KADA je prije više od dva desetljeća tajni iranski nuklearni program dospio u središte međunarodne pozornosti, Teheran je ustrajao na tome da su njegove namjere miroljubive i da ne planira razviti oružje. Tadašnji vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Hamenei, otišao je toliko daleko da je izdao fetvu, pravnu odluku prema islamskom zakonu, kojom ga zabranjuje.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

No, njegova smrt prošlog mjeseca, od strane Sjedinjenih Država i Izraela, mogla bi otvoriti put najtvrđim frakcijama režima da tu odluku preispitaju, a javni diskurs u Iranu već se kreće u tom smjeru, piše CNN.

Opiranje pritisku

"Nuklearna fetva je mrtva", rekao je za CNN Trita Parsi s Instituta Quincy. "Mišljenje elite, kao i javno mišljenje, dramatično se promijenilo po tom pitanju, što ne bi trebalo iznenaditi s obzirom na to da su Iran, usred pregovora, dvaput bombardirale dvije nuklearne sile."

Godinama se bivši vrhovni vođa opirao unutarnjem pritisku da odobri izradu nuklearnog oružja, čak i nakon što se američki predsjednik Donald Trump 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma. Suočen s eskalacijom neprijateljstva SAD-a i Izraela, Hamenei se držao doktrine koju stručnjaci nazivaju "strateškim strpljenjem".

Dopustio je Iranu da postojano napreduje u obogaćivanju uranija, približavajući materijal razinama potrebnim za oružje, ali bez prelaska praga stvarne izrade bombe.

Nejasan stav novog vođe

Pozivi za nabavom nuklearne bombe postali su glasniji nakon izraelske vojne operacije bez presedana protiv Irana prošle godine, u kojoj je ubijeno nekoliko vojnih i nuklearnih čelnika. Ponovno su se pojačali nakon Trumpove naredbe za napad na tri najvažnija iranska nuklearna postrojenja.

Još i prije tih napada, Iranska revolucionarna garda (IRGC) upozorila je da je Teheran spreman promijeniti svoj nuklearni stav. "Promjena iranske nuklearne doktrine i politike, uključujući odstupanje od prijašnjih razmatranja, vjerojatna je i zamisliva", rekao je 2024. godine Ahmad Haqtalab, zapovjednik IRGC-a zadužen za zaštitu iranskih nuklearnih postrojenja.

Iran još nije javno promijenio svoju doktrinu. Međutim, posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija, što bi bilo dovoljno za proizvodnju nekoliko komada nuklearnog oružja ako Hameneijev sin i novi vrhovni vođa, Mojtaba, poništi očevu fetvu. Uranij je ključno gorivo za nuklearne elektrane, a ako se obogati do visokih razina, može se koristiti za izradu bombe.

Mojtaba se ne pojavljuje u javnosti, potičući nagađanja o njegovu stanju i sposobnosti donošenja odluka dok IRGC jača svoj utjecaj u zemlji.

Na pitanje hoće li se iranska nuklearna politika promijeniti pod novim vodstvom, ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je ovog mjeseca za Al Jazeeru kako nije siguran u "pravni ili politički stav" novog vođe o nuklearnom oružju. "Moje je shvaćanje da se ne bi trebao značajno razlikovati od naše dosadašnje politike, ali moramo pričekati dok se ne upoznamo s njegovim stavovima", dodao je.

Nestali razlozi za suzdržanost

Modžtabino prvo navodno obraćanje kao vođe bila je izjava koju je pročitao voditelj na državnoj televiziji. U njoj se zakleo na osvetu za očevu smrt i druge poginule u ratu, ali nije spomenuo nuklearni program, ostavljajući promatrače da nagađaju o sudbini iranske nuklearne doktrine.

Preživjelo iransko vodstvo također se nosi s rastućim domaćim pozivima za promjenom nuklearne politike. Taj pritisak raste dok IRGC konsolidira moć i na ključne položaje vraća umirovljene zapovjednike tvrde linije kako bi vodili mlađu, osvetoljubiviju generaciju boraca.

"Ušli smo u novu fazu", rekao je Naser Torabi, tvrdolinijaški komentator, za državnu televiziju. "Nakon ovog rata Iran će biti prepoznat kao svjetska supersila... Moramo poduzeti korake prema proizvodnji ili posjedovanju nuklearnog oružja."

Čini se da iranski tvrdolinijaši i IRGC sada osjećaju da se otvorila prilika za promjenu dugogodišnje nuklearne doktrine, rekao je Sina Azodi, autor knjige "Iran i bomba".

"Jedan od razloga zašto su prakticirali nuklearnu suzdržanost bio je strah od napada Izraela i SAD-a", rekao je Azodi. "Ali u ovom trenutku, kad su ih ionako napali, sve su im opcije otvorene." Dodao je: "Ovaj rat je iz temelja promijenio sve jer zemlja trpi veliku kaznu."

Može li rat potaknuti širenje nuklearnog oružja?

Izrada nuklearnog oružja ovisi o poništenju fetve, pristupu visoko obogaćenom uraniju i sposobnosti izrade funkcionalne bombe. Pod pretpostavkom da iranski režim ima pristup svojim zalihama, mogao bi se odlučiti za izradu primitivne nuklearne naprave umjesto sofisticiranog oružja koje se može isporučiti projektilima, rekao je Azodi.

Takav jednostavniji dizajn i dalje bi mogao proizvesti pravu nuklearnu eksploziju, usporedivu s ranim oružjem, ali bi bio manje učinkovit i vojno manje koristan. Njegova primarna vrijednost bila bi politička: demonstracija nuklearne sposobnosti i osiguravanje određene mjere odvraćanja, kažu stručnjaci.

No, bez obzira na to radi li se o primitivnoj napravi ili sofisticiranijoj bombi, odvraćanje nije zajamčeno. "Iran ne može koristiti svoje nuklearne snage da bi prijetio SAD-u. Njegovi projektili ne mogu dosegnuti SAD, a čak i da mogu, s 50 nuklearnih glava ne možete odvratiti zemlju koja ih ima 5000", rekao je Azodi.

On ističe da je iranska politika odvraćanja desetljećima bila usmjerena na Irak, Izrael i, u novije vrijeme, Saudijsku Arabiju. Ako bi Iran nastavio s razvojem vlastitog oružja, Rijad bi vjerojatno bio sljedeći u regiji koji bi posegnuo za bombom. De facto saudijski vođa to je jasno rekao prije osam godina.

Još 2018., saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman bio je nedvosmislen: "Nema sumnje, ako Iran razvije nuklearnu bombu, mi ćemo ga slijediti što je prije moguće."