NA GRANIČNOM prijelazu iz Irana u irački Kurdistan, s portreta gleda strogo lice bivšeg iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Homeinija, dok malobrojni Iranci napuštaju zemlju. Gust snijeg pada na kamione i pješake koji pristižu na ovaj zabačeni planinski prijelaz. Iako je Iran ugasio internet i blokirao telefonske veze, granice su i dalje otvorene, piše BBC.

U dvorani za dolaske nalaze se deseci muškaraca, žena i djece, od kojih mnogi dolaze u posjet obitelji s iračke strane granice. Nitko od sugovornika nije izjavio da bježi iz Irana zbog nedavnih prosvjeda i vladine represije. Međutim, jedan muškarac, koji je zatražio da mu se ne otkriva identitet, ispričao je da su ga sigurnosne snage upucale tijekom prosvjeda u središnjem Iranu prošlog petka, 9. siječnja.

Svjedočanstva o nasilju

"Pogodili su me sačmom u lice", rekao je, pokazujući otekline i modrice na licu. "Pogodili su me iznad kapka, u čelo, obraz, usnu, ispod uha i duž čeljusti. Morao sam koristiti žiletom vaditi jednu od kuglica."

Ispričao je kako se zbog straha od uhićenja nije usudio potražiti liječničku pomoć te da i drugi ozlijeđeni u gušenju prosvjeda također izbjegavaju liječenje, strahujući da će ih sigurnosne snage uhititi.

"Jedan od mojih prijatelja rekao mi je da ga je pogodila kuglica sačme", kazao je. "Njegov sin, koji ima oko 12 ili 13 godina, dvaput je pogođen u nogu bojevom municijom. Jedan od metaka zaglavljen je u kosti."

Iranski režim prosvjede tretira kao egzistencijalnu prijetnju, a čini se da represija djeluje jer prosvjednici uglavnom ostaju kod kuće zbog straha od uhićenja ili smrti. Organizacije za ljudska prava navode da je ubijeno najmanje 2500 ljudi.

Informacije o nastavku prosvjeda

Unatoč tome, nekoliko je ljudi na granici izjavilo da su se demonstracije nastavile, barem do početka ovog tjedna. Drugi prosvjednik je rekao da su sigurnosne snage ugušile prosvjede u njegovom gradu prošlog petka, ali da su se nastavili drugdje.

"Demonstracije su se i dalje odvijale u Fardisu i Malardu, te u nekim dijelovima Teherana", rekao je. "Moji prijatelji su bili tamo. Stalno smo bili na telefonu. U utorak navečer (13. siječnja) prosvjedi su još trajali, ali od tada nemam novih informacija."

Drugi muškarac ispričao je da je u srijedu, 15. siječnja, bio u Teheranu i vidio prosvjednike na ulici, no nije jasno o kakvom se obliku prosvjeda radilo niti koliko je ljudi sudjelovalo.

BBC napominje kako nema čvrstih dokaza da se ulični prosvjedi i dalje održavaju jer vrlo malo snimaka izlazi iz zemlje, a izvješća je nemoguće potvrditi. BBC-ju je, kao i drugim međunarodnim medijima, zabranjeno izvještavanje iz Irana.

Ekonomska kriza kao okidač

Čini se da je vladina represija uglavnom učinkovita, no ekonomski problemi koji su izazvali krizu nisu nestali. Učiteljica iz grada blizu granice rekla je da joj je svejedno tko je vođa, sve dok se ekonomska situacija poboljša.

"Ne želimo ništa više od naših osnovnih prava", rekla je. "Imati kuću, imati auto, imati normalan život. Moja plaća traje 10 dana, a moram posuđivati novac da pokrijem ostatak mjeseca. Jako je loše."

Na pitanje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj prijetnji vojnim udarima, odgovorila je: "Čekamo da vidimo što će Trump učiniti. U međuvremenu, civili ginu."

Slabost iza prividne snage

Sila kojom su iranski čelnici ugušili prosvjede signalizira njihovu slabost. Regionalne posredničke skupine, koje su nekad služile kao obrana od napada, oslabljene su izraelskim ratom s Hamasom i Hezbollahom te padom bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Uz to, izraelsko-američki rat s Iranom prošle godine (2025.) iscrpio je vojne sposobnosti zemlje i ostavio je ranjivom.

Skriven iza planinske granice, iranski režim ponovno uspostavlja kontrolu. No, iza te represivne kontrole krije se rastući strah Islamske Republike, nesposobne ispuniti najosnovnije zahtjeve svog naroda: zaštitu od vanjskih napada i blagostanje kod kuće.