Sjećate se ovoga iz škole? Današnja djeca ovih 10 stvari uglavnom ne uče
ŠKOLE i obrazovni sustavi posljednjih su se desetljeća temeljito promijenili. Nove tehnologije i sveprisutni ekrani preoblikovali su nastavu, a kurikulumi sve više prilagođeni standardiziranim testovima utjecali su na način učenja. No, uz promjene u metodama i alatima, iz učionica su nestale i neke naizgled staromodne, ali važne životne lekcije - poput točnosti, strpljenja i sposobnosti nošenja s dosadom bez stalne stimulacije, piše YourTango.
Umijeće nošenja s dosadom
Iako su tehnologija i rad na ekranima danas sastavni dio nastave, studija objavljena u časopisu Cureus upozorava na njihove negativne učinke na razvoj djece. Prekomjerno korištenje tehnologije ne šteti samo kognitivnim sposobnostima poput pamćenja i rješavanja problema, već i socioemocionalnim vještinama, uključujući komunikaciju i regulaciju emocija.
Za razliku od prijašnjih generacija, od kojih se očekivalo da se same snađu i nose s dosadom, današnji učenici stalno balansiraju između dostupnosti digitalnih sadržaja i posljedica njihove pretjerane upotrebe.
Poštovanje autoriteta
Iako su uzroci lošeg ponašanja u školama složeni, mnogi nastavnici otvoreno govore o nedostatku poštovanja prema autoritetu i o osjećaju nemoći kada je riječ o disciplini. Od prihvaćanja posljedica vlastitih postupaka do poštivanja osnovnih pravila u učionici, čini se da su te lekcije gurnute u drugi plan.
Uz promjene u pedagoškim mjerama i nedovoljnu podršku roditelja i uprave, nastavnici se često bore s održavanjem reda, umjesto da se mogu posvetiti poučavanju.
Domaćinstvo
Unatoč upozorenjima stručnjaka da su vještine poput kuhanja, upravljanja novcem, brige o odjeći i kućanskim obvezama ključne za samostalan život, predmet domaćinstvo gotovo je potpuno nestao iz školskih programa. U sustavu koji nagrađuje rezultate testiranja, za praktične životne lekcije jednostavno više nema prostora.
Iako je priprema za fakultet i karijeru važna, odrastanje podrazumijeva i snalaženje u svakodnevnom životu - vještinu koju mnoga djeca nemaju priliku naučiti kod kuće.
Financijska pismenost
Nestankom domaćinstva iz kurikuluma, mnogi su učenici ostali i bez osnovnog znanja o upravljanju novcem. Ako nemaju roditelje koji ih mogu poučiti financijskoj odgovornosti, u odraslu dob ulaze bez razumijevanja štednje, troškova i vrijednosti novca. Škole danas rijetko nude sustavno obrazovanje o financijama, iako je riječ o jednoj od ključnih životnih vještina.
Čitanje analognog sata
Iako su digitalni satovi praktični, istraživanje Sveučilišta Sjeverna Iowa pokazuje da djeca koja se oslanjaju isključivo na njih teže shvaćaju protok vremena. Analogni sat s kazaljkama pomaže u vizualizaciji vremena i boljem razumijevanju njegovog prolaska, no ta se vještina danas sve rjeđe uči.
Snalaženje uz papirnatu kartu
Prema istraživanju tvrtke Ordnance Survey, čak 83 posto pripadnika generacije Z oslanja se isključivo na pametne telefone i internet pri snalaženju u prostoru. Čitanje papirnatih karata - nekada standardni dio nastave - gotovo je potpuno nestalo, dijelom zbog tehnološkog napretka, a dijelom zbog prenatrpanih nastavnih planova.
Istraživanje bez umjetne inteligencije
Sposobnost samostalnog istraživanja, procjene vjerodostojnosti izvora i rada s tiskanim materijalima iznimno je važna vještina. Međutim, učenici se sve više oslanjaju na internet i umjetnu inteligenciju, što smanjuje njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i koncentracije. Posljedice se ne vide samo u akademskim rezultatima, već i u socioemocionalnom razvoju.
Ponašanje na razgovoru za posao
Nekada su škole imale ulogu u podučavanju osnovnih pravila profesionalnog ponašanja - od odijevanja i komunikacije do bontona na razgovoru za posao. Danas su takve lekcije rijetkost i često dostupne samo kroz privatne tečajeve, čime su vještine koje su nekoć bile opće znanje postale svojevrsni luksuz.
Učenje napamet
Iako je pamćenje temeljna razina razumijevanja i važna kognitivna vještina, u modernim se učionicama sve češće zanemaruje. Uz tehnologiju koja omogućuje trenutačan pristup informacijama, učenici rjeđe vježbaju pamćenje. Uz to, pritisak da budu uspješni u svemu i uključenost u brojne aktivnosti često ih ostavlja bez vremena i energije za temeljito usvajanje gradiva.
Računanje bez kalkulatora
Prije pojave kalkulatora i pametnih telefona, nastava matematike inzistirala je na dugim postupcima i razvoju analitičkog razmišljanja. Danas se ti postupci sve rjeđe uvježbavaju jer tehnologija nudi brža rješenja. Time se, međutim, gubi prilika za razvoj logike i sposobnosti rješavanja problema - vještina koje nadilaze samu matematiku.