IAKO još nema službene potvrde medijskih nagađanja da američka obavještajna služba CIA namjerava naoružati iranske Kurde, takav se scenarij ne može isključiti, upozorio je profesor Janko Bekić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" za HRT.

SAD računa na posrednike

"Takav scenarij se ne može isključiti budući da SAD i Izrael inzistiraju da neće slati kopnenu vojsku. U tom slučaju potrebno je da netko drugi bude ta čizma koja će kontrolirati taj teritorij", kazao je Bekić.

Dodao je kako se u takvim planovima ne bi računalo samo na Kurde. "Računa se da to ne bi bili samo Kurdi, nego i Baluči iz regije Balučistan te Azeri. Tu je i jedna regija koja ima većinsko arapsko stanovništvo. Nije isključeno da umjesto američke vojske neki posrednik vodi kopnenu invaziju. Iran takvu prijetnju shvaća ozbiljno jer i oni koriste posrednike", rekao je.

Govoreći o ulozi Kurda u Iranu, Bekić ističe da su brojčano značajna skupina, ali vojno slabija od kurdskih snaga u susjednim državama. "Oni su brojčano značajna skupina, ima ih između osam i 12 milijuna. Oni jesu ozbiljan faktor, ali rekao bih da su vojno slabiji od Kurda u Iraku ili Siriji", naglasio je.

Podsjetio je i na povijesni pokušaj stvaranja kurdske države na području Irana. "Prva kurdska država, koja doduše nije bila međunarodno priznata, nastala je upravo u sjeverozapadnom Iranu nakon Drugog svjetskog rata. Postojala je samo godinu dana kao satelitska država Sovjetskog Saveza. Međutim, i Sovjeti su od njih digli ruke, kao i Amerikanci, više puta", rekao je.

Podijeljenost Kurda i mogućnost promjene vlasti

Bekić je dodao kako među Kurdima postoje i značajne političke razlike te da njihovi ciljevi nisu uvijek isti. "Treba biti iskren i reći da su Kurdi međusobno posvađani. Postoje velike razlike među njima. Kurdi u Siriji nikad nisu tražili državu, oni su htjeli samo autonomiju", ustvrdio je.

Govoreći o mogućnosti promjene vlasti u Iranu, Bekić smatra da bi ključnu ulogu mogli imati isključivo sami građani te zemlje. "Jedina snaga koja bi mogla srušiti režim u Iranu su sami Iranci. Kada kažem Iranci, mislim na sve, a ne na određene etničke skupine", rekao je.

Pritom je podsjetio na karakter revolucije iz 1979. godine. "Nemojmo zaboraviti da je revolucija 1979. bila široka narodna fronta, a ne islamska. Tek naknadno su se islamisti obračunali s dijelovima oporbe", dodao je. Bekić je upozorio da je razvoj događaja teško predvidjeti. "Znamo da postoji velik broj ljudi koji želi srušiti režim, ali isto tako velik dio ljudi ga podržava. Tu je i poseban šijitski pristup mučeništvu", napomenuo je.

Na kraju se osvrnuo i na odnos Kurda i Sjedinjenih Država, upozorivši da bi kurdski politički akteri trebali biti oprezni u očekivanjima. "Ako su naučili nešto iz svoje nedavne povijesti, mislim da ne bi trebali očekivati previše. Mislim da bi bilo naivno kada bi se u velikom obujmu angažirali u planovima Washingtona", zaključio je Bekić.