DVA TJEDNA prije ključnog summita u Pekingu na kojem bi se trebali riješiti važni sporovi između SAD-a i Kine, američki predsjednik Donald Trump postavio je novi uvjet za pregovore: pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Iran je zatvaranjem tog vitalnog pomorskog kanala prekinuo dotok petine svjetske nafte, što je izazvalo skok cijena i strah od nestašica koje bi mogle poremetiti globalno gospodarstvo. Trump sada poziva i druge nacije, uključujući Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, da surađuju na osiguravanju tjesnaca, no čini se da Kina ima malo poticaja da pristane na njegove zahtjeve, piše CNN.

Kako bi izvršio dodatni pritisak na Kinu, Trump je u intervjuu za Financial Times objavljenom u nedjelju izjavio da želi znati hoće li Kina pružiti pomoć prije njegova planiranog sastanka s kineskim vođom Xi Jinpingom krajem mjeseca. Dodao je da bi bez odgovora mogao odgoditi svoje putovanje.

"Primjereno je da oni koji imaju koristi od tjesnaca pomognu osigurati da se ondje ne dogodi ništa loše", rekao je Trump. "Mislim da bi i Kina trebala pomoći."

Zahtjev je neuobičajen - Trump traži od Kine da riskira vlastite vojne resurse u ratu koji je SAD započeo protiv nacije prijateljski nastrojene Pekingu te prijeti uskraćivanjem diplomacije ako ne posluša.

Kineska strateška prednost

Kina je, međutim, u boljem položaju od ostatka Azije da izdrži dugotrajnu energetsku krizu. Posljednjih nekoliko godina Peking se pripremao za ovakav naftni šok gomilanjem zaliha sirove nafte, diversifikacijom uvoza i ulaganjem milijardi u čistu energiju poput vjetra, sunca i električnih vozila. CNN je također izvijestio da Iran razmatra dopuštanje prolaska nekim tankerima kroz tjesnac ako se nafta bude prodavala u kineskim juanima.

"Kinezi bi mogli reći: 'U redu, pričekajmo'", rekao je Bert Hofman, profesor na Institutu za istočnu Aziju pri Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. "S obzirom na to da su strateški prilično sigurni, imali bi prostora za manevriranje."

Reakcije u Kini

Rat, za koji su i američki i izraelski dužnosnici rekli da će trajati tjednima, zasjenio je summit u Pekingu. Trump se istovremeno suočava s domaćim otporom zbog rastućih cijena goriva dok napadi na iransku energetsku infrastrukturu eskaliraju. U Kini se vijesti o sukobu prate s dozom zluradosti.

"Trump je ovih dana usamljen u svijetu, nitko ga zapravo ne podržava", rekao je Henry Huiyao Wang, predsjednik pekinškog Centra za Kinu i globalizaciju. "Stvarno je uznemirio svijet ratom u Iranu i nalazi se u prilično teškoj situaciji."

Dok su službeni kineski državni mediji u nedjelju pozivali na veću suradnju između SAD-a i Kine, nacionalistički tabloid Global Times osudio je ideju slanja ratnih brodova u Hormuški tjesnac. "Je li ovo stvarno 'dijeljenje odgovornosti' ili se radi o dijeljenju rizika rata koji je Washington započeo i ne može ga završiti?", stoji u uvodniku.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian nije dao čvrsto obećanje na Trumpov poziv, ali je ponovio važnost nadolazećeg sastanka. "Diplomacija na razini šefova država igra nezamjenjivu ulogu u pružanju strateških smjernica odnosima Kine i SAD-a. Dvije strane ostaju u komunikaciji u vezi s posjetom predsjednika Trumpa Kini", rekao je Lin.

Oslabljeni pregovarački položaj

Trumpov prijedlog o odgodi putovanja dolazi u trenutku kada američki i kineski gospodarski dužnosnici u Parizu vode razgovore o potencijalnim trgovinskim sporazumima. Njegov utjecaj u pregovorima s Kinom znatno je oslabljen ranije ove godine, kada je Vrhovni sud presudio da je prekoračio svoje ovlasti jednostranim nametanjem carina svim trgovinskim partnerima. Njegova administracija sada traži druge mehanizme za nametanje sličnih nameta.

"SAD treba Kinu više nego što Kina treba SAD", rekao je Wang. Trump je upozorio i NATO na "vrlo lošu" budućnost ako njegovi članovi ne poslušaju njegov poziv za slanje ratnih brodova, što su drugi američki saveznici poput Japana i Australije dosad odbili.

Uloga Kine na Bliskom istoku

Kina, jedan od najvažnijih strateških partnera Irana i najveći kupac njegove nafte, ima još manje razloga da stane na Trumpovu stranu. Kineski dužnosnici osudili su napade na Iran i pozvali na hitan prekid vatre, no istovremeno su kritizirali i iranske napade na susjedne države, uključujući Saudijsku Arabiju.

Iako je malo vjerojatno da će Peking poduzeti vojnu akciju u Hormuškom tjesnacu, zemlja ima vlastiti interes za uspostavljanje stabilnosti u široj regiji. Kina je relativno izolirana od naftne krize, ali nije imuna na njezine šire učinke na cijene energije. "I dalje će biti bolno", rekao je Ja Ian Chong, izvanredni profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. "Oni žele da njihovo gospodarstvo nastavi raditi."

Peking se također pozicionirao kao diplomatski lider među zaljevskim državama, posredujući u sporazumu između Irana i Saudijske Arabije o obnovi diplomatskih veza 2023. godine. "Bliski istok je područje u koje je Peking uložio mnogo političkog kapitala", rekao je Chong. "Oni žele da se stvari stabiliziraju i istaknu svoju ulogu u regiji, ali ono što se sada događa baca sjenu na te napore."