IZRAEL je u napadu na Teheran jučer navečer gađao Alija Larijanija, čelnika iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Izraelski ministar obrane Israel Katz tvrdi da je Larijani ubijen. Izraelski vojni dužnosnik je za BBC potvrdio da su Izraelske obrambene snage (IDF) ciljale Larijanija.

Na Telegram kanalu koji se pripisuje Aliju Larijaniju nedugo nakon najava objavljena je rukom pisana poruka povodom sprovoda poginulih pripadnika iranske mornarice. 

"Sjećanje na njih zauvijek će živjeti u srcu iranskog naroda, a njihova mučenička smrt u godinama koje dolaze ojačat će temelje Vojske Islamske Republike u sklopu oružanih snaga", stoji u poruci.

Ubijen zapovjednik Basija

U istom napadu ubijen je Gholam Reza Soleimani, koji je šest godina bio na čelu iranskih snaga Basij, poznat po nadimku "Režimski mesar". Pod njegovim izravnim zapovjedništvom, snage Basij su gušile mirne prosvjede, upravljale mrežom tajnih mučilišta, provodile progon žena i mladih koji su tražili temeljne slobode te redovito koristile bojno streljivo protiv nenaoružanih civila. Ovaj događaj smatra se teškim udarcem za moral islamističkog režima i operativne sposobnosti njegovog unutarnjeg sigurnosnog aparata.

Izraelska vojska priopćila je da su deseci njezinih borbenih zrakoplova jučer sudjelovali u istovremenim napadima na Teheran, Širaz i Tabriz. U Teheranu su, prema tvrdnjama vojske, pogođeni zapovjedni centri iranskih sigurnosnih snaga, uključujući sjedišta Ministarstva obavještajnih službi i milicije Basidž. Mete su bile i lokacije za skladištenje i lansiranje dronova, projektila te sustavi protuzračne obrane.

Vojska je također izvijestila da je u Širazu gađan stožer iranskog zapovjedništva za unutarnju sigurnost i skladište projektila, dok su u Tabrizu uništeni sustavi protuzračne obrane.

Tko je Ali Larijani?

Ali Larijani jedan je od najutjecajnijih iranskih političara posljednjih desetljeća i bio je blizak ubijenom vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju. Trenutačno je na čelu Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, tijela koje koordinira ključne odluke vezane uz obranu, nuklearni program i vanjsku politiku. U prošlosti je bio predsjednik iranskog parlamenta, ministar kulture te glavni pregovarač u nuklearnim razgovorima sa Zapadom.

Larijani se smatra pragmatičnim konzervativcem i jednim od ljudi koji imaju velik utjecaj na strateške odluke režima, osobito u kriznim situacijama. Zbog dugogodišnje povezanosti s Revolucionarnom gardom i sigurnosnim strukturama, često ga se opisuje kao dio najužeg kruga vlasti u Teheranu, pa bi eventualna potvrda da je bio meta izraelskog napada predstavljala značajan udarac iranskom političkom i sigurnosnom vrhu.

Larijani je rođen 1958. godine u iračkom Najafu, u imućnoj obitelji podrijetlom iz Amola. Pripada moćnoj dinastiji koju je časopis Time jednom opisao kao "iranske Kennedyje". Otac mu je bio istaknuti vjerski učenjak, a sam Larijani je s 20 godina oženio Farideh Motahari, kćer bliskog suradnika utemeljitelja Islamske Republike Ruholaha Homeinija. Za razliku od mnogih svojih suvremenika u vrhu vlasti, stekao je sekularno akademsko obrazovanje. Diplomirao je matematiku i računarstvo, a zatim je doktorirao zapadnu filozofiju s fokusom na Immanuela Kanta.

Nakon revolucije 1979. godine pridružio se Revolucionarnoj gardi, a potom je prešao u vladu, gdje je služio kao ministar kulture, a kasnije i kao čelnik državne radiotelevizije IRIB. Godine 2005. postao je tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost i glavni iranski nuklearni pregovarač, a s te je dužnosti odstupio 2007. godine. U parlament je ušao 2008. i odradio tri uzastopna mandata kao njegov predsjednik, pri čemu je odigrao ključnu ulogu u osiguravanju odobrenja za nuklearni sporazum iz 2015. godine.

Na mjesto tajnika vijeća za sigurnost Larijani se vratio u kolovozu 2025. godine, čime se ponovno pozicionirao kao središnja figura u iranskom vodstvu.