Iran još uvijek nije u potpunosti zatvorio Hormuški tjesnac. Ima više razloga za to
NAKON američkih i izraelskih napada na Iran, Teheran je zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za svjetsku opskrbu naftom, što je izazvalo poremećaje u pomorskom prometu i nagli skok cijena nafte na svjetskim tržištima. Iako iranska vlada još nije službeno potvrdila zatvaranje, brodarske tvrtke već obustavljaju plovidbu, a na oba kraja tjesnaca stvaraju se gužve, što bi moglo dovesti do značajnog poskupljenja goriva za potrošače diljem svijeta, piše Newsweek.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Cijene nafte naglo porasle
Cijena barela Brent nafte, koja služi kao globalno mjerilo, porasla je u ponedjeljak za 13 posto na više od 82 dolara. Referentne cijene sirove nafte već su u petak dosegnule gotovo sedmomjesečni maksimum od 67 dolara po barelu zbog rastuće zabrinutosti oko mogućeg sukoba.
Analitičari tvrtke Trading Economics predviđaju da će cijene nastaviti rasti zbog napetosti na Bliskom istoku i straha od poremećaja u globalnoj opskrbi energijom. Kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi otprilike petina svjetske nafte i 20 posto ukapljenog plina, a blokada bi ugrozila isporuke iz šest od 20 najvećih svjetskih izvoznika.
Podaci servisa MarineTraffic, koji prati globalni pomorski promet, pokazuju značajno smanjenje broja plovila u tjesnacu tijekom vikenda i njihovo gomilanje na prilazima. Nekoliko velikih trgovačkih kuća obustavilo je isporuke, a osiguravajuća društva drastično su podigla cijene i otkazala police koje pokrivaju ratni rizik, izvijestila je pomorska obavještajna služba Lloyd’s List. Brodarski div Maersk objavio je da "do daljnjega obustavlja sve prolaske plovila kroz Hormuški tjesnac". Tvrtka je također zaustavila plovidbu Sueskim kanalom i tjesnacem Bab al-Mandeb zbog rizika od napada jemenskih Huta, koje podržava Iran, te će brodove preusmjeravati oko Afrike.
Iran prijeti, stižu upozorenja
Novinska agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, objavila je da je tjesnac zatvoren za sav promet, navodeći da "plovila u području primaju ponovljene poruke od Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) u kojima im se poručuje da nijednom brodu nije dopušten prolazak kroz strateški tjesnac".
Istovremeno, britanska agencija za pomorsku sigurnost (UKMTO) izvijestila je da je primila više dojava s brodova o zatvaranju tjesnaca putem kanala za hitne slučajeve. UKMTO je izdao savjet u kojem stoji: "Pomorcima se savjetuje da emitiranja ili izjave putem VHF-a koje upućuju na zatvaranje Hormuškog tjesnaca nisu pravno obvezujuće i ne predstavljaju zakonito ograničenje plovidbe prema međunarodnom pravu". U međuvremenu, Oman je izvijestio o napadu na naftni tanker pet milja od svoje obale, u kojem su ranjena četiri mornara, te o napadu dronom na komercijalnu luku Duqm.
Političke posljedice za Trumpa
Zatvaranje tjesnaca moglo bi imati ozbiljne posljedice za američke potrošače i administraciju Donalda Trumpa. Analitičari predviđaju da bi cijene goriva u SAD-u mogle značajno porasti, što bi moglo postati politički problem za Trumpa i republikance, posebno uoči izbora za Kongres u studenom.
Demokrati planiraju troškove života postaviti kao središnju temu svoje kampanje. Američki predsjednik Donald Trump je nakon napada na Iran, koji su prema njegovim riječima trebali ukloniti prijetnju Amerikancima, izravno zaprijetio iranskoj mornarici izjavom: "Uništit ćemo njihovu mornaricu".
Zašto Iran dosad nije zatvorio tjesnac?
Hormuški tjesnac je na najužem dijelu širok samo 21 nautičku milju, što ga čini relativno lakim za blokadu minama ili napadima na tankere. Ipak, Iran to dosad nije učinio iz nekoliko razloga. Time bi naštetio vlastitom izvozu nafte u trenutku kada mu je novac prijeko potreban.
Također, Sjedinjene Države su u prošlosti oštro reagirale na takve prijetnje, kao 1988. tijekom operacije Praying Mantis, kada je američka mornarica nanijela težak udarac iranskoj. Konačno, takav potez pogodio bi i Kinu, ključnog iranskog partnera, koja uvozi oko 25 posto nafte koja prolazi tjesnacem.
Daljnji rast cijena nafte ovisit će o tome hoće li Iran uistinu pokušati provesti blokadu, hoće li zemlje OPEC-a, od kojih su se neke našle na meti iranskih napada, značajno povećati proizvodnju te kakav će biti odgovor američkih pomorskih snaga. Iako su članice OPEC-a u nedjelju dogovorile povećanje proizvodnje, ono vjerojatno neće biti dovoljno da spriječi daljnji rast cijena. Očekuje se da će američka mornarica djelovati kako bi suzbila svaki iranski pokušaj ometanja opskrbe naftom.