uhićenja prošlog četvrtka, prema izvještajima BBC-ja, AFP-a i organizacije Amnesty International.

Ovaj 26-godišnjak uhićen je u Karaju, gradu na sjeverozapadnom rubu Teherana, na vrhuncu prosvjeda i neposredno prije gašenja interneta. BBC-jev servis na perzijskom jeziku razgovarao je s jednim od Soltanijevih rođaka. "U samo dva dana sud je izrekao smrtnu kaznu, a obitelji je rečeno da će biti pogubljen u srijedu", rekao je.

Organizacija Amnesty International upozorila je na njegov slučaj, izražavajući zabrinutost da bi iranske vlasti mogle "ponovno pribjeći brzim suđenjima i proizvoljnim pogubljenjima kako bi slomile i odvratile neslaganje".

U međuvremenu, agencija AFP javlja kako su iranski tužitelji najavili da će neke prosvjednike, koje nazivaju "izgrednicima", optužiti za kaznena djela za koja je predviđena smrtna kazna.

Prema podacima promatrača, Iran je zemlja s najviše izvršenih smrtnih kazni u svijetu, odmah iza Kine. Norveška organizacija Iran Human Rights navodi da je prošle godine u Iranu pogubljeno najmanje 1500 ljudi.

Nakon ranije poruke Donalda Trumpa, i Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a objavio je snažnu poruku na platformi X, čime je eskalirao ton američkih dužnosnika.

Iranskom narodu: Ajatolah Hamenei je masakrirao vaš narod, učinio rijal najslabijom valutom na svijetu i protratio resurse vaše zemlje. Učinite promjenu režima neizbježnom", navodi se u objavi upućenoj iranskom narodu.

Čelnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC) Ali Larijani odgovorio je na najnoviju prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je pozvao iranske protuvladine prosvjednike da "zabilježe imena ubojica i zlostavljača".

Larijani je na društvenim mrežama objavio svoj odgovor.

"Objavljujemo imena glavnih ubojica naroda Irana: 1. Trump 2. Netanyahu", napisao je.

Iranski državni mediji tvrde da u protekla 24 sata nije bilo prosvjeda ni u jednom gradu u zemlji, no za te tvrdnje nisu pružili dokaze.

Ove informacije dolaze u trenutku kada je režim danima ograničavao pristup internetu, a samo mali broj novinara na terenu može prenositi informacije izvan Irana.

Ranije je iranski dužnosnik za Reuters izjavio da je najmanje 2000 ljudi ubijeno u prosvjedima koji su se tijekom proteklog mjeseca proširili na sve provincije u zemlji.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je kritiziralo Sjedinjene Američke Države zbog "prijetnji novim vojnim udarima" na Iran, a prijetnju američkog predsjednika Trumpa o uvođenju trgovinskih carina nazvalo je "ucjenom".

Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova izjavila je da su američke prijetnje udarima protiv Irana "kategorički neprihvatljive". Upozorila je SAD da ne koristi nemire u Iranu kao "izgovor" za ponavljanje napada na tu zemlju, nakon što su američke zračne snage u lipnju prošle godine napale tri nuklearna postrojenja.

Prema njezinim riječima, takva bi akcija imala "katastrofalne posljedice" na Bliskom istoku, "kao i za globalnu međunarodnu sigurnost".

"Također odlučno odbacujemo besramne pokušaje ucjenjivanja iranskih stranih partnera podizanjem trgovinskih carina", rekla je, osvrnuvši se pritom na Trumpovu najavu o uvođenju carine od 25 posto na američki uvoz za iranske trgovinske partnere.

Komentirajući protuvladine demonstracije u Iranu, navela je da se "umjetno potaknuti prosvjedi" smiruju, što daje nadu u "postupnu stabilizaciju situacije".

Pojavljuju se izvješća o više tisuća žrtava nedavnih nemira u Iranu, što bi predstavljalo najveći broj stradalih u prosvjedima od Islamske revolucije 1979. godine. Informacije koje iznose različite agencije i mediji znatno se razlikuju.

Američka novinska agencija Human Rights Activists News Agency (HRANA), koja više od 20 godina prati prosvjede u Iranu, navodi da je ubijeno najmanje 2000 ljudi, od čega 1850 prosvjednika. Iz agencije su jučer izjavili da su do tada identificirali oko 500 žrtava te dodali da je uhićeno više od 16.000 prosvjednika.

