Španjolski premijer više nije jedini u EU koji se protivi američkim napadima na Iran
ŠPANJOLSKI premijer Pedro Sánchez više nije jedini čelnik Europske unije koji se suprotstavlja američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zbog rata u Iranu, jer mu se u tome pridružio i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Oba europska vođe suočavaju se s problemima na domaćoj političkoj sceni, no sve su glasniji na međunarodnoj pozornici, proglašavajući američko-izraelski rat protiv Teherana nezakonitim, što nailazi na odobravanje u njihovim zemljama, gdje je Trump izrazito nepopularan, piše Politico.
Razgovor čelnika
Macron je pružio snažnu podršku Sánchezu, inzistirajući na tome da se Europa mora ujediniti kako bi obranila Španjolsku od Trumpovih prijetnji trgovinskim embargom. Američki predsjednik u utorak je zaprijetio prekidom trgovine sa Španjolskom nakon što je Madrid odlučio zabraniti Sjedinjenim Državama korištenje vojnih baza kojima zajednički upravljaju za operacije protiv Irana.
U srijedu je Macron nazvao Sáncheza kako bi mu prenio svoju podršku i naglasio da se 27 država članica EU-a mora ujediniti i uzvratiti Washingtonu ako Trump ostvari svoju prijetnju.
"Predsjednik je razgovarao s premijerom Sánchezom kako bi izrazio europsku solidarnost Francuske kao odgovor na jučerašnje prijetnje gospodarskom prisilom usmjerene protiv Španjolske", izjavio je pomoćnik francuskog predsjednika nakon poziva.
Suprotnost Španjolskoj
Nakon napada na Iran u nedjelju navečer, Macron je potpisao zajedničku izjavu s Njemačkom i Ujedinjenim Kraljevstvom, takozvanim zemljama E3. U njoj se obvezao na "suradnju sa SAD-om i saveznicima" kako bi se "poduzeli koraci za obranu naših interesa i interesa naših saveznika u regiji, potencijalno omogućavanjem nužne i razmjerne obrambene akcije za uništenje iranske sposobnosti ispaljivanja projektila i dronova na samom izvoru".
Suzdržanost te trojke u osudi napada Washingtona na Teheran bila je u oštroj suprotnosti s kritičnim tonom Sáncheza, koji je američki napad osudio kao "kršenje međunarodnog prava" te "neopravdanu i opasnu vojnu intervenciju".
Međutim, u utorak navečer Macron se približio Sánchezovom stajalištu te je u televizijskom obraćanju gotovo osudio američke udare na Iran. "Provedeni su izvan okvira međunarodnog prava, što ne možemo odobriti", rekao je.
Trumpove prijetnje
Ovaj oštriji stav o zakonitosti rata potvrđen je pozivom između Pariza i Madrida u srijedu, koji, prema riječima osobe bliske francuskom predsjedniku, odražava Macronovo uvjerenje da "Europa mora biti jedinstvena i odgovoriti jednim glasom kada je jedna od njezinih članica napadnuta, uključujući i u trgovinskim pitanjima".
Francuskoj Trumpove gospodarske prijetnje nisu nepoznanica. Nakon što je Macron odbio pridružiti se planu Odbora za mir za obnovu Gaze, američki predsjednik zaprijetio je uvođenjem carine od 200 posto na francusko vino i šampanjac. "Bili smo u istoj situaciji", rekla je ista osoba bliska francuskom predsjedniku.
Macron ima složen odnos s Trumpom, u kojem se izmjenjuju geste prijateljstva i oštre javne kritike. Ipak, posljednjih mjeseci zauzeo je agresivniji stav. U siječnju je Francuska pozvala EU da na vrhuncu trgovinskih napetosti upotrijebi instrument protiv prisile - takozvanu trgovinsku bazuku - protiv Washingtona.
Široka podrška
Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu otvoreno je poručio publici da ne voli "nasilnike", u prilično jasnoj aluziji na Trumpove prijetnje. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dobrodošla je distrakcija i za Sáncheza i za Macrona, koji se suočavaju s lošim političkim prognozama kod kuće, ali mogu prikupiti političke bodove suprotstavljanjem američkom predsjedniku.
Španjolski premijer vodi slabu manjinsku vladu koja nije uspjela izglasati državni proračun od 2023. godine, a njegovu Socijalističku stranku nedavno su oslabili korupcijski skandali i porazi na regionalnim izborima. Unatoč tome, izravan sukob s Trumpom donosi mu široku podršku u Španjolskoj.
Prema nedavnoj anketi državnog Centra za sociološka istraživanja, tri četvrtine Španjolaca ima "vrlo loše" mišljenje o Trumpu, a osam od deset smatra ga prijetnjom svjetskom miru.
Politički zamah
Sánchez se možda nada iskoristiti "Trump-efekt" za rast popularnosti, slično kao i danska premijerka lijevog centra Mette Frederiksen. Njezini socijaldemokrati doživjeli su težak poraz na lokalnim izborima prošle godine, no od siječnja je stranci naglo porasla popularnost u anketama zbog njezinog oštrog protivljenja Trumpovim prijetnjama aneksijom Grenlanda.
I u Francuskoj globalne napetosti daju Macronu novi politički zamah dok se kao predsjednik na kraju mandata suočava s ograničenim utjecajem. U sukobu s Trumpom nema što izgubiti, a ankete pokazuju da mu je popularnost porasla tijekom ovogodišnjih međunarodnih prijepora o trgovini i sigurnosti.
Otpor američkoj supersili za Macrona je jednostavan potez jer se može osloniti na degolističku tradiciju traženja neovisnosti od Washingtona. Francusko protivljenje udarima na Iran također će oživjeti sjećanja na protivljenje Pariza američkoj invaziji na Irak.
Prilika za neovisnost
Bivši premijer Dominique de Villepin, koji je kao ministar vanjskih poslova održao povijesni govor kojim je Francuska odbacila put Washingtona u rat u Iraku, sada putem objave na X-u upozorava da bi rat u Iranu mogao završiti na isti način - godinama građanskog rata nakon smrti diktatora.
Za Macrona, koji je upozorio da rat u Iranu nema jasan završetak, ova nestabilnost pruža još jednu priliku za zagovaranje veće europske samodostatnosti i neovisnosti od SAD-a. U utorak je predložio osnivanje koalicije za osiguranje Hormuškog tjesnaca - ključnog plovnog i energetskog čvorišta koje vodi u Perzijski zaljev - s europskim partnerima, ali bez Sjedinjenih Država.