IRANSKI vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei (86), bio je nesmiljen protivnik Zapada koji je brutalno gušio svaku unutarnju oporbu, a zapravo se spletom povijesnih okolnosti iz slabog lidera pretvorio u jednog od najmoćnijih Iranaca u povijesti.

Hamenei je navodno, kako je objavio američki predsjednik Donald Trump, ubijen u  američko-izraelskim napadima na njegovu rezidenciju u Teheranu.

Golem udarac Islamskoj Republici

Hamneijeva smrt je golem udarac Islamskoj Republici koju je vodio od 1989., desetljeće nakon što se istaknuo u teokratskoj revoluciji koja je srušila iransku monarhiju i potresla Bliski istok.

Hamenei je već preživio razne nevolje, ali se čak i prije subotnjeg napada suočavao se s najtežom krizom svoje 36-godišnje vladavine, pokušavajući 'spinati' pregovore sa Sjedinjenim Državama o iranskom nuklearnom programu.

Već ove godine zapovjedio je najsmrtonosniji obračun od Islamske revolucije 1979., rekavši da one koji prosvjeduju diljem zemlje, isprva protiv rastućih cijena, "treba staviti na svoje mjesto" prije nego što su sigurnosne snage otvorile vatru na prosvjednike koji su skandirali "Smrt diktatoru!"

Nepopustljivost ga koštala života?

Prošloga lipnja Hamenei je bio prisiljen skrivati ​​se tijekom 12 dana zračnih napada Izraela, a zatim i SAD-a, u kojima je ubijeno nekoliko bliskih suradnika i zapovjednika Revolucionarne garde te uništena vrijedna nuklearna i raketna postrojenja.

Taj udar bio je među mnogim neizravnim posljedicama Hamasova napada na Izrael koji je ne samo izazvao rat u Gazi, već i potaknuo Izrael da napadne druge regionalne iranske posrednike. 

S oslabljenim Hezbolahom u Libanonu i svrgnutim sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom, Hameneijev doseg na Bliskom istoku bio je ograničen, dok je SAD zahtijevao da odustane od posljednje iranske strateške poluge - svojih balističkih raketa.

Hamenei je odbio čak i razgovarati o odustajanju od raketa, koje je smatrao jedinim preostalim sredstvom odvraćanja izraelskog napada, što je bila demonstracija nepopustljivosti koja ga je možda koštala života. 

Dok su izabrani dužnosnici upravljali svakodnevnim poslovima, nijedna važna politička odluka - posebno ona koja se tiče Sjedinjenih Država - nije se mogla provesti bez njegovog izričitog odobrenja.  Hameneijevo znalačko upravljanje složenim iranskim sustavom teokratske vladavine u kombinaciji s ograničenom demokracijom osiguralo je da nijedna druga skupina ne može osporiti njegove odluke.

Neočekivani vođa

No nije oduvijek bilo tako.   Na početku svoje vladavine, Hameneija su često smatrali slabim i neočekivanim nasljednikom pokojnog osnivača Islamske Republike, karizmatičnog ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Pošto nije dosegao vjerski rang ajatolaha prije nego što je imenovan vrhovnim vođom, Hamenei je imao poteškoća u nametanju vjerskog autoriteta kakav teokratski sustav predviđa. Nakon što se dugo borio da izađe iz sjene svoga mentora, konačno se nametnuo stvaranjem snažnog sigurnosnog aparata posvećenog isključivo njemu.

Zapadu nikad nije vjerovao, posebno SAD-u, često ga optužujući da ga želi srušiti. Međutim, unatoč svojoj ideološkoj rigidnosti, pokazao je spremnost da popusti kada je opstanak Islamske Republike bio u pitanju.

Koncept "herojske fleksibilnosti", koji je Hamenei prvi put spomenuo 2013. godine, omogućio je taktičke kompromise za unapređenje njegovih ciljeva.

Hameneijeva oprezna podrška iranskom nuklearnom sporazumu sa šest svjetskih sila 2015. bio je još jedan takav trenutak, jer je izračunao da je ublažavanje sankcija potrebno za stabilizaciju gospodarstva i jačanje njegove moći.

Trump je napustio sporazum tijekom svog prvog mandata 2018. i ponovno uveo paralizirajuće sankcije Iranu. Teheran je reagirao postupnim kršenjem svih dogovorenih ograničenja svog nuklearnog programa.

Kad bi pritisak porastao, Hamenei se više puta obraćao Iranskoj revolucionarnoj gardi i basidžima, paravojnoj formaciji sa stotinama tisuća dobrovoljaca, kako bi ugušio svako neslaganje.

Upravo su oni ugušili prosvjede koji su eksplodirali nakon ponovnog izbora Mahmouda Ahmadinedžada za predsjednika 2009. godine usred optužbi za izbornu prijevaru. Godine 2022. Hamenei je bio jednako nemilosrdan u uhićenju, zatvaranju ili pogubljenju prosvjednika razjarenih smrću mlade iransko-kurdske žene Mahse Amini u pritvoru.

I ponovno su oni bili ti koji su ugušili posljednji krug prosvjeda u siječnju.

Povijesna slučajnost

Njegova moć također je uvelike ovisila o paradržavnom financijskom carstvu poznatom kao Setad, pod izravnom Hameneijevom kontrolom, koje je milijarde dolara ulagalo u odanu Revolucionarnu gardu. Kažu da se paranoično bojao izdaje, što je potaknuto pokušajem atentata u lipnju 1981. s bombom skrivenom u kasetofonu koja mu je paralizirala desnu ruku.

U svojoj službenoj biografiji tvrdi da je bilo mučen i zlostavljan tijekom mnogih zatvorskih kazni zbog političkih aktivnosti pod vlašću šaha. Nakon Revolucije, kao zamjenik ministra obrane, Hamenei se zbližio s Gardom tijekom rata s Irakom 1980.-1988., koji je odnio milijun života s obje strane.

Uz Homeinijevu podršku postao je iranski predsjednik, ali je svejedeno bio iznenađujuć izbor za nasljednika vrhovnog vođe nakon Homeinijeve smrti, jer nije imao ni njegovu popularnost ni vjerske kvalifikacije. 

Karim Sadjadpour iz Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir rekao je da je "povijesna slučajnost" transformirala "slabog predsjednika i slabog vrhovnog vođu u jednog od pet najmoćnijih Iranaca u posljednjih 100 godina".