LYNDON B. Johnson bio je jedan od najutjecajnijih, ali i najkontradiktornijih američkih predsjednika 20. stoljeća. Njegovo nasljeđe obilježeno je dubokim društvenim reformama koje su promijenile Sjedinjene Države, ali i ratom u Vijetnamu koji je uvelike zasjenio njegova postignuća.

Lyndon Baines Johnson rođen je 27. kolovoza 1908. u ruralnom dijelu Teksasa. Odrastao je u skromnim okolnostima, a presudan utjecaj na njegov svjetonazor imao je rad kao učitelj u siromašnim školama za meksičko-američku djecu. Upravo ondje razvio je snažan osjećaj za društvenu nepravdu i nejednakost, teme koje će kasnije obilježiti njegovu politiku.

Političku karijeru započeo je tridesetih godina kao kongresnik, a već tada se isticao iznimnom sposobnošću političkog manevriranja. Njegov stil, kasnije poznat kao "Johnson Treatment", uključivao je izravni pritisak, osobni šarm i nemilosrdnu upornost u pregovorima.

Politička moć i stvaranje osobnog bogatstva

Paralelno s političkim usponom, Johnson je gradio i značajno osobno bogatstvo. Za razliku od mnogih američkih političara, on nije postao imućan tek nakon odlaska iz politike, već znatno ranije. Ključnu ulogu u tome imala je medijska industrija.

Četrdesetih godina, dok je još bio kongresnik, Johnson i njegova supruga Lady Bird Johnson kupili su lokalnu radijsku postaju u Austinu. Zahvaljujući regulatornim odlukama i političkim vezama, postaja je dobila iznimno vrijednu televizijsku frekvenciju, što je višestruko povećalo njezinu tržišnu vrijednost. Iz tog je poslovnog pothvata nastala tvrtka LBJ Company, koja je obitelji donosila milijunske prihode.

Osim medija, Johnson je posjedovao i velike površine zemlje u Teksasu, uključujući poznati LBJ Ranch, koji je bio i simbol njegove političke slike "čovjeka iz naroda". Iako nikada nije pravno dokazano da je zloupotrebljavao položaj, njegovo bogaćenje često je bilo predmet kritika i sumnji.

Unatoč tome, Johnson je u javnosti uporno zadržavao retoriku političara bliskog siromašnima i marginaliziranima, što je dodatno naglašavalo kontrast između njegova privatnog bogatstva i javne socijalne politike.

Od potpredsjednika do predsjednika u trenutku tragedije

Godine 1960. izabran je za potpredsjednika uz Johna F. Kennedyja. U toj ulozi imao je ograničen politički utjecaj, no sve se promijenilo 22. studenoga 1963., kada je Kennedy ubijen u Dallasu. Johnson je istog dana prisegnuo kao predsjednik, preuzevši zemlju u stanju nacionalnog šoka.

"Veliko društvo" i transformacija Amerike

Johnsonov predsjednički mandat obilježila je ambiciozn a unutarnja politika poznata kao "Great Society" ili "Veliko društvo". Cilj tih reformi bio je iskorjenjivanje siromaštva, rasne diskriminacije i socijalne nejednakosti.

Tijekom njegova mandata doneseni su ključni zakoni o građanskim pravima, uključujući Zakon o građanskim pravima iz 1964. i Zakon o biračkim pravima iz 1965., koji su okončali zakonsku segregaciju i osigurali Afroamerikancima puno pravo glasa. Uvedeni su i programi Medicare i Medicaid, čime je prvi put uspostavljen širok sustav državne zdravstvene skrbi za starije i siromašne.

Johnson je čvrsto vjerovao da savezna vlast mora igrati aktivnu ulogu u oblikovanju pravednijeg društva, što ga svrstava među najintervencionističkije američke predsjednike.

Vijetnam - rat koji je zasjenio sve ostalo

Unatoč velikim domaćim uspjesima, Johnsonovu ostavštinu snažno je obilježio rat u Vijetnamu. Iako rat nije započeo, upravo ga je on drastično eskalirao, povećavši broj američkih vojnika na više od pola milijuna.

Rat je izazvao masovne prosvjede, duboke društvene podjele i ozbiljno narušio povjerenje javnosti u vlast. Kako su gubici rasli, Johnson je sve češće bio percipiran kao simbol političke obmane i besmislenog sukoba bez jasnog izlaza.

Povlačenje, smrt i nasljeđe

Godine 1968. Johnson je objavio da se neće kandidirati za novi mandat, svjestan da je rat u Vijetnamu nepovratno potkopao njegovu političku poziciju. Povukao se na svoj ranč u Teksasu, gdje je umro 22. siječnja 1973. od srčanog udara, u 64. godini života.

Njegovo nasljeđe ostaje duboko podijeljeno. S jedne strane, arhitekt je najvažnijih socijalnih i građanskih reformi u modernoj američkoj povijesti. S druge, predsjednik čije je ime trajno povezano s jednim od najkontroverznijih ratova 20. stoljeća. Malo je, međutim, sumnje da je Lyndon B. Johnson trajno i duboko promijenio lice Sjedinjenih Država.