NIZ KONTROVERZNIH vanjskopolitičkih poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući vojnu akciju u Venezueli i prijetnje aneksijom Grenlanda, izazvao je reakcije stručnjaka koji njegovu politiku uspoređuju s djelovanjem kolonijalnih sila 19. stoljeća. Trump, koji je vodio kampanju na platformi "Amerika na prvom mjestu", brani svoje poteze kao promicanje američkih ekonomskih i sigurnosnih interesa, no kritičari tvrde da oni potkopavaju upravo tu poziciju, piše Reuters.

Prijedlog upravljanja Gazom

U veljači 2025. godine Trump je izjavio da će SAD preuzeti Gazu, no tijekom godine postupno je odustao od tog stava, koji je UN osudio kao prijedlog za "etničko čišćenje". U drugom prijedlogu, koji je u listopadu doveo do krhkog primirja, Trump je naveo da će privremeno upravljanje Gazom nadzirati takozvani "Odbor za mir", kojim bi on osobno predsjedao. Izrael i Hamas potpisali su taj plan, a Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom je ovlastilo odbor da uspostavi privremene međunarodne snage u Gazi.

Mnogi stručnjaci ocijenili su da prijedlog podsjeća na kolonijalnu strukturu. Posebni savjetnik UN-a za održivost Jeffrey Sachs nazvao ga je "imperijalizmom maskiranim u mirovni proces", dok su ga brojni stručnjaci UN-a ocijenili kao nešto što "podsjeća na kolonijalne prakse".

Vojna akcija u Venezueli i interes za naftu

Početkom siječnja Trump je naredio američki vojni upad u Venezuelu koji je rezultirao uhićenjem svrgnutog vođe Nicolása Madura i njegove supruge, koji su potom dovedeni u New York na suđenje.

Trump je izjavio da će Washington "voditi" Venezuelu, gdje je Madurova bivša potpredsjednica Delcy Rodríguez postala privremena predsjednica pod američkim nadzorom. Najavio je i da će se velike američke naftne kompanije preseliti u Venezuelu, zemlju s najvećim svjetskim rezervama nafte.

Kritičari su istaknuli da Trumpov fokus na venezuelsku naftu dovodi u pitanje napore njegove administracije da uhićenje Madura prikaže kao akciju provedbe zakona usmjerenu na suzbijanje trgovine drogom.

Ured UN-a za ljudska prava priopćio je da su američke akcije u Venezueli predstavljale kršenje međunarodnog prava. "U praksi, predsjednikova politika miriše na neoimperijalizam, a ne na neoizolacionizam", napisao je Charles Kupchan, viši suradnik u Vijeću za vanjske odnose, ukazujući i na Trumpove prijetnje Meksiku, Kolumbiji i Grenlandu.

Prijetnje Grenlandu

Trump je više puta izjavio da Washington mora posjedovati Grenland, autonomni dio Danske, kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da okupiraju to strateški važno arktičko područje bogato mineralima. Smatra da američka vojna prisutnost ondje nije dovoljna. Iako su Grenland i Danska poručili da Grenland nije na prodaju, Trump nije isključio mogućnost zauzimanja silom.

Marc Weller, direktor Programa međunarodnog prava pri institutu Chatham House, upozorio je da time SAD riskira poziciju odmetnute države. "Odustajanjem od ovog konsenzusa, SAD riskira preuzimanje pozicije odmetnute države unutar međunarodnog sustava", rekao je Weller. Trump je ranije prijetio i da će Kanadu učiniti 51. američkom državom, no tu ideju nije spominjao posljednjih mjeseci.