ZAGREBAČKI nadbiskup Dražen Kutleša predsjedao je danas u Sisku sjednicom Zagrebačke crkvene pokrajine o stanju duhovnih zvanja i ulozi sjemeništa u formaciji budućih svećenika te izrazio nadu da će zaključci skupa biti korak k hrabrijoj i odgovornijoj brizi za svećenička zvanja.

Zasjedanje je bilo usredotočeno na dvije važne crkvene odgojne ustanove - Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu i Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu.

"U vremenu demografskog pada, kulturne dezorijentacije i relativizacije temeljnih vrijednosti, pitanje duhovnih zvanja postaje prvorazredno crkveno i društveno pitanje", naglasio je Kutleša. Dodao je kako ono zadire u budućnost Crkve jer je riječ o stvarnostima iz kojih se obnavlja pastoralno tkivo mjesnih Crkava.

Sjemenište kao pokazatelj duhovne klime

Pitanje sjemeništa i bogoslovije nije tek pitanje jedne ustanove, nego pokazatelj duhovne klime u biskupiji i cijeloj crkvenoj pokrajini, kazao je. "Ako se svećeništvo prikazuje kao teret, a ne kao dar, tada ni sjemenište ni bogoslovija ne mogu cvjetati", rekao je nadbiskup i istaknuo potrebu ozbiljnog i sustavnog rada na promicanju duhovnih zvanja te većeg ulaganja u odgoj i formaciju.

Posebna pozornost posvećena je ulozi Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu koje je, kako je rečeno, mjesto prvog razlučivanja poziva i odgoja mladih koji osjećaju sklonost prema svećeništvu.

"Malo sjemenište nadopunjuje obitelj. Ono mladima ne oduzima slobodu, nego im pomaže da je ispravno oblikuju. Danas, kada su mladi izloženi snažnim pritiscima relativizma, digitalne rastresenosti i emocionalne nesigurnosti, sjemenište mora biti mjesto cjelovitog odgoja - ljudskog, duhovnog, intelektualnog i zajedničarskog", rekao je Kutleša.

Tu se, dodao je, uči disciplina slobode, radost zajedništva i odgovornost za vlastiti život, te je za opstanak sjemeništa nužna suradnja cijele crkvene zajednice.

Zahtjevi za cjelovitom formacijom bogoslova

Još veća odgovornost, istaknuto je, počiva na Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, jer kvaliteta formacije bogoslova izravno utječe na kvalitetu budućeg pastoralnog života u biskupijama.

"Današnje okolnosti zahtijevaju duboku i uravnoteženu formaciju. Budući svećenik mora biti čovjek molitve, ali i razuma - osjećajan pastir čvrsta karaktera, sposoban naviještati Evanđelje u kulturi koja često ne razumije i ne prihvaća kršćansku poruku", poručio je nadbiskup.

Naglasio je kako formacija mora biti cjelovita: duhovno snažna, intelektualno ozbiljna i akademski zahtjevna, ali i ljudski zrela te pastoralno bliska stvarnosti naroda. "Bez unutarnje integracije tih dimenzija nema stabilnog svećeničkog identiteta", zaključio je.

Sisački biskup najavio znakove nade

Domaćin zasjedanja, sisački biskup Vlado Košić, kao "znakove nade" u svojoj biskupiji naveo je ohrabrujuće podatke o povećanju broja novorođenih te činjenicu da je u Sisačkoj biskupiji ove godine zaređen jedan mladomisnik i četiri nova đakona.

Sudionici sjednice zaključili su kako rad na duhovnim zvanjima mora postati trajna pastoralna strategija. Zagrebačka crkvena pokrajina stoga će, kako je najavljeno, predložiti konkretne korake i nove inicijative s ciljem poticanja većeg broja mladih da se odluče za duhovna zvanja.