NJEMAČKI planovi za vojnu satelitsku mrežu vrijednu 10 milijardi eura, neovisnu o paralelnom europskom programu, izazivaju zabrinutost među nekim zastupnicima EU zbog mogućeg dupliciranja, rascjepkanosti napora i troškova. Predložena suradnja Njemačke s tvrtkama Rheinmetall, OHB i Airbus dodatak je sustavu IRIS² vrijednom 10.6 milijardi eura, koji je ključan element u nastojanju bloka za strateškom obrambenom autonomijom, piše Reuters.

Zastupnici Europske unije rekli su kako njemačka samostalna inicijativa riskira potkopavanje pokušaja jačanja kolektivnih obrambenih sposobnosti dok se blok prilagođava relativnom slabljenju američkog obrambenog kišobrana pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Dupliciranje ili suverenitet?

"Ako Njemačka sada izgradi isključivo nacionalnu arhitekturu koja nije integrirana u IRIS², postoji rizik od slabljenja europskih struktura", rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta.

Njemačka predviđa postavljanje 100 satelita u nisku Zemljinu orbitu (LEO) isključivo za vojne komunikacije, dok je cilj projekta EU-a, s planiranih 290 satelita do 2029. godine, uspostava jedinstvenog svemirskog komunikacijskog sustava.

Analitičari kažu da će njemački sustav koristiti tehnologiju sličnu platformi Starshield tvrtke SpaceX Elona Muska, koja se pokazala ključnom za komunikaciju na bojištu u Ukrajini. I njemački i EU sustav bili bi usporedivi po razmjerima s mrežom Starshield, iako bi IRIS², koji će prenositi i komercijalni promet, ostao znatno manji od Starlinkovih otprilike 10.000 satelita.

Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da Berlin pomno prati projekt IRIS², koji "ima potencijal, gdje je to prikladno, nadopuniti nacionalne inicijative u ispunjavanju suverenih zadaća". Dodao je kako predloženi njemački sustav odgovara jedinstvenim zahtjevima vojske, s potrebama i parametrima koji su "potpuno različiti" od onih koje nudi IRIS².

Europska integracija

Potencijalni raskorak između njemačkih nacionalnih prioriteta i kolektivne vizije EU-a naglašava izazove usklađivanja suvereniteta, troškova i strateške dosljednosti unutar bloka od 27 članica.

Strack-Zimmermann upozorava da bi paralelni sustavi mogli rezultirati "dupliciranim strukturama, rascjepkanim standardima i u konačnici manjim strateškim utjecajem za više novca", navodeći eskalirajuće sigurnosne prijetnje zbog rata u Ukrajini.

"Odlučujuća je točka kompatibilnost, povezanost i europska integracija", rekla je, dodajući da nacionalni projekti moraju ostati usklađeni s okvirima EU-a.

Slično Njemačkoj, i Italija proučava vlastitu LEO satelitsku mrežu s vojnom i civilnom primjenom, no taj je projekt još u ranoj fazi i manje je napredan od njemačkog plana. Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier izjavio je da izvršno tijelo EU-a ne komentira ulaganja pojedinih država članica jer je to u nacionalnoj nadležnosti.

"Ulaganjem u IRIS², države članice mogu biti dio zajedničkog europskog napora koji koristi zajedničke resurse i stručnost. To pomaže u učinkovitijem razvoju naprednih satelitskih komunikacijskih tehnologija i u većem opsegu", dodao je.

Vrijedi li?

Neki zastupnici u EU i Njemačkoj također dovode u pitanje ekonomsku isplativost njemačkog projekta. "(Njemački) porezni obveznik će na kraju platiti račun", rekla je Jeanne Dillschneider, izvjestiteljica Stranke zelenih u Odboru za obranu Bundestaga.

U međuvremenu, Christophe Grudler, zastupnik u Europskom parlamentu iz kluba Renew Europe usredotočen na obrambenu i svemirsku politiku, upozorio je na neučinkovitost. "Rascjepkanost je rijetko najučinkovitije korištenje javnih resursa", rekao je, dodajući: "Manja, izolirana konstelacija imala bi ograničenja u pokrivenosti i skalabilnosti".

Međutim, stranka Alternativa za Njemačku (AfD) podržava inicijativu Berlina. "S obzirom na sposobnosti potencijalnih protivnika da ometaju ili čak unište satelite, redundancija - u vojnom smislu, pričuve - nije bacanje novca, već zahtjev odgovorne nacionalne sigurnosne politike", rekao je glasnogovornik AfD-a za obrambenu politiku Ruediger Lucassen.

Potreba za brzinom

Izvršni direktor tvrtke OHB Marco Fuchs rekao je da IRIS², koji se oslanja na javno-privatna partnerstva, nema specifičnost potrebnu za mrežu usmjerenu isključivo na vojsku.

"Ako postoji stvarna vojna potreba, ne možete jednostavno reći: 'Unajmit ću to od privatnih tvrtki i čekati da vidim kako će se uvjeti razviti'", izjavio je nakon što je OHB prošlog tjedna objavio poslovne rezultate za 2025. godinu. Iz Airbusa su poručili da se raduju zaprimanju zahtjeva za ponude iz Berlina, no glasnogovornik je odbio komentirati zabrinutosti oko dupliciranja.

Iako zagovornici IRIS²-a kažu da će smanjiti ovisnost EU-a o neeuropskim akterima i osigurati interoperabilnost među vojnim sustavima država članica, analitičari napominju da se potpuno raspoređivanje ne očekuje prije 2030-ih. "Europa mora ubrzati", rekao je Grudler, dodajući kako je malo vjerojatno da će nacionalni sustavi brže riješiti taj nedostatak.