AMERIČKI predsjednik Donald Trump želi da njegovi saveznici pokažu više entuzijazma oko slanja ratnih brodova u Hormuški tjesnac, no Japan ima mnogo razloga zašto ne žuri s odlukom. Trump je kritizirao zemlje koje su se opirale njegovim pozivima, dovodeći u pitanje njihovu lojalnost nakon desetljeća američke sigurnosne podrške.

"Štitili smo ih od strašnih vanjskih prijetnji, a oni nisu bili baš entuzijastični", rekao je. "A meni je razina entuzijazma važna."

Japan je, naravno, korisnik tog sigurnosnog kišobrana, a njegove veze sa SAD-om smatraju se ključnima usred sporova s tri obližnje sile – Kinom, Sjevernom Korejom i Rusijom. Premijerka Sanae Takaichi bez sumnje će se s tim suočiti kada ovog tjedna posjeti Washington. No, slanje japanskih brodova u eskalirajući sukob na Bliskom istoku neće biti lak zadatak.

Ustav kao prepreka

Japanski pacifistički ustav, koji su napisale Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata, strogo ograničava upotrebu sile isključivo na samoobranu. Iako su pomorske sigurnosne operacije moguće u usko definiranim okolnostima, primjerice kada su ugroženi japanski životi ili imovina, za njih je potrebno pravno opravdanje i parlamentarno odobrenje. 

Ministar obrane Shinjiro Koizumi odbio je komentirati bi li trenutna situacija s Iranom ispunila taj prag. Zasad prag za ulazak Japana u bilo kakav aktivni sukob ostaje izuzetno visok. Postoje i diplomatska razmatranja. Japan desetljećima održava relativno stabilne odnose s Iranom i ne žuri se djelovati na način koji bi ga mogao dovesti u izravan sukob s Teheranom.

Moguće alternative

Japan ipak ima načina kako umiriti Trumpa bez izravnog uključivanja u borbu. Mogao bi rasporediti minolovce nakon što se sukob smiri, kao što je to učinio 1991. nakon Zaljevskog rata kako bi očistio mine koje je postavio Irak. 

Također bi mogao proširiti logističku ili industrijsku podršku, uključujući obrambenu suradnju sa SAD-om u vrijeme kada su resursi rastegnuti.