S druge strane, Iran International procjenjuje da je samo 8. i 9. siječnja u prosvjedima ubijeno najmanje 12.000 ljudi. Riječ je o perzijskom informativnom televizijskom kanalu sa sjedištem u Britaniji, koji se povezuje sa saudijskom vladom, a svoje brojke temelji na izvorima u zemlji i medicinskim podacima.

"Na temelju dostupnih podataka i unakrsne provjere informacija dobivenih iz pouzdanih izvora, uključujući Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost i predsjednički ured, početna procjena sigurnosnih institucija Islamske Republike jest da je najmanje 12.000 ljudi ubijeno u ovom nacionalnom ubijanju", poručili su.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je kako je neizvjesno što bi uslijedilo nakon eventualnog pada iranskog režima. Odgovarajući na pitanje europske dopisnice, Kallas je upozorila da promjena vlasti ne jamči nužno bolju budućnost za zemlju.

"Povijest je puna primjera gdje je dolazilo do rušenja režima, ali pitanje je što dolazi poslije", rekla je.

O trenutnoj situaciji u Iranu, Kallas je kazala kako ishod nije jasan. "Trenutno nije jasno hoće li režim pasti ili ne, jasno je da su prosvjedi masovni", navela je.

"Također je jasno da režim brutalno potiskuje i ubija ljude kako bi zaista potaknuo strah u društvu", dodala je.

Govoreći u Donjem domu britanskog parlamenta, ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper je najavila da poziva iranskog veleposlanika na razgovor te poručila da Britanija "najoštrije moguće osuđuje brutalno ubijanje prosvjednika".

"Kako su pristizala daljnja izvješća, ministar za Bliski istok, po mojim uputama, pozvao je iranskog veleposlanika kako bi podcrtao ozbiljnost ovog trenutka i pozvao Iran da odgovara za užasna izvješća koja čujemo", izjavila je Cooper. Ministrica Cooper najavila je i uvođenje novih, sveobuhvatnih sankcija protiv Irana. "Daljnje sankcije protiv Irana ciljat će financije, energetiku, transport, softver i druge značajne industrije", rekla je.

Navela je da je prethodno poručila čelnicima u Teheranu kako će "trebati vremena za potpunu provedbu sankcija Britanije te da bi tijekom tog razdoblja trebali započeti s usklađivanjem i angažmanom s međunarodnom zajednicom te prekinuti obmanu i zamagljivanje".

Međutim, kako je istaknula, Iran nije promijenio svoj pristup. "Inspektorima za oružje još uvijek nije omogućen pristup, i daleko od toga da su promijenili svoj pristup, umjesto toga vidjeli smo povratak najbrutalnijim oblicima represije na njihovim vlastitim ulicama", dodala je.

"Kao rezultat toga, mogu potvrditi da će Britanija predložiti zakon za provedbu potpunih i daljnjih sankcija te sektorskih mjera", zaključila je Cooper, napomenuvši da je Britanija već ranije uvela sankcije protiv ključnih aktera u iranskom naftnom, energetskom, nuklearnom i financijskom sustavu.

Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper pozvala je na razgovor iranskog veleposlanika, pridruživši se nizu europskih zemalja koje su danas poduzele isti korak.

Potez je uslijedio dan nakon što je Cooper razgovarala sa svojim iranskim kolegom Abbasom Araghchijem, pri čemu je izrazila "potpunu odbojnost Britanije" prema postupcima Teherana.

I druge su europske zemlje ranije danas pozvale iranske veleposlanike na razgovor, a finski ministar vanjskih poslova upozorio je da je Teheran isključio internet "kako bi ubijao i tlačio u tišini".

Američki State Department objavio je na svom X računu na perzijskom jeziku pojedinosti o 26-godišnjem prosvjedniku Erfanu Soltaniju, za kojeg norveška skupina za ljudska prava Hengaw navodi da će sutra biti pogubljen.

"Režim Islamske Republike nije se čak ni potrudio sa svojim uobičajenim 10-minutnim lažnim suđenjem; Erfan je osuđen na smrt bez ikakvog pravnog procesa ili odvjetnika obrane.

Erfan je prvi prosvjednik osuđen na smrt, ali neće biti posljednji; val pogubljenja protiv ovih prosvjednika službeno je započeo.

Svijet ne smije šutjeti pred zlim postupcima režima Islamske Republike", stoji u njihovoj objavi.

Iranske vlasti i ranije su pribjegavale prekidanju internetske veze u zemlji. Prethodni zabilježeni slučajevi dogodili su se tijekom prosvjeda zbog cijena goriva 2019. godine, prosvjeda "Žena, život, sloboda" 2022. godine, kada su se ograničenja primjenjivala povremeno te tijekom dvanaestodnevnog sukoba između Irana i Izraela u lipnju 2025. godine.

