NEPOSREDNO prije Silvestrova 2024., dok su mnogi Rusi zvali obitelji i prijatelje s blagdanskim željama, 21-godišnji student računarstva iz Moskve primio je pozdrav posve drugačije vrste. "Sudbina te stalno čuva, i od kaznenog progona i od vojske. Nadam se da će ti sve uspjeti", rekao je pozivatelj.

No, dobre želje ubrzo su poprimile znatno mračniji ton: "Nemoj zaboraviti domovinu. I podijeli više informacija." Student - koji je iz sigurnosnih razloga nazvan Ivan, osjećao se zastrašeno, ali ne i iznenađeno, piše Politico.

Tijekom prethodne godine uznemiravali su ga isti čovjek i njegov kolega, obojica ruski obavještajci. Sve je počelo 16 mjeseci ranije, nakon što su ga priveli i ponudili mu nagodbu: ili će dostavljati informacije o svojim poznanicima iz protukremaljskih krugova, od kojih su mnogi pobjegli u inozemstvo, ili će ići u zatvor.

Novogodišnji poziv dio je zbirke tekstualnih poruka i snimljenih razgovora između Ivana i njegovih voditelja koji su ustupljeni Politicu. U vrijeme kada Kremlj vodi sve širu kampanju sabotaža i špijunaže diljem Europe, ovi materijali nude rijedak dokumentarni uvid u to kako ruske obavještajne službe vrbuju, prisiljavaju i upravljaju doušnicima.

Kako se ova dugogodišnja praksa širi izvan ruskih granica, ona postavlja nove izazove za europske zemlje i njihove obavještajne agencije. Razgovori, koji su se odvijali između ljeta 2023. i 2025., otkrivaju rutinsku taktiku "dobrog i lošeg policajca" kojom se Ivana prisiljavalo da se iz Moskve infiltrira u internetsku komunikaciju oporbene skupine i izvještava o njihovim aktivnostima u Europi.

Agente su zanimali naizgled trivijalni detalji, a njihov interes nije bio ograničen samo na ruske državljane. Tražili su i konkretne informacije o onima - Rusima ili drugima - koji pomažu emigrantima u Europi, bilo da se radi o profesorima jezika ili dužnosnicima ministarstava vanjskih poslova u zemljama gdje su disidenti pronašli nove domove.

"Doznaj tko je u Europi, u kojoj zemlji, i tko im pomaže, uključujući specijalizirane organizacije", stoji u jednoj poruci. Kada je Ivan jednom od voditelja ispričao o prosvjedu u Berlinu u studenom 2024. protiv ruske invazije na Ukrajinu, agent je tražio više: "Kažem ti, opiši to, opiši, pošalji mi izvještaj", napisao je. "Nemoj da te moram hvatati." U drugoj poruci stoji: "Sve mi već znamo, ali htjeli bismo znati više."

Potrošna roba

Otkako je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, stotine tisuća Rusa napustile su zemlju, a među njima i neki od najglasnijih kritičara Kremlja. U Europi su se nadali pronaći sigurnost.

Umjesto toga, postali su i mete i poželjni resursi ruskih sigurnosnih službi. Dok se velika pozornost posvećivala "potrošnim agentima" vrbovanim putem interneta za djela sabotaže ili vandalizma, razgovori koje je podijelio Ivan ukazuju na drugačiju taktiku: dugoročno kultiviranje doušnika ubačenih u same oporbene krugove.

"Moramo biti spremni još dugo živjeti s time", rekao je Andrej Soldatov, vodeći stručnjak za ruske obavještajne službe. Prošle godine, u prvom poznatom slučaju špijunaže protiv ruskog političkog disidenta u Europi od invazije na Ukrajinu, Poljska je izvela pred sud Igora Rogova - prognanog oporbenog aktivista koji je postao student.

Vlasti su ga optužile za povezanost s planom bombaškog napada i za špijuniranje kolega ruskih prognanika, kao i poljskih vladinih dužnosnika i sveučilišnog osoblja, uključujući profesore jezika koji su im pomagali da se snađu u novom životu.

Prema optužnici, Rogova je u Rusiji vrbovala savezna sigurnosna služba (FSB) nekoliko godina prije njegova odlaska, a on je nastavio svoju ulogu doušnika u egzilu. Rogovljev odvjetnik odbio je komentirati slučaj, no sudski dokumenti koje je Politico imao na uvid navode da je priznao rad za FSB.

Za ruske sigurnosne službe, izgradnja mreža doušnika unutar krugova prognanika ima dvostruku svrhu, rekao je Soldatov. Sve dok doušnici ostaju neotkriveni, mogu Moskvi pružati informacije o boravištu, osobnim životima i slabostima kritičara Kremlja u vrijeme kada im je pristup smanjen zbog protjerivanja desetaka ruskih špijuna.

A ako doušnik bude uhvaćen, kao u Rogovljevom slučaju, to potiče nepovjerenje - kako unutar aktivističkih krugova, tako i između njih i zemalja domaćina. "U svakom slučaju, to je za njih dobitna kombinacija", rekao je Soldatov.

