TISUĆE dokumenata koje je dostavio zviždač iz Interpola po prvi put otkrivaju razmjere zlouporabe ove međunarodne policijske agencije od strane Rusije, koja ju koristi za ciljanje svojih kritičara u inozemstvu. Podaci dostavljeni BBC-ju i francuskom istraživačkom portalu Disclose pokazuju kako Rusija koristi Interpolove popise traženih osoba kako bi zatražila uhićenje političkih protivnika, poduzetnika i novinara, tvrdeći da su počinili kaznena djela, piše BBC.

Analiza podataka sugerira da je tijekom posljednjeg desetljeća Interpolova neovisna jedinica za pritužbe primila više pritužbi na Rusiju nego na bilo koju drugu zemlju - tri puta više nego na Tursku, koja je na drugom mjestu. Podaci također ukazuju na to da je zbog pritužbi na zahtjeve Moskve poništeno više slučajeva nego za bilo koju drugu državu.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Interpol je uveo dodatne provjere aktivnosti Moskve kako bi spriječio svaku potencijalnu zlouporabu Interpolovih kanala. Međutim, procurjeli dokumenti sugeriraju da to nije spriječilo Rusiju u zlouporabi sustava, a zviždač je otkrio da su neke od strožih mjera tiho ukinute 2025. godine.

Interpol je u odgovoru naveo da njegove operacije svake godine rezultiraju uhićenjima tisuća najopasnijih svjetskih kriminalaca te da organizacija ima niz sustava za sprječavanje zlouporaba, koji su u posljednjim godinama dodatno unaprijeđeni. Navode i da su svjesni potencijalnog utjecaja koji zahtjevi za uhićenje mogu imati na pojedince.

Život na crvenoj tjeralici

"Kada vas pogodi crvena tjeralica, vaš se život potpuno mijenja", kaže Igor Pestrikov, ruski poduzetnik čije se ime pojavljuje u procurjelim spisima. Interpol nije globalna policijska snaga, već pomaže policijama diljem svijeta u suradnji.

Crvena tjeralica je upozorenje za svih 196 zemalja članica, tražeći od njih da lociraju i uhite osobu. Crvena difuzija je sličan zahtjev, ali se šalje samo odabranim zemljama.

Pestrikov je otkrio da je stavljen na crvenu difuziju nakon što je pobjegao iz Rusije u lipnju 2022. i zatražio azil u Francuskoj. Kaže kako je imao dvije mogućnosti: "Otići na policiju i reći: 'Ja sam u Interpolovom sustavu'", i riskirati uhićenje, ili se skrivati. To bi značilo da ne može unajmiti stan i da su mu bankovni računi blokirani, što mu se, kako kaže, i dogodilo.

"To je stalna nervoza, cijelo vrijeme", dodaje, objašnjavajući da se stalno osvrtao. Zbog sigurnosti, njegova kći i njezina majka preselile su se u drugu zemlju. Policija može "provaliti u vašu kuću u bilo kojem trenutku… stjerani ste u kut kao štakor", kaže.

Odbijanje suradnje s vojskom

Pestrikov je bio glavni dioničar u velikim metalurškim tvrtkama u Rusiji, prvenstveno u tvornici magnezija u Solikamsku. U mjesecima prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, tvrdi da su ga vladini ministri pritiskali da prestane prodavati proizvode u inozemstvo i da opskrbljuje isključivo rusko tržište.

Vjerovao je da bi to značilo da se njegovi proizvodi mogu koristiti za izradu komponenti za vojnu opremu, poput borbenih zrakoplova i tenkova. Kaže da se nije protivio samo tome što bi "morao prodavati mnogo jeftinije i kome god je ministarstvo reklo", već da je to bilo i moralno pitanje. "Nitko se nije želio uključiti, čak ni neizravno, u proizvodnju nečega što se koristi za ubijanje ljudi" rekao je.

Pestrikov vjeruje da su njegovo odbijanje i činjenica da je njegova tadašnja supruga bila Ukrajinka doveli do nacionalizacije njegovih tvrtki i pokretanja istrage protiv njega zbog financijskog kriminala.

Nakon bijega u Francusku, obratio se Interpolu i saznao za zahtjev za crvenu difuziju. Odlučio ga je osporiti putem Interpolovog neovisnog nadzornog tijela, Komisije za kontrolu Interpolovih spisa (CCF), tvrdeći da je ruski zahtjev politički motiviran. Statut Interpola izričito navodi da se organizacija ne smije koristiti za aktivnosti "političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera".

