EUROPA želi da američki predsjednik Donald Trump što prije okonča rat u Iranu, no on zauzvrat traži europsku pomoć u rješavanju jedinog problema koji bi ga na to mogao i natjerati - iranske blokade Hormuškog tjesnaca. Trump je pozvao Europu da pošalje brodove i vojne snage kako bi pomogli u deblokadi ključnog pomorskog prolaza, ali europski dužnosnici imaju dugačak popis razloga, javnih i prešutnih, zašto to odbijaju.

Rat koji Europa nije htjela

SAD i Izrael pokrenuli su prve napade na Iran krajem prošlog mjeseca bez ikakvih konzultacija sa saveznicima u Europi. Za razliku od rata u Iraku prije dva desetljeća, nije bilo pokušaja okupljanja "koalicije voljnih" niti stvaranja međunarodnog opravdanja za vojnu akciju.

Tijekom prvih tjedana sukoba činilo se da Trump od Europe traži samo korištenje vojnih baza. Njemačka je odmah pristala, Velika Britanija s oklijevanjem i ne u potpunosti, dok je Španjolska odbila.

No, nakon što su iranski napadi u Hormuškom tjesnacu izazvali nagli rast cijena nafte, Trump je zatražio znatno veću pomoć, ne nudeći pritom nikakav plan, rok za završetak sukoba ni međunarodno pravno pokriće.

"Sjedinjene Države i Izrael nisu se s nama savjetovale uoči ovog rata. O Iranu nikada nije donesena zajednička odluka", izjavio je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz. "Stoga se uopće ne postavlja pitanje njemačkog vojnog doprinosa. Nećemo sudjelovati."

To nije zadaća NATO-a

Predsjednik Trump pozvao se na transatlantski sigurnosni savez, koji obvezuje članice da pomognu Americi u slučaju napada, te je prozvao europske saveznike što se ne odazivaju. "Četrdeset godina vas štitimo, a vi ne želite sudjelovati", poručio im je u ponedjeljak.

Europski dužnosnici na to odgovaraju da NATO ne funkcionira na taj način. Savez se tradicionalno ne upliće u sukobe na Bliskom istoku niti u preventivne napade svojih članica. Obveze iz članka 5. odnose se isključivo na zajedničku obranu u slučaju napada na jednu od članica, a aktivirane su samo jednom u povijesti - nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine.

Kancelar Merz u ponedjeljak je naglasio da je NATO "obrambeni savez". Mark Rutte, glavni tajnik saveza i Trumpov saveznik, nedugo nakon početka rata izjavio je za agenciju Reuters: "Jasno je da NATO kao organizacija ovdje nije uključen. Saveznici pružaju ključnu potporu koja omogućuje djelovanje."

Sumnja u uspjeh operacije

Plovidba Hormuškim tjesnacem iznimno je nesigurna jer čak i jedan naoružani iranski gliser može onesposobiti tanker s naftom. Američka mornarica sama nije uspjela otkloniti tu prijetnju, a neki europski čelnici ovog su tjedna izjavili kako ne vide na koji bi način njihove mornarice mogle promijeniti situaciju.

Rast globalnih cijena nafte uzrokovan iranskim djelovanjem pogađa vozače i potrošače diljem Europe i SAD-a. Europski čelnici pod svaku cijenu žele sniziti te cijene, a svjesni su da to želi i Trump.

Visoki europski dužnosnici u neslužbenim razgovorima ističu kako se čini da na Trumpove odluke najviše utječu financijska tržišta i američko javno mnijenje, a blokada Hormuškog tjesnaca pogađa i jedno i drugo.

Predsjednik Trump ne želi ući u kongresne izbore s visokim cijenama goriva za koje bi američki birači krivili njegov rat. Ta računica mogla bi biti najbolji adut europskih čelnika da uvjere Trumpa da okonča rat prije nego što se on pretvori u njihov najgori scenarij: gospodarski uništen i politički nestabilan Iran koji bi mogao pokrenuti novi val od milijuna izbjeglica prema Europi.