IRAN poduzima mjere kako bi spriječio protuvladine prosvjede, uključujući postavljanje kontrolnih točaka na ulicama glavnog grada, ograničavanje pristupa internetu i slanje masovnih SMS poruka s upozorenjima stanovništvu. O novim mjerama i atmosferi u Teheranu za BBC su govorili tamošnji stanovnici, izvještava BBC.

Razvoj događaja pratite na Indexu

Nove kontrolne točke na ulicama Teherana

Stanovnici Teherana ispričali su za BBC Persian o novim sigurnosnim kontrolnim točkama diljem grada, gdje se, kako kažu, građani zaustavljaju i pretresaju. Neke su točke postavljene na neuobičajenim mjestima, poput pješačkih mostova i unutar cestovnih tunela. To je uslijedilo nakon izvješća da je nekoliko kontrolnih točaka na otvorenim prometnicama bilo metom napada dronovima.

Novinska agencija Fars, bliska vlastima, izvijestila je 11. ožujka da je nekoliko iranskih sigurnosnih djelatnika ubijeno u izraelskim napadima na četiri kontrolne točke u Teheranu. Fars navodi neslužbene procjene prema kojima je u napadima u četiri gradske četvrti ubijeno desetak pripadnika sigurnosnih snaga.

Jedan muškarac u dvadesetima opisao je za BBC svoju taktiku za prolazak kroz kontrolnu točku, gdje su ga jednom zaustavili i pretražili mu automobil. "Počnem im govoriti nešto poput: 'Hvala vam na trudu', kao da cijenim to što rade", rekao je. Sigurnosne snage su ga nakon pretrage pustile.

Strah je sveprisutan. "Uvijek nosim šarenu odjeću. Ali sada ne", rekla je jedna dvadesetogodišnjakinja. "Bojim se njihovih patrola. Brinem se da bi ih, ako nosim nešto previše upadljivo, to moglo isprovocirati."

Blokada interneta ometa koordinaciju

Ograničavanje pristupa internetu ne samo da priječi komunikaciju s vanjskim svijetom, već i onemogućuje prosvjednicima da se mobiliziraju, planiraju i međusobno komuniciraju. Enkriptirane aplikacije za razmjenu poruka često služe kao alati za organiziranje skupova i širenje poziva na akciju, pa koordinacija postaje znatno teža kada su te platforme nedostupne.

Neki tehnološki pismeniji stanovnici koriste uređaje Starlink tvrtke SpaceX kako bi zaobišli blokadu i dijele svoju vezu s drugima. Jedan od njih, također u dvadesetima, prodaje sigurne internetske veze. Za BBC je ispričao o strahu koji je osjetio kada je taksi u kojem se vozio prošao kroz kontrolnu točku u jednom teheranskom tunelu.

"Ovo čime se bavim u Islamskoj Republici smatra se zločinom", objašnjava. "Bio sam jako zabrinut jer sam sa sobom imao laptop i telefon. Srećom, nisu pretražili taksi."

Poluslužbena novinska agencija Mehr izvijestila je 12. ožujka da je policija u južnoj pokrajini Fars uhitila 37-godišnjaka zbog navodnog postavljanja mreže za prodaju "nefiltriranog" interneta putem Starlinka. Zamjenik zapovjednika policije te pokrajine izjavio je da su "Starlink uređaj i povezana oprema pronađeni u skrovištu osumnjičenika".

Korištenje Starlinka u Iranu kažnjivo je s do dvije godine zatvora, a vlasti navodno tragaju za Starlink antenama. Prema cijenama koje je BBC vidio na aplikaciji Telegram, gigabajt podataka stoji oko 6 dolara, što je visoka cijena u zemlji gdje se prosječna mjesečna plaća procjenjuje na između 200 i 300 dolara.

Iako su iranske domaće aplikacije i dalje dostupne, neki od sugovornika BBC-ja strahuju da nisu sigurne za organiziranje prosvjeda. Glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani izjavila je 10. ožujka da vlasti rade na ponovnoj uspostavi pristupa internetu "za one koji mogu prenijeti glas zemlje svijetu".

U intervjuu za američki CBS 15. ožujka, ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija upitali su kako to da se on može javiti putem Zooma, dok njegovi sunarodnjaci nemaju pristup internetu. "To je zato što sam ja glas svih Iranaca. Ja branim njihova prava", odgovorio je. Uz dužnosnike, i brojni novinari u zemlji imaju pristup takozvanim "bijelim SIM karticama", koje im osiguravaju neograničen internet.

Poruke upozorenja i provladini skupovi

Zasad nema znakova masovnih protuvladinih prosvjeda kakvi su viđeni u siječnju. Od početka sukoba 28. veljače, vlasti su organizirale provladine skupove i pozvale pristaše da izađu na ulice. Neki stanovnici glavnog grada rekli su za BBC Persian da noću s razglasa čuju skandiranja i pjesme podrške vlastima.

Obavještajna jedinica Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) poslala je 13. ožujka masovnu tekstualnu poruku u kojoj upozorava na bilo kakve prosvjede. "Zli neprijatelj... ponovno nastoji stvoriti strah i kaos na ulicama. Neo-ISIS [Islamsku državu] čeka udarac jači od onoga 8. siječnja", stoji u poruci koju je vidio BBC Persian.

Najsmrtonosnije noći velikih protuvladinih prosvjeda u Iranu dogodile su se 8. i 9. siječnja. U kontekstu prosvjeda, američka novinska agencija za ljudska prava (Hrana) priopćila je da je potvrdila ubojstvo najmanje 7000 civila.

Načelnik policije, brigadni general Ahmad Reza Radan, izjavio je 10. ožujka da se svatko tko pokuša "djelovati u gradovima po nalogu neprijatelja" više neće smatrati prosvjednikom, nego "neprijateljem".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu 8. ožujka uputio je izravnu poruku iranskom narodu pozivajući ih da se suprotstave vlastima. Međutim, 12. ožujka, na svojoj prvoj konferenciji za novinare od početka rata, izjavio je da ne može "sa sigurnošću reći hoće li iranski narod srušiti režim".