IRANSKI napadi na komercijalne podatkovne centre u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu otvaraju novo poglavlje u asimetričnom ratovanju i dovode u pitanje status Zaljeva kao buduće supersile u području umjetne inteligencije. Vjeruje se da je ovo prvi put da su oružane snage jedne države u ratnom stanju namjerno ciljale komercijalni podatkovni centar, piše The Guardian.

>>> Razvoj događaja iz minute u minutu pratite na Indexu

Detalji napada

U nedjelju u 4:30 ujutro, iranski dron Shahed 136 pogodio je podatkovni centar tvrtke Amazon Web Services u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je izazvalo razoran požar i prisilni prekid opskrbe električnom energijom. Dodatna šteta nastala je pri pokušaju gašenja vatre vodom.

Nedugo zatim pogođen je i drugi podatkovni centar u vlasništvu jedne američke tehnološke tvrtke. Potom su se pojavile informacije i o problemima u trećem centru, ovoga puta u Bahreinu, nakon što je iranski dron kamikaza eksplodirao pri udaru u tlo u blizini.

Iranska državna televizija objavila je da je Revolucionarna garda pokrenula napad "kako bi utvrdila ulogu ovih centara u podržavanju vojnih i obavještajnih aktivnosti neprijatelja". Mreža koju je izgradila tvrtka Jeffa Bezosa mogla je podnijeti ispadanje jednog regionalnog centra, ali ne i drugog, a kamoli i trećeg od svojih ogromnih tehnoloških skladišta.

Izravan utjecaj na svakodnevni život

Koordinirani napad imao je trenutačan učinak. Milijuni ljudi u Dubaiju i Abu Dhabiju u ponedjeljak se nisu mogli koristiti mobilnim aplikacijama za plaćanje taksija, naručivanje dostave hrane ili provjeru stanja na bankovnom računu.

Nije jasno je li bilo vojnih posljedica, no napadi su rat izravno unijeli u živote 11 milijuna stanovnika UAE-a, od kojih su devet od deset strani državljani. Amazon je svojim klijentima savjetovao da osiguraju svoje podatke izvan regije.

Ono što je možda i značajnije jest da napadi na ove ratne ciljeve "sljedeće generacije" sada dovode u pitanje planove UAE-a da postanu predvodnici u onome što se nadaju da će biti "nova nafta" - umjetna inteligencija. Riječ je o planovima koji uključuju milijarde funti vrijedna američka i druga strana ulaganja.

"UAE doista želi biti ključni igrač na polju umjetne inteligencije", rekao je Chris McGuire, stručnjak za UI i tehnološku konkurentnost koji je bio dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u administraciji Joea Bidena.

Micanje od fosilnih goriva

"Njihova vlada ima iznimno čvrsto uvjerenje o ovoj tehnologiji, vjerojatno jače od bilo koje druge vlade na svijetu, i ako se oko toga počnu javljati sigurnosna pitanja, morat će ih vrlo brzo riješiti, na neki način."

Podatkovni centri su postrojenja za pohranu, upravljanje i obradu digitalnih podataka, a rastuća potražnja za umjetnom inteligencijom i računalstvom u oblaku potiče potrebu za centrima sa znatno većom računskom snagom.

To zahtijeva stalnu i pouzdanu opskrbu vrlo jeftinom električnom energijom. UAE, nastojeći se odmaknuti od fosilnih goriva, ističe da ima upravo to u izobilju, uz ogroman državni investicijski fond spreman za ulaganja i subvencioniranje projekata.

Geografski položaj UAE-a također ga čini ključnom točkom za podmorske kabele koji povezuju Europu i Aziju. Tu je i geopolitika, s obzirom na to da SAD želi zaljevske države držati podalje od kineske tehnologije.

Četverodnevna turneja Donalda Trumpa po Saudijskoj Arabiji, Kataru i UAE-u prošlog svibnja poklopila se s najavom izgradnje golemog novog kampusa za umjetnu inteligenciju - partnerstva između UAE-a i SAD-a - namijenjenog obuci moćnih UI modela. Kao dio sporazuma, Trumpova administracija ublažila je ograničenja na prodaju naprednih čipova Zaljevu.

Iranske taktike

McGuire je rekao da bi događaji iz ovog tjedna mogli biti presudni. "Ako ćemo graditi velike podatkovne centre na Bliskom istoku, morat ćemo se prilično ozbiljno pozabaviti njihovom zaštitom", izjavio je. "Trenutačno o njihovoj zaštiti razmišljamo na način: 'Oh, to znači da imate čuvare i dobru kibernetičku sigurnost'."

"Ako se doista namjeravate snažno osloniti na Bliski istok, to onda možda znači i proturaketnu obranu podatkovnih centara", dodao je. Sean Gorman, izvršni direktor tehnološke tvrtke Zephr.xyz koja surađuje s američkim zračnim snagama, rekao je da su ambicije zaljevskih država vjerojatno bile na umu vojnih planera u Teheranu.

"Vjerujem da se Iranci oslanjaju na taktike koje su se pokazale učinkovitima u ukrajinskom sukobu. Asimetrično ratovanje koje može ciljati ključnu infrastrukturu stvara pritisak na protivnike narušavanjem javne sigurnosti i gospodarske aktivnosti", rekao je.

"UAE i Bahrein pozicionirali su se kao globalna središta za umjetnu inteligenciju intenzivnim ulaganjem u podatkovne centre i optičku infrastrukturu kako bi ih povezali s ostatkom svijeta. Ako se ta infrastruktura može poremetiti, to ugrožava njihov strateški položaj, a istovremeno ometa operacije važne za gospodarstvo", pojasnio je.

Cijena sigurnosti

Vili Lehdonvirta, viši znanstveni suradnik na Oxford Internet Instituteu, rekao je da takva obrana nosi značajne troškove, ali da je opasnost stvarna. Bivši predsjednik američke Nacionalne komisije za sigurnost u području umjetne inteligencije, Eric Schmidt, sugerirao je prošle godine da bi zemlja koja zaostaje u utrci u naoružanju UI mogla bombardirati podatkovne centre svog protivnika.

Lehdonvirta je rekao kako sumnja da je itko doista vjerovao da će podatkovni centri "biti bombardirani, unatoč tome što se takvi scenariji otvoreno spominju već neko vrijeme". "Ako je to slučaj, onda bismo od sada mogli vidjeti da operateri istaknutih podatkovnih centara poput AWS-a ulažu u protuzračnu obranu, slično kao što su se brodarske tvrtke naoružale protiv pirata", rekao je.

Na pitanje gdje bi Iran sljedeće mogao udariti, Lehdonvirta je odgovorio: "Iranci će biti itekako svjesni da optički kabeli koji povezuju ove podatkovne centre sa Sjedinjenim Državama i ostatkom svijeta prolaze kroz Hormuški tjesnac, iako će ih pomno nadzirati SAD i savezničke snage."