RUSKI predsjednik Vladimir Putin poznat je po sposobnosti da krizu pretvori u priliku, a rat koji se širi Iranom najnoviji je primjer te vještine. Godinu je započeo pokazujući samopouzdanje u vezi sa svojom kampanjom pokoravanja Ukrajine, unatoč sporom napredovanju na bojištu, piše CNN.

No, početkom siječnja Trumpova administracija zadala je udarac ruskom prestižu svrgnuvši venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, strateškog partnera Moskve, u odvažnoj akciji specijalnih snaga.

Kada je u Zaljevskoj regiji izbio novi rat, isprva se činilo da je Putin na gubitku: u američko-izraelskim udarima s ciljem obezglavljivanja ubijen je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, još jedan dugogodišnji ruski saveznik, a iranski vojni ciljevi su desetkovani.

Uništenje Ukrajine

Strateško partnerstvo koje je Moskva potpisala s Iranom prošle godine činilo se kao mrtvo slovo na papiru. Treba se podsjetiti da je Hamenei bio tek posljednji prijatelj Kremlja koji je pao; početkom prosinca 2024., nešto više od godinu dana prije Madura, srušio se i režim sirijskog diktatora Bašara al-Asada, dugogodišnjeg klijenta Moskve.

No, unatoč lošoj geopolitičkoj slici, čini se da Putin ne skida pogled sa svoje glavne nagrade: uništenja neovisne Ukrajine. U ponedjeljak je čelnik Kremlja telefonski razgovarao s Trumpom, što je bio njihov prvi poziv od prosinca.

Prema izvješću pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, jednosatni razgovor obuhvatio je glavno pitanje dana, američko-izraelski rat s Iranom, a Ušakov je te rasprave opisao kao "vrlo sadržajne".

Ključno je da se razgovor dotaknuo i Putinovog cilja. Ušakov je rekao da je američki predsjednik "ponovio svoj interes da se sukob u Ukrajini što prije okonča prekidom vatre kako bi se postiglo dugoročno rješenje". Trumpova verzija tog dijela razgovora bila je nešto drugačija.

Laskanje

Na pitanje o pozivu, Trump je rekao da čelnik Kremlja "želi biti od pomoći" na Bliskom istoku, ali je dodao: "Rekao sam: 'Mogli biste biti od veće pomoći tako što ćete okončati rat između Ukrajine i Rusije.' To bi bilo korisnije."

Službeno, Rusija je osudila američko-izraelsku vojnu kampanju. Putin je izrazio sućut zbog onoga što je u službenoj poruci opisao kao "atentat" na bivšeg iranskog vrhovnog vođu. Ipak, kako su primijetili brojni promatrači, suzdržao se od osobnog kritiziranja Trumpa.

"Na kraju, sadržaj bilo kojeg Putinovog prijedloga možda i nije toliko bitan", napisala je na X-u Hanna Notte, direktorica za Euroaziju u Centru James Martin za studije neproliferacije. "Nudeći konstruktivnu ulogu, Putin može postići svoj glavni cilj - laskati Trumpu i ostati s njim u dobrim odnosima - što je važno s obzirom na ruske ciljeve u Ukrajini."

Energetska kriza

Telefonski poziv s Trumpom dogodio se u trenutku kada se čini da se ekonomska sreća Rusije okreće usred rastuće globalne energetske krize uzrokovane zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Cijena nafte u ponedjeljak je skočila iznad 100 dolara po barelu, a stručnjaci upzoravaju da bi do kraja ožujka mogla doseći i 150 dolara ako se poremećaji u ključnom pomorskom putu nastave.

To je dobra vijest za Rusiju, velikog izvoznika nafte. Štoviše, Trumpova administracija privremeno je odustala od kampanje pritiska na Indiju, jednog od najvažnijih ruskih kupaca, odobrivši indijskim rafinerijama izuzeće od 30 dana za kupnju ruske nafte koja je trenutno blokirana na moru.

Prošle godine, američko Ministarstvo financija uvelo je sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama i nametnulo sekundarne carine Indiji zbog kupnje ruske nafte, sve u pokušaju da se zaustavi dotok novca koji financira ratni stroj Moskve.

Rastuća inflacija

Na sastanku s glavnim savjetnicima u ponedjeljak, sazvanom radi procjene situacije na globalnim tržištima nafte i plina, Putin je djelovao optimistično. "U sadašnjim uvjetima jača natjecanje kupaca za dobavljače energije, za osiguravanje stabilnih i predvidljivih isporuka nafte i plina", rekao je.

"S tim u vezi, ne mogu a da ne kažem i podsjetim ne samo svoje kolege ovdje, već i sve naše potrošače, da je stabilnost upravo ono po čemu su ruske energetske kompanije oduvijek poznate."

Posljednjih mjeseci, sposobnost ruskih državnih financija da ostanu na ratnoj nozi dovedena je u pitanje usred rastuće inflacije i sve većeg proračunskog deficita. Izgledi za veće prihode od izvoza nafte i plina sada daju ruskom gospodarstvu potencijalnu injekciju adrenalina.

Geopolitički ulozi

Rusija bi mogla imati i druge geopolitičke adute u iranskom ratu. Osim obrambenih i sigurnosnih veza Moskve s Teheranom - više izvora upoznatih s američkim obavještajnim izvješćima tvrdi da Rusija Iranu pruža podatke o lokacijama i kretanjima američkih snaga u Zaljevskoj regiji - Putin ima i dugogodišnje osobne odnose s brojnim čelnicima na Bliskom istoku.

Nakon početka američko-izraelske kampanje, Putin je razgovarao s kraljem Bahreina Hamadom bin Isom Al Khalifom, predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom, katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom Al-Thanijem i saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također ima svoje karte u regiji: posljednjih dana Ukrajinci su ponudili svoju stručnost u suzbijanju iranskih dronova Shahed, koji su napadali ciljeve diljem Zaljeva. No, hoće li se ta pomoć pretvoriti u dobru volju u Washingtonu, drugo je pitanje.

Trump i Putin

Čini se da je Trump ignorirao izvješća o tome da Rusija dostavlja obavještajne podatke Iranu. A dok je međunarodna pozornost usmjerena na krizu na Bliskom istoku, Putin bi mogao otkriti da su zapadni kreatori politika odvraćeni od Ukrajine, gdje se rat nastavlja. Posljednjih dana, ruski dronovi i projektili pogađali su ukrajinske gradove bez izazivanja velikih naslova.

U analizi objavljenoj na X-u, Sam Greene, profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu, sugerirao je da Putinova dugoročna strategija ostaje usredotočena na njegov odnos s Trumpom. "Kao prvo, ideja da Putin pati kada gubi saveznike - bilo Asada, Madura ili Hameneija - postoji isključivo u glavama zapadnih analitičara i nema temelja u vidljivim činjenicama", napisao je Greene.

"Ne postoje apsolutno nikakvi dokazi da mu je stalo, da to utječe na njegov autoritet kod kuće ili legitimitet u inozemstvu." Bez obzira na to što Putin osjeća zbog smrti iranskog vrhovnog vođe, dodao je Greene, "Neće žrtvovati svoj odnos s Trumpom.

Prvo, to ionako neće vratiti Hameneija. Ali što je još važnije, Trump je Putinov najveći adut za utjecaj na Europu. Ostat će usredotočen na cilj." Za sada bi, dakle, globalna energetska kriza mogla Putinu donijeti nove dividende dok nastavlja svoj rat u Ukrajini.