Danac koji je služio u Afganistanu i Iraku: Sve djeluje nestvarno. Kao loša šala
PRIJE više od 15 godina danski zapovjednik voda Martin Tamm Andersen vodio je svoje sunarodnjake i američke marince kroz vrućinu i pijesak južnog Afganistana nakon napada talibana.
Dok se Andersenovo vozilo kretalo na začelju kolone, sve je bilo normalno, sve dok se u jednom trenutku nije stvorio oblak pijeska. Tijelo mu se silovito zatreslo. "Nisam imao pojma što se događa", prisjetio se. Opipao je ruke i noge kako bi provjerio jesu li još uvijek tu.
Kad se prašina slegla, ugledao je jednog vojnika kako obilno krvari iz lica. Drugi je bio izbačen iz kupole vozila i ležao je na tlu, jaučući od bolova. Oklopno vozilo je razneseno. Andersen je pozvao u pomoć američke marince, koji su prekinuli okršaj s talibanima, vratili se kako bi osigurali mjesto napada, zbrinuli ranjene i pomogli u njihovoj evakuaciji.
U to su vrijeme američki i danski vojnici bili suborci koji su jedni za druge riskirali život u zajedničkoj borbi. Danas Andersen ne može vjerovati kamo je stigao američko-danski savez, dok američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak da preuzme Grenland, poluautonomni teritorij koji pripada Danskoj.
U Afganistanu su poginula 44 danska vojnika
"Kad je Americi nakon 11. rujna trebala pomoć, mi smo bili tu. Kao veteran i kao Danac, osjećate tugu i veliko iznenađenje što SAD želi preuzeti dio Kraljevine Danske. To je izdaja lojalnosti naše zemlje prema SAD-u i našem zajedničkom savezu, NATO-u", rekao je 46-godišnji veteran u razgovoru za Associated Press.
Govorio je iz Danskog ratnog muzeja u Kopenhagenu, gdje je izloženo njegovo oklopno vozilo koje je 2010. godine naletjelo na improviziranu eksplozivnu napravu u pokrajini Helmand. Prije misije u Afganistanu Andersen je služio i u Iraku. Bliski prijatelji poginuli su ili su ranjeni u oba rata. Vjerovao je da je njegovo sudjelovanje u američkim ratovima služilo cilju slobode i demokracije.
Danska je članica NATO-a od 1949. godine i bila je jedan od najodanijih američkih saveznika. U Afganistanu su poginula 44 danska vojnika, što je bio najveći broj poginulih po glavi stanovnika među snagama koalicije. U Iraku je život izgubilo još osam danskih vojnika.
"Sve djeluje nestvarno. Kao loša šala. Ne možete shvatiti da se nešto takvo uopće izgovara naglas. Zvuči jednostavno previše ludo", naveo je Andersen.
Vance optužio Dansku da ne radi svoj posao
Søren Knudsen, danski veteran koji je dvaput služio u Afganistanu, gledao je prošle godine televiziju kada je čuo kako američki potpredsjednik JD Vance na Fox Newsu govori da Danska "nije dobar saveznik". Vance je pritom iznosio Trumpovu tvrdnju da SAD mora imati veći "teritorijalni interes" za Grenland radi vlastite sigurnosti te je optužio Dansku da "ne radi svoj posao".
Knudsen nije mogao vjerovati što čuje. U svom domu u Kopenhagenu 65-godišnjak čuva fotografiju na kojoj stoji okružen djecom u afganistanskom gradu Qalatu. Misija je, kako ju je tada shvaćao, bila pomoći Amerikancima u osiguravanju budućnosti afganistanske djece.
Na kraju svoje druge misije američki vojnici darovali su mu američku zastavu. Godinama je s ponosom držao uokvirenu zastavu i američko odličje Bronze Star, dodijeljeno za službu u Afganistanu, uz ostale vojne medalje.
Kako su napetosti između njegove zemlje i Amerike porasle, Knudsen je spremio medalju i zastavu. Supruzi je rekao da će ih ponovno izvaditi tek kada se obnovi američko-danski savez.
Amerikanci imaju vojnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda
Knudsen, koji je potpredsjednik Danske udruge veterana, kaže da svakodnevno čuje od drugih veterana koji izražavaju tugu i povrijeđenost zbog načina na koji se američka administracija okrenula protiv Danske. "Mnogi veterani koji nose rane, bilo na duši ili na tijelu, ovo doživljavaju kao udarac ravno u srce", istaknuo je.
Danski veterani bijesni su zbog retorike iz Bijele kuće koja ignorira pravo Grenlanda i Danske na samoodređenje. Snažno odbacuju i Trumpovu tvrdnju da Danska, nakon što je ratovala rame uz rame s američkim snagama, nije sposobna štititi zapadne sigurnosne interese na Arktiku.
I Andersen i Knudsen kažu da razumiju sigurnosne zabrinutosti u regiji, ali su uvjereni da je Danska spremna učiniti sve što je potrebno unutar NATO-a kako bi je obranila.
Obojica govore o trajnim vezama i prijateljstvima s američkim vojnicima s kojima su služili. Knudsenova supruga rođena je u SAD-u, a njegov šogor je američki marinac. Uvjereni su da njihovi nekadašnji suborci ne dijele Trumpove stavove o Danskoj.
Danci često ističu da SAD već ima pristup Grenlandu temeljem obrambenog sporazuma iz 1951. godine te da se na sjeverozapadu Grenlanda već nalazi američka vojna baza Pituffik, koja je pod zapovjedništvom američkih snaga.