STRANKA umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske smatraju da izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju imaju brojne nedostatke, dok državni tajnik Ivan Vidiš tvrdi da je paket reformi vidljivo poboljšao položaj umirovljenika i omogućio im dostojanstven život, piše HRT.

Vidiš: Položaj umirovljenika znatno je poboljšan

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš izjavio je kako je cjeloviti paket reformi iz 2023. godine, kao i sadašnje izmjene, donio "ogromno poboljšanje položaja umirovljenika" i omogućuje im dostojanstven život. "Kada razgovaramo o radu uz mirovinu, bitno je istaknuti da je tu fokus na one koji mogu dati doprinos uz primanje mirovine", rekao je Vidiš, navodeći da je u prosincu bilo 36.000 takvih osoba.

Naglasio je važnost rada uz mirovinu, osobito nakon izmjene koja je obrtnicima omogućila da nastave s radom i primaju mirovinu. "Smatram da je to važno budući da u kontekstu snažnog nedostatka radne snage na našem tržištu rada te osobe daju važan doprinos i prenose znanje na neke nove generacije", kazao je Vidiš, dodavši da je mirovinski sustav sustav solidarnosti kroz koji se financiraju mirovine kao zamjena za dohodak.

Umirovljeničke udruge: Ljudi rade iz nužde

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić kaže da nema ništa protiv toga da oni koji žele rade i u mirovini. "Jako mi je žao da ljudi moraju raditi kada su u mirovini jer s mirovinom ne mogu podmiriti troškove", izjavila je. Istaknula je da se pravo na rad ne ukida, već se samo drugačije regulira isplata, podsjetivši da su i dosad umirovljenici mogli raditi, ali su morali zamrznuti mirovinu. Stanišić smatra da se Vlada samo pretvara da je puno dala umirovljenicima. "Jedino što uvodi jest da radite duže, a kraće primate mirovinu", poručila je.

Vesna Horvat iz Stranke umirovljenika navela je primjere u kojima ljudima nakon nekoliko godina rada uz mirovinu, prilikom novog izračuna, mirovina ispadne manja. Ipak, podsjeća da propis nalaže da se uvijek bira povoljnija opcija. Objasnila je da su do ove godine umirovljenici mogli raditi pola radnog vremena uz punu mirovinu, dok sada mogu raditi puno radno vrijeme, ali im se mirovina prepolovljava.

"Dobro smo proučili deklaracije i Ustav te smo podigli ustavnu tužbu za procjenu ustavnosti te odredbe. Pozivamo se na puno elemenata, ali najvažnija je diskriminacija. Ne može se dovoditi u neravnopravan položaj netko tko radi i privređuje s nekim tko ne radi", rekla je Horvat. Dodala je kako je Ustavni sud u više navrata presudio u korist pojedinca u sporovima s državom. "Ne može država biti arbitar u situacijama kada se zadire u prava, konkretno u pravo vlasništva. Dohodak je vlasništvo, imovina, i to je ustavno štićena kategorija. Jednom stečeno pravo ne može se derogirati ni umanjiti, osim ako se radi o sigurnosti države, pandemijama i sličnim izvanrednim razlozima", pojasnila je.

Rasprava o pravednosti sustava i realnoj vrijednosti mirovina

Državni tajnik Vidiš pozvao je sve da ne rade "na crno" i ponovio da nitko neće dobiti nižu mirovinu zato što je radio. "Mnoge države i stručnjaci smatrali su da, ako netko radi ili ima mogućnost raditi, ne bi uopće trebao primati mirovinu. Očito to nije dobar model, već bi trebao koristiti institut bonifikacije i ostati na tržištu rada te za svaki mjesec dobiti uvećanje od 0,45%", rekao je. Naglasio je da su mogućnosti za umirovljenike sada puno šire, ali i upozorio na financijsku stranu. "Bitno je istaknuti da su nama sad mirovine 10,2 milijarde eura, što je ogroman udio proračuna. Svako širenje prava stvara obvezu za državni proračun i za sve one koji plaćaju doprinose", dodao je Vidiš.

Horvat je upozorila na nelogičnosti sustava. "Znate li da netko tko radi uz mirovinu i plaća sve doprinose ostaje na istoj penalizaciji koju je imao?", upitala je. Vidiš je na to odgovorio podatkom da je prosjek radnog staža u Hrvatskoj oko 31 do 32 godine, dok je u Europskoj uniji 37 do 38 godina, priznajući da ljudi za to nisu krivi, ali da je to realnost s kojom se Hrvatska suočava.

Vlada niske socijalne osjetljivosti?

Prema mišljenju Vesne Horvat, ne radi se o povećanju mirovina, već o usklađivanju koje zaostaje i za inflacijom i za rastom plaća. "Realna vrijednost mirovina pada. Kad odeš u mirovinu, odjednom dobivaš samo 35 posto svoje plaće. I tu smo najgori, ne samo u Europskoj uniji nego u cijeloj Europi, od 35 zemalja", istaknula je. Upozorila je i na rodni jaz: "Žene primaju 99 eura manje od muškaraca. To su dvije mirovine na godinu manje."

Višnja Stanišić to je ilustrirala osobnim primjerom. "U mirovinu sam otišla 2021. godine. Od tada do danas mirovina mi je porasla za 50 posto, ali je cijena kave porasla za 125 posto. Za svoju mirovinu sada mogu kupiti manje nego prije", kazala je. Smatra da je potrebna duboka reforma mirovinskog zakona kako bi se ispravile brojne nepravde. Kritizirala je i najavljeno ukidanje poreza na dohodak za mirovine, rekavši da će to podići prosjek, ali da "600 do 700 tisuća umirovljenika koji uopće ne plaćaju porez neće osjetiti ništa".

Vidiš je odgovorio da je skupina s najnižim mirovinama imala najveći rast te da je ukidanje penalizacije za starije od 70 godina mjera usmjerena na one koji su često u samačkim kućanstvima i koje inflacija nesrazmjerno pogađa. Podsjetio je i na paket kojim je ograničena cijena 100 proizvoda.

Vesna Horvat zaključila je da ovo nije Vlada visoke, već "vrlo niske socijalne osjetljivosti".