GLOBALNA energetska kriza izazvana ratom u Iranu jednaka je kombiniranoj snazi dvaju naftnih šokova iz 1970-ih i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA).

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, upozorio je da bi rastuće posljedice mogle biti dodatno pogoršane prekidima u "vitalnim arterijama globalnog gospodarstva", uključujući petrokemiju, gnojiva, sumpor i helij.

Govoreći u National Press Clubu Australije u Canberri, Birol je izjavio da svjetski čelnici u početku nisu pravilno shvatili dubinu problema na energetskim tržištima koje su izazvala američka i izraelska bombardiranja u Iranu te zatvaranje strateškog Hormuškog tjesnaca.

40 energetskih postrojenja teško ili vrlo teško oštećeno

Ta je situacija potaknula njegovu intervenciju prošlog tjedna, kada je IEA pozvala na mjere na strani potražnje, poput povećanja broja zaposlenih koji rade od kuće, privremenog snižavanja ograničenja brzine na autocestama i smanjenja zračnog prometa.

Upozorio je da je najmanje 40 energetskih postrojenja u regiji Perzijskog zaljeva teško ili vrlo teško oštećeno, pa čak ni završetak sukoba ne bi odmah obnovio opskrbu energijom.

Birol je rekao da je u dvjema krizama 1973. i 1979. svakodnevno bilo izgubljeno oko 5 milijuna barela nafte. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. uklonila je s međunarodnih tržišta oko 75 milijardi kubičnih metara plina.

No sadašnja kriza, koja je počela bombardiranjima režima u Teheranu 28. veljače, već predstavlja gubitak od 11 milijuna barela nafte dnevno i oko 140 milijardi kubičnih metara plina. Uoči sastanaka s australskim premijerom Anthonyjem Albaneseom, Birol je novinarima poručio: "Ova kriza, u sadašnjim okolnostima, zapravo su dvije naftne krize i jedna plinska kriza spojene u jednu."

Trump dao rok od 48 sati za otvaranje Hormuškog tjesnaca

Birol je 11. ožujka nadgledao puštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, što je bila najveća hitna mjera u povijesti agencije.

Na početku 2026. na svjetskim tržištima nafte postojao je višak, no napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom, izazvali su nestašice i rastuću zabrinutost diljem svijeta.

Predsjednik SAD-a Donald Trump tijekom vikenda dao je Iranu 48 sati da ponovno otvori tjesnac za plovidbu, upozorivši Teheran da će se, ne postupi li tako, suočiti s uništenjem svoje energetske infrastrukture. Taj rok istječe kasno večeras.

Birol je ustvrdio da je zatvaranje tjesnaca teško pogodilo azijsko-pacifičku regiju. "Najvažnije pojedinačno rješenje ovog problema je ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca", rekao je Birol. Kao odgovor na Trumpovu prijetnju, iranska vojska poručila je da će gađati energetsku infrastrukturu te postrojenja za desalinizaciju "koja pripadaju SAD-u i režimu u regiji".

"Analizirat ćemo procjene tržišta"

Birol je rekao da razgovara sa svjetskim čelnicima u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi o još jednom mogućem puštanju hitnih zaliha nafte, napominjući da je početni potez obuhvatio samo 20 posto ukupnih zaliha.

"Ako bude potrebno, možemo plasirati još nafte na tržišta, i sirove nafte i derivata. Puštanje naših zaliha pomoći će smiriti tržišta, ali to nije rješenje. Može samo ublažiti bol za gospodarstvo", napomenuo je.

Nije htio reći što bi moglo potaknuti novo puštanje zaliha. "Promatrat ćemo okolnosti. Analizirat ćemo procjene tržišta i razgovarati s našim državama članicama", najavio je.

Na pitanje jesu li zemlje koje zauzimaju obrambeni stav prema vlastitim zalihama goriva razlog za zabrinutost za svjetsko gospodarstvo, Birol je odgovorio da su takvi potezi problem u azijskim državama.

Promjene u opskrbi dizelom i mlaznim gorivom već se osjećaju u Europi, ali će povećana proizvodnja nafte u Kanadi i Meksiku pomoći. "Mislim da nijedna zemlja neće biti imuna na učinke ove krize ako se nastavi razvijati u ovom smjeru, zato su potrebni globalni napori", ustvrdio je.