PLANOVI Donalda Trumpa za Grenland mogli bi podijeliti NATO, zbog čega Kina i Rusija "sigurno imaju razloga za slavlje", smatra šefica vanjskih poslova Europske unije Kaja Kallas. S druge strane, Trump tvrdi da su njegovi potezi motivirani upravo željom da se suprotstavi toj prijetnji. Iz Pekinga se Trumpovi potezi vide kao dokaz previranja u svjetskom poretku predvođenom SAD-om, što Kini otvara značajne prilike, piše The Guardian.

"Okupacija Grenlanda značila bi propast NATO-a, to bi obradovalo Kinu"

"Svjetski mir je u pitanju! Kina i Rusija žele Grenland, a Danska tu ne može ništa učiniti", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Wang Wen, profesor na Sveučilištu Renmin u Pekingu, kaže kako "većina Kineza ovo vidi kao još jednu manifestaciju Trumpovog nasilničkog, hegemonističkog i dominantnog ponašanja", pa dodaje: "Trumpova okupacija Grenlanda značila bi propast Natoa, što je perspektiva koja bi Kineze jako obradovala."

Borba za Arktik

Godinama su u američkim vanjskopolitičkim krugovima jačala upozorenja na pojačanu prisutnost Kine i Rusije u arktičkoj regiji. Tadašnji državni tajnik Mike Pompeo izjavio je 2019. godine da utjecaj Pekinga riskira stvaranje "novog Južnog kineskog mora" oko Sjevernog pola, obećavši jačanje američke prisutnosti.

Ipak, kineski dionici teško su uspijevali steći značajnije uporište na Grenlandu, djelomično zbog otpora SAD-a i Danske. Danska je 2018. godine, navodno pod američkim pritiskom, blokirala ponudu kineske državne tvrtke za proširenje mreže grenlandskih zračnih luka. Dvije godine ranije, kineskoj tvrtki također je onemogućena kupnja napuštene pomorske baze na otoku.

"Sumnjam da postoji ijedan kineski strateg koji bi američko pripajanje Grenlanda naveo kao jednu od svojih sigurnosnih briga", kaže Andrew Small, direktor azijskog programa pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

"S druge strane, vidjeli su američku mrežu saveza kao jedan od najznačajnijih aspekata američke strateške prednosti nad Kinom, i vidjeli su potencijal da se ta mreža saveza mobilizira protiv Kine kao jednu od svojih najvećih briga… raspad američkih saveza donosi niz koristi za Peking".

Službeni stav Pekinga je protivljenje američkim pokušajima potkopavanja Povelje UN-a, koja jamči suverenitet država. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Guo Jiakun, pozvao je u ponedjeljak SAD da prestane koristiti "takozvanu 'kinesku prijetnju'" na Grenlandu kao izgovor za nametanje carina europskim zemljama.

Nade u 'Polarni put svile'

Ograničeni interesi Kine na Grenlandu ipak nisu rezultat nedostatka pokušaja. Između 2012. i 2017. godine, kineska izravna strana ulaganja na Grenlandu činila su više od 11% BDP-a tog teritorija, što je znatno veći udio nego u drugim arktičkim zemljama. Želja Grenlanda da privuče kineske investicije za iskorištavanje mineralnih resursa ponekad se kosila sa sigurnosnim interesima Danske, koja kontrolira vanjske i sigurnosne poslove teritorija, te drugih NATO saveznika.

Kina je 2018. objavila bijelu knjigu o svojoj arktičkoj politici, opisujući se kao "država blizu Arktika" s legitimnim interesima u regiji. U dokumentu je navedeno da se Kina "nada suradnji sa svim stranama na izgradnji 'Polarnog puta svile' razvojem arktičkih pomorskih ruta", čime je svoju arktičku strategiju pozicionirala kao dio inicijative Pojas i put. Peking je također naglasio mogućnosti za znanstvena istraživanja na Arktiku.

U listopadu je ostvaren prvi korak na Polarnom putu svile. Kineski kontejnerski brod iz Ningboa pristao je u luci Felixstowe u Suffolku, što je bio prvi put da je brod putovao iz Kine u Europu Sjevernim morskim putem, rutom koja se proteže duž ruske arktičke obale. Putovanje je trajalo samo 20 dana, otprilike upola kraće od uobičajenog, izvijestili su kineski državni mediji.

Ograničeni angažman

Međutim, ta trgovačka ruta prvenstveno ovisi o suradnji s Rusijom. Od početka rata u Ukrajini, Peking se približio Moskvi, zbog čega ga europske zemlje, posebno ruski susjedi, promatraju s većim podozrenjem. Kineske tvrtke godinama se bore da rudarske projekte na Grenlandu učine profitabilnima, a Trumpov otvoreni interes za teritorij dodatno je otežao situaciju.

"Od prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa… kineske tvrtke na Grenlandu suočavale su se s otporom Sjedinjenih Država i Danske, a sam Peking čini se da je posljednjih godina obeshrabrivao ulaganja tamo", kaže Patrik Andersson iz Švedskog nacionalnog centra za Kinu. "Kineski angažman na Grenlandu danas je izuzetno ograničen."

Iako se kineski udio od 6,5% u rudarskom projektu Kvanefjeld na jugu Grenlanda navodi kao dokaz interesa za rijetke metale, Andersson ističe da je projekt neaktivan otkako je grenlandska vlada 2021. zabranila iskopavanje urana.

"S obzirom na američko i dansko protivljenje kineskim aktivnostima na Grenlandu, te šire zapadne napore da se izgrade lanci opskrbe rijetkim zemljama neovisni o Kini, također je malo vjerojatno da bi kineskim tvrtkama bilo dopušteno ulaganje u bilo koje druge grenlandske projekte rijetkih zemalja", dodaje Andersson.

Unatoč svemu, Peking pokušava dokučiti kako se postaviti prema američkom vođi koji narušava globalne saveze koji su se suprotstavljali usponu Kine, ali čija bi nepredvidivost i autoritarni stavovi ipak mogli ugroziti kineske interese.