Nakon gotovo dvije godine, CCF je presudio da je njegov slučaj pretežno politički, navodeći da su informacije koje je Rusija dostavila bile "generičke i formulaične" te da je postojalo "neadekvatno objašnjenje" navodnog zločina. Interpol je poništio zahtjev za njegovo uhićenje.

Sustavna zlouporaba

Interpol objavljuje vrlo malo podataka o nelegitimnim zahtjevima za uhićenje, što otežava procjenu razmjera problema. Međutim, procurjeli dokumenti po prvi put otkrivaju potpuniju sliku.

Podaci pokazuju da je u posljednjem desetljeću najmanje 700 osoba koje je Rusija tražila podnijelo pritužbe CCF-u, a za najmanje 400 njih poništene su crvene tjeralice ili difuzije, što je više nego za bilo koju drugu zemlju.

"Povijesno gledano, Rusija je jedan od glavnih počinitelja zlouporabe crvenih tjeralica", kaže britanski odvjetnik Ben Keith. Smatra da pokušaji agencije da spriječi zlouporabu nisu bili uspješni te da ima "stalan protok klijenata koji su predmet ruskih crvenih tjeralica, a koji su ili politički povezani, ili često pro-ukrajinski, ili pak kao rezultat korporativnih napada".

Međunarodni odvjetnik Jurij Nemec slaže se da dodatne provjere ruskih zahtjeva nisu učinkovite. "Nije teško prevariti sustav", dodaje.

Neslužbeni kanali za praćenje

Zviždač je BBC-ju dostavio i tisuće poruka koje otkrivaju kako se Interpolov sustav za razmjenu poruka koristi kao manje formalan put za praćenje ljudi. U jednoj poruci, Moskva objašnjava agentima u Abu Dabiju da je Interpol odbio zahtjev za crvenu tjeralicu, ali da i dalje želi pomoć u praćenju lokacije osobe, što je u suprotnosti s pravilima Interpola.

Curenje podataka sadrži i poruku o Armenu Aramyanu, novinaru koji je pobjegao iz Rusije nakon što je osuđen zbog izvještavanja o studentskim prosvjedima podrške Alekseju Navaljnom. Poruka poslana vlastima u Armeniji i Njemačkoj u veljači 2023. zaobišla je formalni proces i tražila "bilo kakve korisne informacije" o Aramyanu i njegovoj lokaciji.

Kada mu je BBC pokazao poruku, rekao je da je šokiran, ali ne i iznenađen. "Mislim da nisu očekivali da će im Njemačka poslati moju adresu... ali ako bi barem mogli dobiti neke sitne informacije, to bi im i dalje bilo vrijedno."

Interna zabrinutost i ublažene mjere

BBC je imao uvid i u interna izvješća Interpola iz 2024. i 2025. koja pokazuju stalnu zabrinutost unutar organizacije zbog ruskih aktivnosti. U jednom od njih, visoki dužnosnik izražava "ozbiljnu zabrinutost" ruskim delegatima zbog "namjerne zlouporabe" i "flagrantnih kršenja" pravila.

Izvješća također otkrivaju kako je Rusija 2024. pokušala izdati crvene difuzije za suce i tužitelja Međunarodnog kaznenog suda nakon što je sud izdao naloge za uhićenje Vladimira Putina. Ti su zahtjevi odbijeni.

Unatoč tome, oko 90% ruskih zahtjeva i dalje je prolazilo početne provjere 2024. godine. U isto vrijeme, vodile su se rasprave o ukidanju dodatnih ograničenja za Rusiju. Zviždač je potvrdio da je Interpol 2025. tiho ukinuo neke od tih mjera. Interpol je odbio komentirati detalje zbog svojih pravila o obradi podataka.

Kao odgovor na istragu, Interpol je naveo da su "zabrinuti da niz optužbi proizlazi iz nerazumijevanja načina rada... ili činjeničnih pogrešaka". "Neistina je reći da dajemo prednost policijskoj suradnji nad sprječavanjem zlouporabe", stoji u priopćenju. Rusko ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Odvjetnici Nemec i Keith smatraju da bi Interpol trebao suspendirati zemlje koje uporno zloupotrebljavaju sustav. U suprotnom, Igor Pestrikov strahuje da Rusija "pritiskom na gumb, može unijeti bilo što, pripisati vam bilo kakav zločin - to im omogućuje da vas dodatno progone diljem svijeta".