SVIJET je u iščekivanju hoće li Sjedinjene Države nešto učiniti po pitanju pokretanja vojnog napada na Iran. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je iranskom režimu vojnim udarima ako sigurnosne snage nastave s nasiljem nad prosvjednicima.

Situacija je ozbiljno eskalirala

Preko 2000 ljudi ubijeno je u prosvjedima u Iranu.

Snimke iz Irana pokazuju koliko je situacija eskalirala: improvizirana mrtvačnica u Forenzičkom medicinskom centru Kahrizak, južno od Teherana, ispunjena je tijelima u crnim vrećama, dok se ožalošćeni okupljaju i pokušavaju identificirati svoje voljene.

Prosvjedi traju od kraja prosinca, a potaknuti su bijesom građana zbog kolapsa nacionalne valute i dramatičnog pogoršanja životnog standarda.

Analitičar Kovačević: Napad je moguć i čini se izgledan

U takvom ozračju sve se više špekulira o mogućem napadu Sjedinjenih Država. Washington već dulje Iran smatra ključnim destabilizirajućim čimbenikom na Bliskom istoku, a eventualni napad značio bi najopasniju eskalaciju odnosa dviju zemalja u posljednjih nekoliko godina.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević govori za Index da je napad moguć. Podsjetio je da je SAD prije šest mjeseci bombardirao tri iranska nuklearna postrojenja, čime se izravno uključio u sukob koji je dotad uglavnom vodio Izrael.

"Napad je moguć i čini se vrlo izgledan. Već prethodno izraelsko i američko bombardiranje bilo je usmjereno na slabljenje režima u Iranu, a očito je da su se sada i unutar Irana stekle okolnosti koje vode slomu tog režima", rekao je.

I njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je kako vjeruje da se iranski režim, koji se suočava s problemima, nalazi u svojim "posljednjim danima i tjednima".

Avdagić: Iran se raspada, ali nisam siguran oko vojne intervencije

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govori za Index da je iranski utjecaj već duže vrijeme u padu i da su njihovi proxy elementi pretrpjeli teške poraze. Govori da su i prije postojali prosvjedi zbog socioekonomskih razlika, ali da sad imamo kombinaciju koja uključuje više faktora.

"Ovo nije dobro za režim. Ali pad režima se može dogoditi u onim uvjetima u kojima je došao na vlast, a to je da se represivni aparat okrene leđima vladajućima. To za sada ne vidimo. Američka intervencija? Ako govorimo o stupanju čizmom na njihovo tlo, Iran je tu Irak 5.0. Ne vjerujem da bi se to netko usudio. Mada svijet pokazuje da je puno toga što je bilo nevjerojatno postalo vjerojatno.

Drugi oblik napada na rukovodstvo? Malo tko primjećuje da je Trump rekao da u prošlom napadu nije dao udar na ajatolaha Alija Hameneija. Bi li sad bio spreman na to? To je teško tumačiti. Više je faktora tu i pitanje je što bi taj napad značio, možda i moguću konsolidaciju", objasnio je.

"Pa i nakon prošlih napada, Amerika nije reagirala na iransku odmazdu, pustili su da to tako ostane. Dobro, nisam siguran koliko bi sad strah od odmazde bio problem za Ameriku, mogu se oni organizirati. Više stvari ne djeluje po starim modelima, vidjeli smo to i u Venezueli, gdje su pokazali moć i onda prepustili stvari dogovorima.

Koliko je to moguće s Iranom kao vjerski upravljanom državom, to je druga stvar. Ali proxy elementi Irana su se raspali i država je u raspadanju. To je ipak do sada bilo nezamislivo", kaže.

Trump razmatra prijedloge za pregovore?

Kako je za Axios rekao dužnosnik Bijele kuće, Trump je sklon mogućnosti američkih udara na Iran kao kazni za, kako smatra, ubijanje prosvjednika, no još nije donio konačnu odluku i istodobno razmatra iranske prijedloge za pregovore.

Ako bi naredio udare, oni bi, prema izvorima, vjerojatno bili usmjereni na dijelove režima povezane s unutarnjom sigurnošću, za koje se smatra da su odgovorni za represiju. 

Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee u razgovoru za Sky News rekao je da Sjedinjene Američke Države trenutačno nemaju planove za pokretanje vojnog napada na Iran, iako se takva odluka može promijeniti.

Što ako do udara dođe?

"Ako SAD odluči da treba djelovati kako bi zaštitio osoblje ili imovinu ili zaštitio energetske tokove, tada ima niz alata, od kibernetičkih napada i sabotaža do dronova i raketnih napada iz zraka i s mora", rekao je za CNBC Matt Gertken, glavni geopolitički strateg u BCA Researchu.

SAD bi također mogao napasti nuklearnu ili vojnu infrastrukturu ili vladine objekte kako bi smanjio sposobnosti režima i "odvratio režim od remetilačkih akcija", dodao je Gertken.

Čak i ako američka administracija razmotri "simbolički" kinetički udar, to bi moglo izazvati "mnogo širu eskalaciju", rekao je Danny Citrinowicz, viši istraživač u Institutu za studije nacionalne sigurnosti.

Kovačević: Ovo žele Trumpovi sljedbenici

Kovačević još govori da ovaj napad želi i većina Trumpovih sljedbenika.

"Oni bezrezervno smatraju da bi uništenjem iranske vlasti bila otklonjena opasnost i za Izrael, ali i kako s tim napadom dolazi do spasa za kršćane od mogućih vjerskih neprijatelja", objasnio je.

"Ako dođe do svrgavanja režima, očito je da bi došlo do instaliranja vlasti koja bi bila po volji Americi, vlasti koja bi bila prijateljski nastrojena i prema Izraelu. Očito je da se predviđa i mogući povratak dinastije Pahlavi, ali to još nije sigurno", objašnjava.

Udarci za Hute, Hezbolah, ali i Rusiju

Pitamo ga koje su geopolitičke reperkusije napada i promjene režima.

"To bi za Trumpa bila definitivna potvrda američke moći i ostvarenje očekivanja velikog dijela njegove biračke baze. Svakako mislim da bi bilo važno da ne bude okupacije Irana jer je to teško izvedivo i teško bi takvo što bilo održati. Trumpov uspjeh bio bi i otklanjanje opasnosti za Izrael", rekao je.

"Huti i Hezbolah su iranski igrači i bez Irana kao trajne potpore oni ne mogu opstati. Osobito je ovo još jedan neuspjeh za Rusiju, koja je saveznik Irana. A bila je i saveznik Bašar al-Asada u Siriji, kao i zaštitnik Madura u Venezueli. Ovo bi bila potvrda neuvjerljivih jamstava koje Rusija svojim vazalima može pružiti", dodaje.

"Rusija iz toga treba izvući pouku da treba biti susretljivija prema Trumpovim vrlo velikodušnim mirovnim ponudama za rješavanje rata u Ukrajini jer ako Rusija ne pokaže spremnost da odustane od svojih ambicija u vezi s Ukrajinom, dovest će Trumpa na rub strpljenja, što može dovesti do toga da SAD prestane Ukrajini nametati dosadašnja ograničenja.

Rusija ionako sve teže podnosi financijski i socijalni teret tog rata, a ako se rat pretvori u još dugotrajniji sukob, tada to otvara perspektivu slamanja ruske vlasti bez izravne vojne intervencije. Napori Putinova režima su takvi da je život za većinu Rusa normalan, ali to neće biti moguće održavati ako rat postane skuplji i ako Ukrajina poveća sposobnosti za gađanje ciljeva unutar Rusije", rekao je Kovačević.