POPULARNOST američkog predsjednika Donalda Trumpa u stalnom je padu još od njegova povratka u Bijelu kuću prošlog siječnja. Iako je to djelomično uobičajeno za predsjednike u drugom mandatu, Trumpov pad odražava i trajno nezadovoljstvo javnosti visokim cijenama i troškovima života, problemima koji su demokratima tijekom protekle godine donijeli pobjede na sve većem broju izbora, piše BBC.

Prema podacima stranice za izborne analize The Downballot, demokrati su na spornim posebnim izborima tijekom 2025. godine ostvarili u prosjeku 13% bolje rezultate nego u istim okruzima na predsjedničkim izborima 2024. Rat u Iranu samo je dodatno produbio te ekonomske brige.

Pad potpore zbog ekonomije

Anketarska tvrtka Ipsos utvrdila je da je na početku Trumpova drugog mandata 43% američke javnosti odobravalo njegovo upravljanje ekonomijom. Do 23. lipnja 2025. taj je broj pao na 35%, a na toj se razini zadržao do kraja godine.

Tri tjedna nakon početka rata u Iranu, cijene goriva skočile su na prosječno gotovo 4 dolara po galonu. U međuvremenu, Trumpova potpora za vođenje ekonomske politike pala je na 29%. To je niže od bilo kojeg rezultata koji je Joe Biden zabilježio tijekom svog mandata u Bijeloj kući, kada su se Amerikanci suočavali s porastom inflacije nakon pandemije Covida.

Porast cijene goriva

Ekonomska tjeskoba koja je 2024. pridonijela porazu demokrata i omogućila republikancima kontrolu nad predsjedništvom i oba doma Kongresa, sada se čini da stvara pritisak na Trumpovu ukupnu popularnost.

Opasno niska ukupna popularnost

Na početku svog drugog mandata, prema prosjeku anketa političkog analitičara Natea Silvera, Trump je imao potporu 52% građana. Iako to nije bio politički "medeni mjesec" kakav su imali mnogi prethodni predsjednici, podrška većine Amerikanaca nakon spornih izbora omogućila mu je da proglasi izborni mandat i krene sa svojim opsežnim programom o imigraciji, carinama, smanjenju državne potrošnje i poreznoj reformi.

Međutim, do 28. veljače, na početku rata u Iranu, samo je 42% Amerikanaca imalo pozitivno mišljenje o predsjedniku. Ovog tjedna taj je pokazatelj pao na 40%. Za aktualnog predsjednika, to je opasno područje samo sedam mjeseci prije kongresnih izbora. Što se rat u Iranu bude više odugovlačio i remetio globalnu ekonomiju te podizao potrošačke cijene, to će i rizik biti veći.

Republikanska baza ostaje vjerna

Na ovotjednoj Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u blizini Dallasa u Teksasu, ulozi na izborima u studenom bili su česta tema rasprave. "Ne smijemo dopustiti ljevici da pobijedi u ovom izbornom ciklusu i oduzme nam program za koji se svakodnevno borimo", rekao je Michael Whatley, kandidat za Senat iz Sjeverne Karoline i bivši predsjednik Republikanskog nacionalnog odbora. Upozorio je da bi s demokratima na vlasti ponovno uslijedili "opozivi, podmetanja, istrage i program izvan kontrole".

To što predsjednikov rejting od početka rata nije doživio još strmiji pad može se pripisati činjenici da ga je njegova politička baza nastavila podržavati unatoč ekonomskim brigama, iako se većina javnosti od početka protivila američkoj vojnoj intervenciji, pokazuju podaci Pew Research Centera. To je bilo jasno vidljivo i na CPAC-u. "Bolje je platiti više sada nego platiti puno više kasnije", rekao je Paul Heere o rastućim cijenama goriva. "Mislim da nitko ne želi da još jedna zemlja u toj regiji dobije nuklearno oružje, stoga moramo platiti tu cijenu."

Nedavna anketa Sveučilišta Quinnipiac pokazala je da 86% republikanaca podržava američku vojnu akciju u Iranu, a 80% odobrava Trumpovo upravljanje situacijom. Među svim registriranim biračima te brojke padaju na 39%, odnosno 34%.

Dok su se demokrati uglavnom protivili svemu što je Trump učinio od povratka u Bijelu kuću, sada se čini da se i neovisni birači okreću protiv njega. Upravo je pridobivanje neovisnih birača bio jedan od ključeva Trumpove pobjede 2024. godine.

Ako se trenutna politička dinamika ne promijeni, nesklonost neovisnih birača mogla bi u studenom pridonijeti potencijalnom porazu njegove stranke.