Iako Moskva javno odbacuje prognane oporbene figure kao marginalne i nevažne, pažnja koju im posvećuje odaje duboku nesigurnost. Osim napora za infiltraciju, ruske vlasti nastavljaju otvarati kaznene postupke protiv kritičara Kremlja, čak i u odsutnosti, nazivajući ih "ekstremistima" ili "teroristima".

Logika sigurnosnih službi, objasnio je Soldatov, jest da, iako se današnji prognanici mogu činiti nevažnima, takav je bio i Vladimir Lenjin prije revolucija 1917. koje su srušile tadašnjeg cara.

"Iz perspektive FSB-a, oni si ne mogu dopustiti ni jedan posto šanse da bi ti ljudi jednog dana mogli potkopati političku stabilnost Rusije" ili ugroziti vlast predsjednika Vladimira Putina, rekao je Soldatov.

Ne pravi budalu od mene

Ivanovi problemi počeli su u ljeto 2023. Tek što je izašao iz zračne luke Šeremetjevo u Moskvi - vraćajući se od roditelja iz grada udaljenog dva i pol sata leta - prišla su mu dva muškarca u civilu i dva uniformirana policajca te su mu oduzeli telefon i putovnicu. Dvojica u civilu predstavila su se kao istražitelji za posebno važne slučajeve, elitni odjel FSB-a zadužen za državne zločine.

Pokazali su mu svoje značke, prebrzo da bi ih vidio, i odveli ga do trake za preuzimanje prtljage. Dok su čekali s njim, počeli su ga ležerno ispitivati o njegovom osobnom životu, studentskim dugovima i roditeljima - "stvari koje su mogli saznati jedino praćenjem moje komunikacije", prisjetio se Ivan. "Tražili su mi slabe točke."

Nakon toga, u sobi koju koristi aerodromska policija, razgovor je postao ozbiljniji. Dvojica muškaraca suočila su ga s organizacijskom shemom s njegovim imenom i fotografijom te imenima nekoliko poznanika, optužujući ga - točno - da je pripadao omladinskoj skupini Vesna.

Prodemokratska skupina isprva se proslavila satiričnim prosvjedima. Godine 2017. održali su "sprovod za budućnost Rusije", a godinu kasnije izvjesili su transparent s porukom "Ovo Svjetsko prvenstvo je ispunjeno krvlju".

Nakon potpune invazije na Ukrajinu, Vesna je postala jedna od glavnih oporbenih snaga u zemlji. Dvojica agenata pokazala su Ivanu i drugi dokument, isječke iz Vesnine chat grupe na Telegramu, koja je izbrisana nakon što je ruski sud organizaciju proglasio "ekstremističkom" u prosincu 2022.

Dali su mu izbor: mogao je postati njihov doušnik ili bi ga odveli ravno u zatvor, gdje bi se suočio s 15-godišnjom kaznom. Nakon što je pristao, natjerali su ga da potpiše izjavu o tajnosti i odvezli ga u centar Moskve. "Javit ćemo ti se na Telegramu", rekao je jedan od njih na odlasku.

Ubrzo je primio prvu poruku s prijedlogom za sastanak ispred zgrade fakulteta. Uglavnom su, međutim, agenti ostajali u kontaktu s njim putem poruka i poziva na Telegramu.

Jedan agent, visok i vitak, preuzeo je gotovo bratsku ulogu, dajući Ivanu savjete i nudeći mu da riješi "probleme" s fakultetom i vojskom. "Razgovarao sam o tome, nitko te neće uzeti u vojsku", napisao je agent krajem studenog 2024.

Drugi agent, zdepastije građe, bio je zadužen za zastrašivanje. "Polagali smo velike nade u to da ćeš nam pomoći informacijama, ali sudeći po našoj dosadašnjoj suradnji, čini se da ti nemaš istu želju", napisao je prijeteći. Jednom, nakon što je Ivan više puta izmišljao izgovore da se ne nađu, agent je izgubio strpljenje: "Ja sam pristojan čovjek, ne pravi budalu od mene. Nitko se ne trudi biti prijatelj s tobom. Imamo zajednički posao!"

Poziv na pivo, nastavio je, bio je "da te motiviram" i da pokaže "da nismo životinje i da nam treba tvoja pomoć, koju zasad nisi pružio." Povremeno su se uloge mijenjale.

"Ivane, molim te, potrudi se jebeno pronaći i ponovno uspostaviti kontakt s Vesnom, razumiješ?" rekao je prvi agent tijekom jednog poziva. "Da, pokušavam, razumijem, u redu", odgovorio je Ivan, vidno pod stresom. "Što si nervozan? Vršim li pritisak na tebe? Opusti se. Diši. Sve će biti u redu. U redu?"

