ZAJEDNIČKI vojni udar Sjedinjenih Država i Izraela na Iran, izveden u subotu, drugi je napad administracije Donalda Trumpa na jednu veliku zemlju proizvođača nafte ove godine, no ovoga puta posljedice za globalna tržišta mogle bi biti znatno ozbiljnije. Dugotrajna američka vojna akcija protiv Teherana mogla bi izazvati širi sukob na Bliskom istoku i poremetiti globalnu opskrbu naftom, piše Politico.

>> Iz minute u minutu

Prijetnja zatvaranjem Hormuškog tjesnaca

Iran, član OPEC-a, nalazi se na ključnoj točki za globalnu trgovinu energentima - Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i plina. Prolaz tim koridorom možda je već ograničen.

Jedan dužnosnik pomorske misije Europske unije Aspides izjavio je za Reuters da su brodovi primili VHF poruku od iranske Revolucionarne garde u kojoj se navodi da "nijednom brodu nije dopušten prolazak Hormuškim tjesnacem".

Taj potez, koji su zemlje u regiji Zaljeva očekivale u slučaju američkog napada, Iran još nije službeno potvrdio. Zatvaranje tjesnaca, koji je na najužem dijelu širok samo 34 kilometra, bio bi potez bez presedana. Bivši irački predsjednik Sadam Husein pokušao je osamdesetih godina potaknuti Teheran na obustavu prometa tijekom iransko-iračkog rata, no Iran je i dalje dopuštao prolazak brodovima.

Uz to, jemenski Huti zaprijetili su pokretanjem novih napada na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, područjima koja su ciljali u ofenzivi započetoj 2023. godine.

Tržišta u iščekivanju, cijene nafte rastu

Za razliku od ograničenog utjecaja na tržište nakon američke vojne intervencije u Venezueli u siječnju, ili kratkotrajnih napetosti uzrokovanih američkim bombardiranjem Irana prošle godine, širi sukob na Bliskom istoku mogao bi dovesti do poremećaja u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama, smatraju energetski i geopolitički analitičari.

Američko tržište nafte u subotu je bilo zatvoreno, no cijene su skočile u iščekivanju napada, dosegnuvši u petak 67 dolara po barelu, što je oko 5 dolara više nego prije mjesec dana. Globalna referentna cijena sirove nafte Brent mogla bi doseći 80 dolara zbog američko-iranskih sukoba, procijenili su u petak analitičari investicijske banke Barclays.

Političke posljedice mogle bi uključiti i Kinu, koja kupuje oko 90 posto od 1.5 milijuna barela iranskog dnevnog izvoza. Svaki veći poremećaj opskrbe mogao bi podići globalne troškove energije i dovesti do viših cijena goriva za Amerikance - dinamika koja je uglavnom izbjegnuta nakon što je SAD preuzeo isporuke sirove nafte u Venezueli.

"Iran je veći proizvođač nafte od Venezuele, pa bi i posljedice poremećaja mogle biti veće", rekla je Samantha Gross, direktorica Inicijative za energetsku sigurnost i klimu pri institutu Brookings. "Kad tome dodate njegov strateški položaj na najvažnijoj svjetskoj točki za transport nafte, dobivate situaciju koja bi mogla imati značajan utjecaj na tržišta, i to ne samo u SAD-u."

Političke posljedice u SAD-u

Američki napad izazvao je kritike demokratskih članova Kongresa, koji potencijalni utjecaj operacije na cijene nafte koriste kao argument uoči izbora za Kongres 2026. godine, ističući zabrinutost zbog rastućih troškova života.

"Amerikanci traže pomoć zbog krize rastućih troškova života, a predsjednik Trump radije započinje novi rat, koji bi mogao dići cijene energenata, umjesto da ih posluša", poručila je u izjavi demokratska zastupnica Rosa DeLauro.

Mogući oblici iranske odmazde

Nova vojna kampanja vjerojatno će se mjeriti u "danima, a ne satima", rekao je dužnosnik Trumpove administracije, sugerirajući da su subotnji napadi dio veće, koordinirane kampanje. Iran je već u subotu pokrenuo protunapade na američke vojne baze u regiji.

Fernando Ferreira, direktor u konzultantskoj tvrtki Rapidan Energy Group, smatra da bi Iran mogao koristiti mine ili napade dronovima kako bi poremetio promet u Hormuškom tjesnacu, ili da bi njegovi saveznici mogli ciljati naftnu i plinsku infrastrukturu u obližnjim američkim savezničkim zemljama, kao što je bio slučaj 2019. s napadom dronom na dvije rafinerije u Saudijskoj Arabiji.

Katar, domaćin najveće američke vojne baze u regiji, dijeli veliko plinsko polje s Iranom koje je ključni dobavljač za globalna tržišta ukapljenog prirodnog plina. Homayoun Falakshahi, naftni analitičar u tvrtki ICIS, rekao je da prati hoće li najviši iranski čelnici biti eliminirani. "Ako najviši čelnici budu eliminirani, opcije odmazde koje Iran ima vrlo su ograničene jer im je jedan od ključnih ciljeva povećati troškove ove intervencije, odnosno podići cijenu nafte", rekao je.

Međutim, dodao je da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca ili napad na naftna postrojenja u susjednim zemljama bili "političko samoubojstvo", jer bi to u sukob uvuklo zemlje koje su dosad ostale po strani.

Scenarij pada režima

U slučaju da američki napadi i unutarnje nezadovoljstvo dovedu do svrgavanja režima, iranska naftna polja predstavljaju veliku priliku za međunarodne naftne kompanije, smatra Robert Auers, tržišni analitičar u tvrtki RBN Energy. Iran je pod teškim sankcijama, no njegova se infrastruktura smatra strukturno zdravom, za razliku od venezuelske.

Čelnik vodeće lobističke skupine američke naftne industrije izjavio je ranije ove godine da su američki proizvođači spremni biti "stabilizirajuća snaga" u Iranu ako tamošnji režim padne. Auers je istaknuo da Iran ima goleme rezerve nafte koje je lakše crpiti od onih u SAD-u. "Iranski sektor proizvodnje i prerade puno je bolje vođen od venezuelskog", rekao je Auers.

"Postoji potencijal za gotovo trenutno povećanje proizvodnje. U Iranu bi se brzo moglo dodati od 500.000 do milijun barela dnevno." No, Jim Burkhard iz S&P Global Energy upozorava da promjena režima "povijesno ne dovodi do brzog povećanja proizvodnje", čak i ako je iranski naftni sektor u boljem stanju od venezuelskog.

"Hoće li ulagači imati dovoljno povjerenja u sigurnost i stabilnost da bi ostvarili povrat na svoja ulaganja? Postoji čitav niz pitanja na koja se neće moći odgovoriti preko noći", rekao je Burkhard.

Analitičari napominju da su niske cijene sirove nafte - koje su ranije ove godine pale na najniže razine u pet godina - dale Trumpovoj administraciji više prostora za poteze poput onih u Iranu i Venezueli.

"S obzirom na to koliko je tržište nafte dobro opskrbljeno, to svakako pruža određeni amortizer", zaključio je Burkhard. "Da je tržište bilo oskudno, napadi u Venezueli i Iranu vjerojatno bi mogli dovesti do još viših cijena zbog neizvjesnosti."