OD POČETKA ožujka Hormuškim tjesnacem prošlo je nešto manje od 100 brodova, unatoč povremenim napadima iranskih snaga na plovila u tom području, pokazuju podaci koje je analizirao BBC.

Iako se dio energenata i robe i dalje prevozi jednim od najprometnijih pomorskih putova na svijetu, dnevni promet smanjen je za otprilike 95 posto otkako je 28. veljače započeo sukob s Iranom. Prije sukoba, tjesnacem je prema podacima Zajedničkog pomorskog informacijskog centra svakodnevno prolazilo oko 138 brodova, prevozeći petinu globalne opskrbe naftom, piše BBC.

Tko i dalje plovi opasnim tjesnacem?

Podaci pomorskih analitičara iz tvrtke Kpler pokazuju da je ovog mjeseca kroz uski tjesnac prošlo 99 plovila, što je prosječno tek pet do šest brodova dnevno.

Analiza pokazuje da se otprilike trećina tih prolazaka odnosi na brodove povezane s Iranom. To uključuje 14 plovila koja plove pod iranskom zastavom te druge koji su pod sankcijama zbog veza s teheranskom trgovinom naftom.

Devet drugih brodova bilo je u vlasništvu tvrtki s adresama u Kini, dok ih je šest kao odredište navelo Indiju. Analiza također otkriva da je nekoliko brodova koji nisu povezani s Iranom, uključujući plovila u vlasništvu grčkih kompanija, pristalo u lukama te zemlje.

Brodovi mijenjaju rute i plove uz iransku obalu

Čini se da neki brodovi koji uspješno prolaze tjesnacem koriste duže rute nego inače. Podaci o praćenju pakistanskog tankera za naftu sugeriraju da je 15. ožujka pri prolasku plovio blizu iranske obale, umjesto uobičajenim putem kroz sredinu tjesnaca. Bradley Martin, viši istraživač američkog obrambenog instituta RAND Corporation, rekao je da je brod vjerojatno "postupao prema specifičnim uputama iz Irana".

Kaže da bi njegova ruta mogla ukazivati na prisutnost mina ili na pokušaj iranskih dužnosnika da lakše identificiraju brod. Prisiljavanjem plovila na promjenu rute, brodovi ulaze u iranske teritorijalne vode i podliježu teheranskim pomorskim pravilima, kaže Michelle Wiese Bockmann iz tvrtke Windward Maritime Analytics.

"Moj je zaključak da Iran zatvara i kontrolira tjesnac sijanjem straha od napada, ali i od mina. Zato svi moraju ići okolo i držati se njegove obale umjesto da prolaze međunarodnim plovnim kanalom", rekla je za BBC. Michael Connell iz američkog Centra za pomorske analize slaže se da brodovi koriste drugačiji put. "Vjerojatno imaju neki dogovor s iranskim vlastima da su sigurni ako se drže definirane rute."

Četiri glavne prijetnje pomorskom prometu

Od početka sukoba potvrđeni su napadi na 20 trgovačkih plovila uz iransku obalu, od kojih se nisu svi dogodili u neposrednoj blizini Hormuškog tjesnaca. Tajlandski brod za rasuti teret Mayuree Naree pogođen je 11. ožujka s dva projektila dok je pokušavao proći. Trojica od 23 člana posade i dalje se vode kao nestali, a vjeruje se da su bili zarobljeni u strojarnici kada je brod pogođen. Vlasnici broda rekli su za BBC da je preživjela posada bila "traumatizirana na moru kad su je pogodile dvije eksplozije".

Istog dana napadnuta su još dva plovila – grčki Star Gwyneth i američki MT Safesea Vishnu. "Komercijalni pomorski putovi ne smiju postati ratne zone", rekao je vlasnik broda MT Safesea Vishnu. U tom je napadu jedna osoba poginula dok je brod bio usidren kod Iraka. Svih 28 članova posade bilo je prisiljeno skočiti u vodu kako bi pobjegli s gorućeg broda, rekao je S. V. Anchan. "Ti muškarci i žene nisu vojnici, već profesionalci koji omogućuju funkcioniranje globalne trgovine."

Brodovi isključuju sustave za praćenje

Mješavina prijetnji, dronovi, projektili, brzi jurišni čamci i potencijalno mine, predstavlja ozbiljan izazov, kaže Arun Dawson s Instituta za zrak i svemir Freeman na King's Collegeu. "Tradicionalnom minolovcu koji obavlja spor i mukotrpan posao teško je tražiti i deaktivirati mine ako je istovremeno pod zračnim i površinskim napadom", rekao je. Iran također može iskoristiti geografiju tjesnaca u svoju korist. Tjesnac nije samo uzak i plitak, već je i obala planinska.

To Iranu omogućuje pokretanje napada s visine, na koje brodovi imaju manje vremena za reakciju.

U pokušaju da izbjegnu otkrivanje, mnogi brodovi namjerno isključuju svoj sustav za praćenje, poznat kao AIS (Automatski identifikacijski sustav). "Velika većina ovih brodova prolazila je s isključenim sustavima", kaže Dimitris Ampatzidis iz Kplera.

Isključivanjem svojih sustava za praćenje pri ulasku u Omanski zaljev, brodovi nestaju s karata, a zatim se ponovno pojavljuju satima ili danima kasnije na drugoj lokaciji. Iako to pomaže brodovima da sakriju svoj položaj, ujedno predstavlja izazov za tvrtke poput Kplera koje prate kretanje u tjesnacu. "Sve su potvrdili naši analitičari ručnom provjerom i korištenjem satelitskih snimaka", rekao je Ampatzidis.