Bolje ti je da me brzo nazoveš

Dvojica agenata nisu skrivala što traže: informacije o kritičarima Kremlja, od kojih je većina pobjegla u inozemstvo. Ivanov posao bio je iskoristiti stare veze kako bi se infiltrirao u njihove nove komunikacijske kanale i izvještavao o aktivističkim mrežama i planovima za prosvjede. "Oni [aktivisti] aktivno rade i stalno vrbuju nove ljude", napisao je drugi agent.

"Poanta je shvatiti koje se konkretne aktivnosti odvijaju u kojim zemljama." Muškarci su također podučavali Ivana kako steći povjerenje bivših drugova. "Načni temu o tome kako je Rusija sranje, kako razmišljaš o emigraciji", stoji u jednoj poruci. "Pitaj kako i kamo možeš otići. Na primjer, gdje su se dečki smjestili, gdje se može naći posao."

Ono što, međutim, nisu znali jest da je Ivan od početka igrao dvostruku igru. U tjednima nakon što je priveden, mentalno zdravlje mu se pogoršalo. Društveni život mu je stao, a počeo je padati na ispitima. Suradnja je značila izdaju prijatelja i domovine, a vjerojatno ne bi donijela ni stvarnu korist. Zaključio je da bi ga agenti vjerojatno ionako zatvorili kad im više ne bi bio koristan.

Odlučio se povjeriti jednoj od osoba koju je trebao špijunirati: Aleksandru Kaševarovu, aktivistu Vesne koji živi u inozemstvu. Zajedno su smislili plan: aktivist bi Ivanu davao lažne ili bezopasne informacije koje bi on prosljeđivao svojim voditeljima, dok bi Ivan pripremao bijeg iz Rusije. Početkom 2025. uspio je i, nakon zaobilaznog putovanja, stigao je u Španjolsku gdje trenutno čeka azil.

Na njegovo iznenađenje, agenti isprva nisu shvatili da je pobjegao. "Počinješ me iscrpljivati. Nikad se ne javljaš na telefon", napisao je prvi agent pet mjeseci nakon Ivanova odlaska. "Nemoj da te moram doći tražiti." Nekoliko mjeseci kasnije, čini se da su shvatili. "Zašto si otišao u inozemstvo?" napisao je drugi agent. "Bolje ti je da me brzo nazoveš." Nakon toga, komunikacija je prestala.

"Ili njihov sustav za praćenje ne radi dobro, ili imaju milijun ljudi poput mene pa su jednostavno odlučili pustiti", rekao je Ivan. Kazao je da ne krivi one koji pod pritiskom popuste i postanu doušnici. "Glupo je očekivati da će svi biti heroji", rekao je.

Vrijedne mete

Nije jasno koliko je FSB bio uspješan u vrbovanju doušnika unutar oporbenih krugova. Ali Ivanova priča nije jedinstvena, primijetio je Kaševarov, koji je rekao da osobno zna za dva slična slučaja. Iako je Ruse koji žive u egzilu u Europi možda teže fizički dosegnuti, malo je vjerojatno da su izvan vidokruga FSB-a, rekao je Kiril Šamijev, politički suradnik u Europskom vijeću za vanjske odnose.

Rekao je da ih njihov status prognanika može učiniti ranjivima: mnogi se suočavaju s financijskim poteškoćama, nesigurnim pravnim statusom i imaju članove obitelji u Rusiji koji se mogu koristiti kao poluga protiv njih. "To ih čini vrijednim metama za ruske obavještajne službe", rekao je Šamijev.

U pokušaju borbe protiv ruske sabotaže i špijunaže, europske vlade nastojale su ograničiti zajednice ruskih prognanika. Neke su ograničile vizne režime, uključujući i za one koji traže humanitarnu zaštitu. Druge, poput Litve, postavile su ograničenja na to koliko često ruski stanovnici mogu putovati u Rusiju. Za neke disidente, pojačana sumnja nakon uhićenja Rogova, ruskog studenta u Poljskoj, pogoršala je već ionako tešku egzistenciju.

"Nama koji se protivimo ratu život je ionako dovoljno težak", rekao je Artjom Važenkov, oporbeni aktivist. "Kod kuće si neprijatelj, izdajica, državni neprijatelj. A sada u inozemstvu, na tebe gledaju kao na agenta FSB-a."

Bilo mu je teško povjerovati da je Rogov, kojemu je pripisao zasluge što mu je pomogao da ostane živ nakon što su zajedno bili zatvoreni u Bjelorusiji, mogao raditi za rusku vladu. "Živimo u atmosferi nepovjerenja", složila se Anastasija Ševčenko, istaknuta oporbena političarka koja je poznavala Rogova. "A zbog napora ruskih vlasti, to nepovjerenje među nama samo raste i raste."

Ne znajući kome vjerovati, rad je postao "nemoguć", dodala je. Šamijev i Soldatov rekli su da vrbovanje Rusa zahtijeva dodatnu budnost europskih obavještajnih službi. Ali također su upozorili europske zemlje da ne povećavaju prepreke s kojima se suočavaju ruski prognanici. U konačnici, "želite da se [Rusi] integriraju jer je to najbolje cjepivo protiv ilegalnih aktivnosti", rekao je Šamijev.