S POSLJEDICAMA rata u Iranu američke dionice nose se bolje od dionica u drugim regijama svijeta. Od njegova početka, krajem veljače, referentni američki indeks S&P 500 pao je 4%. U tom razdoblju europski STOXX 600 pao je 9%, japanski Nikkei za više od 12%, dok je iShares ETF koji prati dionice izvan SAD-a pao više od 8%. Nakon četiri uzastopna tjedna pada Dow Jones indeksa s ukupno 8,18% minusa i on se približava području korekcije.

SAD očito može apsorbirati više ekonomskih stresova nego što to mogu drugi dijelovi svijeta, pri čemu ipak treba ukazati na nekoliko čimbenika koji podupiru američke dionice, a glavni je da su zbog rata druge regije izloženije šoku cijena energije.

Manja ovisnost o nafti kao ključna prednost

Prelazak na gospodarstvo temeljeno na uslugama, s manje proizvodnje, kao i dostupnost raznolikijih izvora energije, učinili su američko gospodarstvo manje ovisnim o nafti, čija je cijena porasla za više od 30% od početka krize. U usporedbi s 1980. godinom, potrebno je 70% manje nafte za proizvodnju istog BDP-a, rekla je u izvješću Monica Guerra, voditeljica politike i geopolitičke strategije za Morgan Stanley Wealth Management.

Na strani ponude, SAD je najveći svjetski proizvođač nafte i neto izvoznik. Samo oko 4% do 8% američke nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac, dok se njime služi čak petina svjetske nafte. U mnogim državama postoji ozbiljan strah da im opskrba ne samo naftom, već i plinom te umjetnim gnojivom, neće biti dostupna jer im dolazi iz država Perzijskog zaljeva.

Drugi razlog je veća prisutnost tehnoloških i s njima povezanih dionica u američkim indeksima, koje se općenito smatraju imunijima na ekonomske šokove. Tehnološki sektor S&P 500 pao je za manje od 2% od početka rata. Tehnologija čini jednu trećinu indeksa S&P 500, dok npr. tehnološke dionice predstavljaju upola manji, tek 16,5% udjela u iShares ACWX ETF-u, koji isključuje američke dionice.

Tu je i tradicionalna uloga američkog dolara kao sigurnog utočišta i zaštite od rizika u kriznim vremenima, s porastom njegove vrijednosti od oko 1,5% u odnosu na košaricu valuta od početka krize, što dodatno podupire vrijednost dionica. Time je američki dolar barem privremeno preokrenuo trend rasta međunarodnih dionica od početka 2025. godine.

Oprez ulagača: brzi kraj rata mogao bi preokrenuti trendove

Usprkos svemu navedenom, ulagači su oprezni jer ako se rat brzo završi, tržišno okruženje kakvo je bilo prije sukoba moglo bi se brzo oporaviti, što bi vratilo snagu i značaj međunarodnim dionicama. Time bi se umjesto trajnije krize otvorio prostor prilikama u korekciji tržišta, tj. bržem rastu dionica koje su u njoj najviše pale.

Prije sukoba dionice na europskim i azijskim tržištima bile su atraktivnije zbog primamljivih procjena i poboljšanih izgleda za zaradu. Npr. europski indeks STOXX 600 trguje se po oko 15 puta većoj vrijednosti od procjena zarade za sljedećih 12 mjeseci, u odnosu na oko 21 puta veću vrijednost za američki indeks S&P 500.

S druge strane, te više procjene mogle bi učiniti američko tržište ranjivijim ako se rat odulji i poveća rizik globalne "stagflacije", kombinacije visoke inflacije i usporavanja gospodarskog rasta koja je vrlo toksična za cijene imovine. Tvrtke vjeruju da se krizom kroz kratkotrajniji sukob može upravljati, ali ako on potraje, otvara se mnogo pitanja bez jasnog odgovora.

FED zadržao kamatne stope, Powell upozorio na neizvjesnost

Osim geopolitičkih događanja oko Irana, tjedan je obilježila sjednica FED-a. Američka središnja banka zadržala je kamatne stope u rasponu od 3,50% do 3,75%, što je drugi sastanak zaredom bez promjene. Očekivana projekcija i dalje predviđa jedno smanjenje referentne kamatne stope do kraja godine, iako je FED povisio procjene inflacije i gospodarskog rasta.

Predsjednik FED-a Jerome Powell upozorio je na povećanu neizvjesnost, osobito zbog mogućeg energetskog šoka koji bi mogao utjecati na inflacijska očekivanja. U međuvremenu, proizvođačke cijene u veljači porasle su 0,7% na mjesečnoj razini, a 3,4% na godišnjoj, što je iznad očekivanja.

Također, kao reakcija na nestabilnosti na financijskim tržištima, prinos na 10-godišnju američku obveznicu porastao je na oko 4,4%, dok je cijena zlata pala gotovo 10%, zabilježivši pad treći uzastopni tjedan i prekinuvši uzlazni trend plemenitih metala koji traje od početka 2025. godine. Terminski ugovori na zlato trgovali su se u petak oko cijene od 4.500 dolara po unci, što je znatno niže od rekordne razine iznad 5.500 dolara dosegnute krajem siječnja.

Ovoga tjedna, osim daljnjeg razvoja sukoba između SAD-a i Irana te njegova utjecaja na cijene energenata, a posljedično i na druge cijene, na tržištima se ne očekuju značajniji događaji. Kalendar objava poslovnih rezultata i ekonomskih podataka prilično je skroman.

Kratki pregled burzovnih događanja iz proteklog tjedna

Američki burzovni indeksi zaključili su prošli tjedan u minusu. Dow Jones pao je 2,11%, Nasdaq Composite 2,07%, S&P 500 je skliznuo 1,9% i Russell 2000 za 1,58%. Energetski sektor bio je uvjerljivo najuspješniji unutar S&P 500 indeksa, potaknut rastom cijena nafte zbog rizika u opskrbi s Bliskog istoka.

Kretanje vrijednosti najvažnijih svjetskih indeksa

Na europskim burzama crvenilo se još i više. Paneuropski STOXX Europe 600 pao je 3,79%, njemački DAX za 4,55%, francuski CAC 40 za 3,11%, britanski FTSE 100 za 3,34% i talijanski FTSE MIB za 3,33%. Nešto bolje prošli su hrvatski CROBEX s minusom od 0,66% i slovenski SBITOP s 1,85%. Azijska tržišta također su završila s negativnim predznacima. Nikkei 225 pao je 0,83%, indijski Nifty 50 bio je negativan za blagih 0,16%, a crvenili su se i kineski indeksi Hang Seng za 0,74% i SZSE Component za 2,9% minusa.

Na tržištu nafte i dalje je volatilno. Američki terminski ugovori na sirovu naftu WTI kretali su se od 92,5 do 98,9 dolara po barelu, da bi tjedan završili na 98,59 dolara za barel. Vrijednost barela na londonskom tržištu (Brent) završila je tjedan na 107,02 dolara. Prirodni plin TTF u EU se tijekom prošlog tjedna ponovno podigao s početnih oko 52 na 59,2 €/MWh u petak. Dolar se kretao oko 1,154 za jedan euro, dok se cijena zlata s 5.158,20 dolara u ponedjeljak do kraja tjedna spustila na razine od oko 4.500 dolara za uncu u petak.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala