ČELNICI vodećih američkih naftnih kompanija upozorili su administraciju Donalda Trumpa da će se energetska kriza, potaknuta ratom u Iranu, vjerojatno pogoršati. Glavni uzrok zabrinutosti su poremećaji u protoku nafte kroz Hormuški tjesnac koji bi mogli izazvati dugotrajnu nestabilnost na globalnim energetskim tržištima, piše Wall Street Journal.

Na sastancima s dužnosnicima Trumpove administracije, direktori Exxon Mobila, Chevrona i ConocoPhillipsa istaknuli su ozbiljnost situacije. Izvršni direktor Exxona Darren Woods upozorio je da bi cijene nafte mogle dodatno porasti ako špekulanti iskoriste situaciju, ali i da bi se tržišta mogla suočiti s krizom u opskrbi naftnim derivatima.

Prema izvorima upućenim u razgovore, direktor Chevrona Mike Wirth i direktor ConocoPhillipsa Ryan Lance također su izrazili duboku zabrinutost zbog razmjera poremećaja uzrokovanih zatvaranjem ključnog pomorskog prolaza.

Mjere koje razmatra Bijela kuća

Bijela kuća trenutno razmatra nekoliko mjera kako bi pokušala sniziti cijene nafte. Među opcijama su ublažavanje sankcija na rusku naftu, puštanje velikih količina iz strateških rezervi te potencijalno ukidanje ograničenja za prijevoz sirove nafte između američkih luka. Jedan od dužnosnika Bijele kuće izjavio je za WSJ da se također radi na povećanju protoka nafte između Venezuele i Sjedinjenih Država.

Iako su sastanci opisani kao produktivni, čelnici naftnih kompanija naglasili su da je malo dostupnih opcija koje bi mogle ublažiti krizu. Složili su se da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo biti jedino pravo rješenje kako bi se izbjegla šteta koju bi dugotrajno visoke cijene nanijele globalnom gospodarstvu.

Visoki dužnosnik administracije potvrdio je da se očekuje daljnji rast cijena i da su mogućnosti za intervenciju ograničene. Dodao je kako je Pentagon predložio planove za ponovno otvaranje tjesnaca te da se administracija nada da će se to dogoditi "unutar nekoliko tjedana, a ne mjeseci".

Razgovori o povratku u Venezuelu

Američki dužnosnici, uključujući ministra unutarnjih poslova Douga Burguma, razgovarali su s predstavnicima Exxona i ConocoPhillipsa o mogućnosti njihovog povratka u Venezuelu. Time bi se uložile milijarde dolara u posrnuli naftni sektor te južnoameričke zemlje.

Naftni divovi Exxon i ConocoPhillips povukli su se iz Venezuele 2007. godine, nakon što je tadašnji predsjednik Hugo Chavez nacionalizirao njihovu imovinu. Obje kompanije i dalje sudskim putem pokušavaju vratiti milijarde dolara za koje tvrde da im se duguju.

Pozadina krize

Hormuški tjesnac u središtu je krize na energetskom tržištu otkako je iranski Korpus čuvara islamske revolucije objavio da ga zatvara za većinu brodova. Odluka je uslijedila nakon američko-izraelskih napada na Iran koji su započeli 28. veljače.

Prije rata, kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 20 milijuna barela nafte, a prekid tog prometa uzrokovao je nagli skok cijena.

U američko-izraelskim napadima na Iran dosad je poginulo oko 1300 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija. Iran je na napade uzvratio lansiranjem bespilotnih letjelica i raketa na ciljeve u Izraelu, Jordanu, Iraku i zaljevskim zemljama u kojima su smještene američke vojne postrojbe.