ZBUNJUJUĆE poruke Donalda Trumpa o tome što očekuje od američkih saveznika u ratu protiv Irana dovele su do zastoja u bilo kakvim naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. To tvrde četvorica europskih vladinih dužnosnika, navodeći da su saveznici u nedoumici kako postupiti, piše Politico.

Iz Washingtona nisu stigli nikakvi službeni zahtjevi za opremom, rekli su dužnosnici koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti razgovora. Istodobno, saveznici oklijevaju slati vojnu opremu u regiju zbog straha da bi ih Iran mogao napasti.

Više od 30 zemalja, uključujući većinu članica NATO-a, obećalo je uložiti "primjerene napore" kako bi se ponovno pokrenuo pomorski promet kroz ključnu trgovačku rutu. To se dogodilo nakon što je američki predsjednik saveznike koji nisu ponudili pomoć nazvao "KUKAVICAMA".

Ipak, prema riječima vladinih dužnosnika iz sedam europskih zemalja, razgovori su zasad u vrlo ranoj fazi.

"Voljeli bismo više predvidljivosti, jasnoće i strateškog promišljanja, i to ne samo u ovom slučaju", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius za Politico u utorak, dodavši: "Pričekajmo pa ćemo vidjeti."

Proturječne poruke i rastuće europsko samopouzdanje

Spor napredak u razgovorima odraz je Trumpovih proturječnih poruka koje stižu više od tri tjedna od početka rata protiv Irana. Trump je prvo prijetio saveznicima jer nisu podržali njegovu kampanju, da bi zatim poručio da mu nisu potrebni, a cijelo vrijeme nudio je tek šture detalje o tome kako bi ga mogli podržati.

Nedostatak entuzijazma za uključivanjem također naglašava rastuće samopouzdanje Europe u odnosu prema Washingtonu. Kontinent sve više napušta politiku popuštanja Trumpu i okreće se suprotstavljanju, pogotovo jer se o ratu sa saveznicima nitko nije konzultirao.

"Ovaj rat krši međunarodno pravo", rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u utorak. "U svakom slučaju, nema sumnje da opravdanje o neposrednoj prijetnji napadom na SAD ne drži vodu."

Za neke je prijestolnice najnoviji zahtjev pokazatelj očitih dvostrukih mjerila. Američki su dužnosnici više puta poticali Europljane da se usredotoče na obranu vlastitog kontinenta kako bi se Washington mogao posvetiti drugim regijama. Sada Trump od njih traži da se angažiraju na Bliskom istoku.

"Šira slika je sljedeća: SAD je od nas tražio da se brinemo o obrani vlastitih zemalja i o podršci Ukrajini, a sada se odjednom trebamo baviti Bliskim istokom i globalnim lancima opskrbe", rekao je jedan visoki europski dužnosnik, nazvavši situaciju "u najmanju ruku, apsurdno nedosljednom".

Dužnosnik Bijele kuće nije želio komentirati zahtjeve upućene saveznicima, ali je za Politico izjavio: "Predsjednik Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost bili su dobro pripremljeni na pokušaje iranskog režima da zatvori tjesnac, a američka vojska usredotočena je na sustavno uništavanje sposobnosti terorističkog iranskog režima da ometa slobodan protok energenata."

"Predsjednik Trump uvjeren je da će Hormuški tjesnac biti otvoren vrlo brzo", dodao je dužnosnik.

Igra čekanja

Budući da nema konkretnih zahtjeva za pomoć, saveznici su se zasad ograničili na ono što mogu ponuditi: sastanke, izjave i riječi ohrabrenja.

Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je dosad vodilo razgovore iza kulisa zajedno sa šefom NATO-a Markom Rutteom, u utorak je najavilo da će "u bliskoj budućnosti" biti domaćin sigurnosnog summita kako bi se održao zamah u naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Ministri vanjskih poslova skupine G7 također će raspravljati o Iranu na sastanku u blizini Pariza u petak, rekao je francuski diplomat upoznat s pripremama. Saveznici će nastojati "koordinirati stajališta" s Washingtonom i s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom razgovarati o "ponovnom otvaranju pomorskih putova" u Zaljevu.

Čini se da je Washington, unatoč nedostatku konkretne podrške, zadovoljan zajedničkom izjavom saveznika. "Razumno je da predsjednik Trump poziva naše saveznike u NATO-u da pojačaju napore i učine više na osiguravanju Hormuškog tjesnaca", rekla je u nedjelju glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Već sada počinjemo vidjeti kako odgovaraju na predsjednikov poziv."

Što Europa može ponuditi

U praksi bi Europa mogla rasporediti razarače za pomoć Washingtonu u pratnji konvoja kroz tjesnac, smatra Sidharth Kaushal, viši istraživač i stručnjak za pomorstvo s instituta Royal United Services. On navodi da SAD na raspolaganju za trenutačno djelovanje diljem svijeta ima samo oko 25 teško naoružanih plovila sposobnih za ispaljivanje projektila.

Europa bi također mogla pružiti pomoć u protuminskom djelovanju, području u kojem je SAD "prilično ograničen". Njemačka, Estonija, Francuska, Rumunjska, Belgija, Bugarska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo zajedno imaju oko 40 protuminskih plovila, u usporedbi sa samo četiri američka, istaknuo je Kaushal.

"Ovdje postoji uloga za čitav niz mornarica", rekao je jedan britanski obrambeni dužnosnik. Dodao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo počelo razmatrati opcije poput slanja broda Kraljevske mornarice ili komercijalnog plovila s autonomnim sustavima za uništavanje mina u sklopu multinacionalne koalicije, ali tek nakon što se sukob smiri.

"Jasno je da se borbena djelovanja u regiji moraju barem smanjiti, ako ne i potpuno prekinuti, prije nego što uopće možemo razmišljati o osiguravanju tjesnaca", naglasio je.

Dokle god SAD ne prekine neprijateljstva u regiji i ne pojasni što točno treba i zašto, europski partneri vjerojatno neće poduzeti značajnije korake.

"Saveznici se ne slažu s tim da ih se uvlači u rat koji nismo započeli, bez ikakve ideje o tome što SAD namjerava učiniti", rekao je jedan diplomat iz NATO-a. "Zasad sam ponosan na naše 'ne'."