Alp Toker, direktor NetBlocksa, izjavio je za BBC kako su "bilježili uzastopne prekide interneta tijekom nekoliko godina dok su iranske vlasti usavršavale svoje mehanizme cenzure". Toker navodi kako je "ono što je nekada uključivalo pojedinačno gašenje mreža sada postao instantan, centraliziran proces. Stoga ideja o "prekidaču za gašenje" interneta više nije figurativna.

U ranijim slučajevima, ukupna povezanost navodno je bila veća te su dijelovima stanovništva ostajale dostupne neke telefonske usluge i ograničen pristup VPN-u. "Do vremena prekida interneta zbog rata između Izraela i Irana 2025. godine i nakon toga, gašenja su postala brža i sveobuhvatnija, s onemogućenim čak i standardnim telefonskim pozivima.

Ovakvi prekidi više nisu iznimni događaji, već dio načina na koji se rutinski upravlja povezanošću u Iranu", rekao je Toker. Tijekom prekida 2019. te u lipnju 2025. godine, povezanost je pala na približno 4-5 posto, odnosno 3 posto. Za razliku od tih razdoblja, trenutni prekid interneta ne pokazuje značajne fluktuacije niti privremena obnavljanja pristupa.

U Iranu su jučer diljem zemlje održani prorežimski skupovi na kojima su bile tisuće ljudi. BBC Persian izvijestio je kako je imao uvid u SMS poruke kojima se građani pozivaju na sudjelovanje u tim događajima.

Državni TV kanali jutros su nastavili izvještavati o "velikom odazivu" na jučerašnjim skupovima koje je organizirala država. Novinska agencija Fars, bliska iranskom Korpusu čuvara islamske revolucije (IRGC), ustvrdila je da je u maršu podrške režimu u glavnom gradu Teheranu sudjelovalo oko tri milijuna ljudi. Tu je brojku, međutim, osporila iranska platforma za provjeru činjenica Factnameh, sa sjedištem u inozemstvu, koja procjenjuje da je na skupu bilo bliže 140.000 ljudi.

"Ova je brojka nevjerojatno pretjerana i s pouzdanjem se može reći da je stvarni broj bio nekoliko desetaka puta manji", objavili su na svojoj stranici na društvenoj mreži X.

Brojni korisnici interneta također su doveli u pitanje nekoliko fotografija s teheranskog trga Enghelab koje su podijelili državna televizija i provladine agencije. Tvrdili su da su fotografije stare i da potječu s pogreba iranskog zapovjednika Qasema Soleimanija kojeg su SAD ubile u siječnju 2020. godine.

Ipak, obrnuta pretraga slika pokazuje da je riječ o novijim fotografijama. Utvrđeno je da se podudaraju sa zračnim videosnimkama jučerašnjeg skupa koje je emitirala državna televizija.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osudila je "prekomjernu upotrebu sile i kontinuirano ograničavanje slobode" u Iranu. Navela je kako su informacije o rastu broja mrtvih zastrašujuće. 

"Europska unija je već u cijelosti uvrstila Korpus islamske revolucionarne garde pod svoj režim sankcija za ljudska prava. U bliskoj suradnji s visokom predstavnicom i potpredsjednicom Kajom Kallas, brzo će se predložiti daljnje sankcije protiv onih koji su odgovorni za represiju. Stojimo uz iranski narod koji hrabro maršira za svoju slobodu", kazala je. 

Tri europske zemlje pozvale su na razgovor iranske veleposlanike zbog represije režima nad prosvjednicima u Iranu.

Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel izjavio je da je pozvao na razgovor iranskog veleposlanika "kako bi službeno prosvjedovao zbog prekomjerne uporabe sile protiv prosvjednika, masovnih proizvoljnih uhićenja i gašenja interneta". Dodao je da je taj potez povukao "u koordinaciji" s europskim partnerima.

I Finska je pozvala iranskog veleposlanika na razgovor. Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen poručila je: "Iranski režim ugasio je internet kako bi mogao ubijati i ugnjetavati u tišini."

Iranskog veleposlanika na razgovor je pozvala i Španjolska. Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Teherana da prekine komunikacijsku blokadu i zaustavi uhićenja prosvjednika.

Neesencijalno osoblje francuskog veleposlanstva napustilo je Iran, potvrdila su za Agence France-Presse dva izvora upoznata sa situacijom.

Prema njihovim navodima, osoblje je Iran napustilo u nedjelju i ponedjeljak, no nije objavljeno koliko je ljudi otišlo.

"Zaštita našeg osoblja i naših građana je prioritet", rekao je dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova Francuske za AFP.

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk osudio je nasilje kojem su izloženi prosvjednici u Iranu.

Poručio je kako je užasnut nasiljem koje provode sigurnosne snage u Iranu. "Ubijanje miroljubivih prosvjednika mora prestati, a označavanje prosvjednika kao 'terorista' kako bi se opravdalo nasilje nad njima je neprihvatljivo", naveo je.

Dodaje da se "ovaj ciklus nasilja ne može nastaviti" i opisuje prijetnje nekih dužnosnika smrtnom kaznom protiv prosvjednika kao "izuzetno zabrinjavajuće".

Na ranije održanoj konferenciji za novinare, iranska vlada govorila je o novom gospodarskom planu, prema državnoj novinskoj agenciji Fars. Vlada je poručila da će novi plan povećati kupovnu moć mnogih Iranaca, navodi Fars.

To je značajno jer su upravo ekonomski uvjeti izazvali prosvjede koji su zahvatili Iran 28. prosinca. Demonstracije su započele na bazarima u Teheranu prije nego što su se proširile.

U prethodnim izjavama i govorima, režim i njegovi izaslanici tvrdili su da su prosvjedi rezultat stranog uplitanja i malo su spominjali temeljne probleme.

Iran planira pogubiti 26-godišnjeg prosvjednika Erfana Soltanija bez suđenja, tvrde organizacije za ljudska prava.

>> Opširnije

Digitalna blokada koja većini Iranaca onemogućuje kontakt s vanjskim svijetom i međusobnu komunikaciju premašila je 108 sati, objavio je internetski nadzorni servis NetBlocks.

Blokada je uvedena nakon što su se na društvenim mrežama pojavile snimke s prosvjeda, kao i svjedočanstva Iranaca s terena koja su prenijeli strani novinari. Prema podacima organizacije za ljudska prava Witness, više od 90 milijuna ljudi ostalo je bez pristupa internetu otkako su u Iranu započeli prosvjedi.

BBC Perzija uspio je stupiti u kontakt s pojedinim osobama koje su privremeno dobile pristup internetu putem sustava Starlink - koji funkcionira poput mobilne bazne stanice u svemiru - kao i drugim metodama.

Sugovornici su naveli da je slanje tekstualnih poruka unutar Irana iznimno otežano te da su neki od njih primili poruke isključivo s pozivima na prorežimske skupove ili upozorenjima da se ne uključe u antivladine prosvjede.

Donald Trump sinoć je najavio nove carine iranskim trgovinskim partnerima, očito kao odgovor na rastući broj poginulih tijekom prosvjeda.

Američki predsjednik napisao je u objavi na Truth Socialu da će svaka zemlja "koja posluje s Islamskom Republikom Iran" platiti carinu od 25% "s trenutnim učinkom". Napomenuo je da će se carina odnositi na "sve poslove" sa SAD-om.

Brazil, Kina, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Rusija su među gospodarstvima koja posluju s Teheranom.

Indija je također među važnim trgovinskim partnerima Irana. New Delhi se već suočava s 50% carina od strane SAD-a.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je kako vjeruje da se iranski režim, koji se suočava s problemima, nalazi u svojim "posljednjim danima i tjednima". To je izjavio tijekom posjeta Indiji.

Govoreći danas, također je ponovio pozive iranskim vlastima da prekinu nasilje nad prosvjednicima, rekavši: "Ako se režim može održati na vlasti samo silom, onda je zapravo na kraju. Vjerujem da sada svjedočimo posljednjim danima i tjednima ovog režima. U svakom slučaju, on nema legitimitet kroz izbore u stanovništvu. Stanovništvo se sada diže protiv ovog režima."

Merz dodaje da se nada da postoji šansa da se "ovaj sukob završi mirnim putem".

Rođak 17-godišnjeg Amira, ubijenog na prosvjedima u Iranu, opisuje brutalnost režima. Vlasti pokušavaju zataškati stotine ubojstava, lažiraju uzroke smrti i blokiraju sve komunikacije.

>> Opširnije

Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, iznio je plan za svrgavanje režima ajatolaha. Plan se oslanja na narodni ustanak, prebjege iz vojske i podršku Zapada za uspostavu sekularne demokracije.

>> Opširnije

Ovdje smo jučer pratili razvoj događaja.

>> Opširnije