CIJENE prirodnog plina u Europi naglo su porasle nakon eskalacije napetosti na Bliskom istoku, što je potaknulo strah od poremećaja u opskrbi. Terminski ugovori za plin skočili su za čak 36 posto na gotovo 58 eura po megavatsatu, dosegnuvši najvišu razinu od siječnja 2023. godine, da bi se kasnije stabilizirali na oko 54 eura.

Do ovog skoka došlo je nakon što su cijene već prethodnog dana zabilježile rast od gotovo 35 posto, objavio je Trading Economics.

Napadi na katarska postrojenja

Glavni pokretač rasta cijena je vijest da je katarska državna tvrtka QatarEnergy jučer obustavila proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG). Odluka je uslijedila nakon napada iranskim dronovima na ključna postrojenja Ras Laffan i Mesaieed, koja zajedno čine otprilike petinu ukupne svjetske proizvodnje LNG-a.

Procjenjuje se da bi ovaj prekid mogao ugroziti oko 15 posto europskog uvoza ukapljenog plina, što bi smanjilo globalnu ponudu i znatno pojačalo konkurenciju za alternativne izvore energije.

Neimenovani upućeni izvor rekao je za Reuters da će kompanija objaviti 'višu silu, što značilo da kupcima ne može isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima. 

Katarsko ministarstvo obrane izvijestilo je o upadu dva drona lansirana iz Irana, dodajući da su im mete bili spremnik za vodu u sastavu elektrane u Mesaieedu i energetski objekt u vlasništvu QatarEnergyja u Ras Laffanu.

Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Čak 82 posto katarskog plina kupuju klijenti iz Azije koji će sada krenuti u utrku za pošiljke iz drugih izvora, a rezultat će biti narušena ravnoteža u nabavi u Europi i Aziji, objašnjavaju analitičari.

EU je u međuvremenu obustavila uvoz ruskog plina cjevovodima, a planira prekinuti i nabavu LNG-a. Trenutno plin nabavljaju uglavnom iz SAD-a, Katara i Norveške.

Dodatni pritisci na opskrbu

Situaciju dodatno komplicira potez Irana, koji je blokirao promet Hormuškim tjesnacem, čime je dodatno ograničen izvoz i od drugih velikih proizvođača s Bliskog istoka. Svi ovi rizici za opskrbu dolaze u nepovoljnom trenutku za Europsku uniju, čija su skladišta plina na niskoj razini.

Popunjenost skladišta trenutno iznosi 31 posto, što je osjetno manje u usporedbi s 40 posto, koliko je iznosila u isto doba prošle godine.