U EMISIJI "U mreži Prvog" analizirane su poruke sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, s posebnim naglaskom na očekivano obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa i pitanje Grenlanda. Gosti su raspravljali o Trumpovoj retorici, napetostima između SAD-a, EU-a i Kine te o novoj dinamici u međunarodnim odnosima, piše HRT.

Očekivanja od Trumpovog govora

Profesorica međunarodnih odnosa Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti smatra da će se Trump u Davosu držati svoje uobičajene retorike, fokusirajući se na gospodarske uspjehe svog mandata poput smanjenja nezaposlenosti i vraćanja industrije u SAD. 

"Mislim da će promovirati vanjske politike koje je dosad promovirao gdje Grenland vidi kao strateško pitanje od američkog nacionalnog interesa, gdje se osvrće na pragmatičnu real politiku selektivnog intervencionizma u kojoj velike sile kreiraju novi globalni poredak i imaju pravo na svoje sfere utjecaja. Poslat će poruku koju već dulje vrijeme šalje, kad je neki teritorij u američkom interesu, da Amerika ima pravo na njega", rekla je Luša dodavši da je više zanima reakcija europskih saveznika. Naglasila je da je EU za Trumpa trenutačno u drugom planu te da on traži partnere među velikim državama koje će krojiti novi poredak.

Politički analitičar Domagoj Juričić ističe da su kod Trumpa uvijek moguća iznenađenja. "On može izaći danas pred ljude i reći kako je postigao ciljeve na Grenlandu. Sve je moguće i u svakom trenutku on će to proglasiti vlastitom pobjedom. Ne očekujem velike stvari, mislim da će ponavljati slične teze. Teško je pratiti nekoga tko je nepredvidiv", kazao je Juričić.

Kina kao zagovornica multilateralizma

Istovremeno, Kina se na forumu u Davosu pozicionirala kao zagovornik multilateralizma i slobodne trgovine. Specijalna dopisnica za Aziju lista Delo, Zorana Baković, povukla je paralelu između američke i kineske vanjske politike.

"Ako itko dobro razumije Trumpa onda je to Kina. To kako se Trump odnosi prema Grenlandu nije tako daleko od toga kako se Kina odnosi prema Južnom kineskom moru - to je naše i mi ćemo to dobiti, samo što to Kina radi drukčijim načinima", rekla je Baković.

Objasnila je da Kina svoj utjecaj provodi gospodarskim kanalima te je imala velike ambicije na Grenlandu vezane uz projekt "Polarni svileni put", od kojeg se povukla nakon zahtjeva grenlandske vlade zbog ekoloških razloga. Baković je dodala da Kina sada uvjerava svijet da ga neće ugroziti svojim izvozom i da je njezino tržište otvoreno za sve.

Trumpov pristup i nejedinstvo Europe

Juričić je opisao Trumpa kao transakcijskog lidera koji će učiniti sve da pritisne europske čelnike, ističući njihovo trenutno nejedinstvo. "Govor von der Leyen jučer je bio dobar i snažan ali on je prazna priča, ona nema nikakve poluge moći da bi taj govor pretvorila u akciju", rekao je Juričić. Dodao je kako ga je razočarao govor francuskog predsjednika Macrona, naglasivši da je teško donositi strateške odluke s niskom potporom kod kuće, što Trump vješto koristi.

Unutarnja politika i povijesni ciljevi

Analitičari su se osvrnuli i na Trumpovu unutarnju politiku. Luša je navela da više od 50 posto Amerikanaca ne podržava vojne intervencije na Grenlandu te da je Trump dodatno polarizirao američko društvo.

"Trump je dodatno polarizirao američko društvo te kulturne ratove pretvorio u instrument državne politike. To se očituje kroz rodne ravnopravnosti, imenovanje sudaca, pritiske na sveučilište... Sve je to upakirao u narativ jakoga vođe", kazala je. Juričić je istaknuo kako se Trump želi upisati u povijest. "Za sto godina zaboravljaju se nijanse i vi imate ono što imate, i ta situacija ide Trumpu u prilog. Trump se služi taktikom poplave pri čemu raznim aktivnostima i temama nastoji poplaviti eter, tako da recimo sad ne govorimo o vrlo važnoj temi u SAD-u, a to je nezavisnost američke središnje banke na koju on vrši pritisak", pojasnio je Juričić.

Kineska dvojba oko "Odbora za mir"

Na temu Trumpovog poziva Kini, Rusiji i Hrvatskoj u "Odbor za mir", Baković je rekla kako je za Kinu ključno pitanje je li to pokušaj stvaranja alternative Ujedinjenim narodima, u koje je Kina mnogo uložila.

"Ako ocijeni da je to pokušaj da se napravi alternativa, Kina će se kritički držati po strani. Ali istodobno promatra zemlje iz svojega okruženja koje su također dobile poziv te koliko će zemalja iz njezine sfere utjecaja otići na tu stranu. Dvojim da će Kina ikada pristupiti tom odboru", rekla je. Zaključila je da je multilateralizam za Kinu egzistencijalno pitanje, s obzirom na to da nije samodostatna u proizvodnji energije i hrane.