EKONOMSKI analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić analizirao je tijekom gostovanja na N1 televiziji što se događa na tržištu energije i naftnih derivata.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Jurčić tvrdi da špekulanti koriste situaciju u tržišnim igrama. "U Mediteranu ima preko 100 brodova, tankera ispred Trsta, naših luka, to je kao tržnica, čekaju tko će kupiti. Nafta koju koristimo stara je možda dva mjeseca i već je davno prošla kroz Hormuški tjesnac, ako je prošla", naveo je.

"Takva je igra, imaju pod kontrolom tržište, to je u interesu svih tržišnih igrača koji prodaju naftu da odigraju tu utakmicu. Naftu koju su kupili po 65 ili 70 dolara, jučer su pokušali i uspjeli su prodati par tankera po 110 dolara u Europi", dodao je.

"Ne prijeti nestašica nafte"

Osvrnuo se na pitanje koliko mogućnosti Vlada ima da kontrolira cijene goriva. "Velike su mogućnosti, Vlada može napraviti sve što hoće. Možemo smanjivati trošarine, drugo su marže, a treće je da mogu subvencionirati i preuzeti dio troška nafte na teret proračuna, to je krajnja mjera", ustvrdio je.

"Mogu polako spuštati trošarine i prebacivati dio smanjenja od rafinerije i veleprodaje do maloprodaje, benzinskih crpki, kroz marže, premije. Mogu ograničiti premiju. Benzinske crpke su u ovom trenutku najviše pogođene, ali su vjerojatno prethodno nešto zaradile i situacija se ne bi trebala pogoršati", smatra Jurčić.

Naglasio je da ne prijeti nestašica nafte. "Nafte ima u brodovima, skladištima, strateškim zalihama. Jučer su ministri financija G7 poslali poruku da smire situaciju. U prosjeku zemlja treba imati 90-dnevnu potrošnju zaliha, nafte će biti", uvjeren je.

"20 posto svjetske potrošnje nafte može se nadoknaditi povećanjem isporuke iz drugih dijelova. Amerikanci to mogu isporučiti bez problema, ali tu je i Rusija, ona je prirodni opskrbljivač nafte", napomenuo je.

"Valjda će se stvoriti nova politička karta svijeta"

Komentirao je izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je dao do znanja da je spreman opskrbljivati Europu naftom i plinom. "Dugoročno se Europa ne može razvijati ako ne uspostavi suradnju s Rusijom. To je geopolitičko pitanje, promjena odnosa snage i moći, ali bih podsjetio da smo ratovali s Njemačkom i tko bi tada zamislio da ćemo s njima surađivati", rekao je.

"1945. je završio rat, a 1950. se počelo surađivati. Ne treba to gledati usijane glave. Očekujem da će se u roku od pet do deset godina situacija primiriti i da će suradnja teći. Amerika će naći svoje mjesto i valjda će se stvoriti nova politička karta svijeta i novi oblici suradnje. Nadam se da ćemo ući u jedno mirno razdoblje sljedećih 50-ak ili 100 godina. Suradnja između Europe i Rusije dugoročno se mora uspostaviti", ponovio je.

Govorio je i o paketu sankcija protiv Rusije te planu potpunog prestanka uvoza ruskog plina. "Ako je to sve, duboko sam razočaran Europom. To je birokratski pristup, a Europska komisija se potpuno izgubila, Europa kao institucija potpuno je nepripremljena za današnje vrijeme", upozorio je.

"Tapkaju u mraku, donose energične odluke o tome kako će pobijediti Rusiju, a tu geopolitika određuje sve. Imate osjećaj da se čelnici zalažu za beskonačni rat i da pobijede, no Rusiju se ne može pobijediti, takvi su odnosi, geopolitika, resursi", dodao je.

Osvrnuo se na zahtjev Slovačke i Mađarske da se kroz Janaf prevozi ruska nafta. "Pitanje je što će reći Amerikanci. Ako Amerikanci poruče Hrvatima da ruska nafta može ići kroz Janaf, onda će Hrvati pustiti naftu", predviđa Jurčić.

"Puno smo osjetljiviji na inflaciju nego zapadne zemlje"

Na pitanje hoće li cijene goriva utjecati na cijene struje i plina, odgovorio je: "Ako bi nafta prešla 100 dolara i ako bi to trajalo tri, četiri mjeseca, inflacija bi u Europi porasla za jedan postotni bod, s dva na tri posto. BDP bi usporio za ispod 0,5 posto. Kasnije bi i proporcionalno tako išlo. Ako bi nafta bila 130 dolara, u Europi bi mogli očekivati povećanje cijena nafte za dva posto, dva postotna boda inflacije i proporcionalno usporavanje BDP-a."

"Puno smo osjetljiviji na inflaciju nego zapadne zemlje. Imamo u prosjeku dvostruko manji dohodak nego ostali Europljani i puno nas više pogađa rast cijena nafte. Ako ostane cijena nafte kakva je sada i ako ne ide preko 100 dolara, to će nam utjecati na inflaciju u Hrvatskoj ispod pola posto, u dugom roku, do ljeta", kazao je.

"Ako cijena bude išla iznad 100 dolara, Vlada će morati intervenirati pa gubi na BDP-u, onda će situacija biti lošija, utjecaj na inflaciju preko jedan posto. S cijenom nafte preko 110 dolara po barelu dulje od šest mjeseci, inflacija bi nam se vratila preko pet posto. Ako cijena nafte bude oko 100 dolara, držat ćemo se inflacije do četiri posto", zaključio je.