ČINI se da je Donald Trump spreman jednostavno dići ruke od svega. Predsjednik poručuje američkim saveznicima - koji se nisu pridružili njegovom ratu u Iranu jer nisu bili unaprijed obaviješteni, nisu ga željeli i smatrali su ga kršenjem međunarodnog prava - da će se s posljedicama morati nositi sami. "Idite i nabavite si vlastitu naftu", napisao je u utorak na društvenoj mreži Truth Social, nedugo prije nego što su izvori za CNN rekli da administracija ne može obećati ponovnu uspostavu slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem prije proglašenja završetka misije.

Predsjednik je kasnije prognozirao da će rat biti "gotov" za dva do tri tjedna. "S onim što se događa u Tjesnacu mi nećemo imati ništa", rekao je novinarima u Ovalnom uredu. Iran je iskoristio usko grlo na ulazu u Perzijski zaljev kako bi zaustavio ključne isporuke nafte i uzeo globalno gospodarstvo za taoca. Ako rat završi s Iranom koji kontrolira taj ključni plovni put, to će za Teheran predstavljati stratešku pobjedu, piše CNN.

Trump ima snažne unutarnje razloge za zaustavljanje sukoba prije nego što nanese još veću ekonomsku štetu Amerikancima, koji su već iscrpljeni visokim cijenama. Dok je cijena benzina u srijedu porasla na prosječnih 4.06 dolara po galonu, nova anketa CNN-a koju je proveo SSRS pokazala je da je podrška njegovoj ekonomskoj politici pala na 31 posto.

Iza sebe će ostaviti kaos

Međutim, završetak rata u kojem bi Iran zadržao kontrolu nad tjesnacem na međunarodnoj bi se sceni smatrao strateškim porazom Sjedinjenih Država. Iran bi zasigurno proglasio pobjedu i mogao bi smatrati da je obnovio sposobnost odvraćanja od budućih napada. Vjerojatno bi pokušao i unovčiti svoj novi položaj nametanjem cestarina tankerima koji prolaze tom rutom.

To bi osiguralo prihode za obnovu vojnih, raketnih, pa čak i nuklearnih programa uništenih u američkim i izraelskim zračnim napadima. Sve bi to dovelo u pitanje Trumpovu vještinu da gotovo sve prikaže kao pobjedu. Ipak, to bi i dalje mogao biti poželjan ishod za predsjednika, jer bi svaki pokušaj ponovnog otvaranja tjesnaca silom riskirao teške američke žrtve i produžio rat na način koji bi dodatno potkopao njegov narušeni politički autoritet kod kuće.

Odustajanje bi moglo ostaviti kaos za sobom, ali bi bilo u skladu s Trumpovom metodologijom, koja se u praksi pokazala učinkovitijom u uništavanju postojećeg stanja nego u izgradnji novih sustava. 

Posljedice politike "Amerika na prvom mjestu"

To bi također proširilo načelo "Amerika na prvom mjestu" prema kojem zemlja treba djelovati isključivo unutar granica vlastitih nacionalnih interesa. Time bi se zadovoljio i Trumpov bijes prema NATO saveznicima, za koje smatra da parazitiraju na američkim sigurnosnim jamstvima.

Ali Amerika ne postoji u vakuumu definiranom Trumpovom retorikom. Teško bi se mogao ograditi od ekonomskih i političkih posljedica prepuštanja tjesnaca oživljenom Iranu. Trump će možda uspjeti stvoriti politički narativ kako bi opravdao svoj izlazak, ali tržišta vjerojatno neće biti tako lako uvjeriti.

"Iako su Sjedinjene Države vodeći svjetski proizvođač nafte, to ne štiti američke potrošače od cijena nafte jer su one globalne", rekla je za CNN Rosemary Kelanic, direktorica programa za bliskoistočne studije u think tanku Defense Priorities. "Stoga su svi u Sjedinjenim Državama i diljem svijeta pogođeni ovim šokom u opskrbi."

Taj ekonomski udar prijeti pokretanjem globalne recesije koja bi se prelila i na američku obalu - moguće mjesecima prije kongresnih izbora, na kojima se demokrati nadaju velikoj pobjedi koja će im pomoći obuzdati Trumpovu moć u drugom mandatu.

Šire gledano, posljedice rata u Iranu sada prijete još jednim ishodom: još dubljim raskolom u transatlantskom savezu. To bi samo naglasilo potrebu da europski saveznici - i oni koje kanadski premijer Mark Carney naziva "srednjim silama" - više ulažu u vlastite vojske.

U Europi su se upalili alarmi kada je državni tajnik Marco Rubio, jedan od najviše pro-NATO nastrojenih članova Trumpovog užeg kruga, ovog tjedna za Al Jazeeru izjavio da je odgovor američkih saveznika na rat bio "vrlo razočaravajući" te je natuknuo da će Trump "preispitati" američke obveze prema njima nakon završetka rata.

Europa bi mogla platiti cijenu

Saveznički čelnici u nepredvidivom Trumpovom dobu uče da se više ne mogu oslanjati na američka sigurnosna jamstva, jer se čini da ih američki predsjednik uvjetuje bezrezervnom podrškom svojim potezima. Neki, poput Velike Britanije, u početku su uskratili SAD-u dopuštenje za korištenje zračnih baza za ofenzivne misije u Iranu. Drugi, poput Španjolske, otišli su i mnogo dalje.

Zbog toga je Trump oštro kritizirao "poseban odnos" s Londonom i zaprijetio prekidom sve trgovine s Madridom. Za britanski The Telegraph izjavio je da razmatra povlačenje iz NATO-a, nazvavši savez "tigrom od papira" i dodavši da ruski predsjednik Vladimir Putin dijeli njegovo mišljenje.

Trump je europske čelnike stavio u nemoguću poziciju. Njegovo višegodišnje omalovažavanje saveznika, uključujući zahtjeve da Danska preda Grenland, carinske napade i prezir prema žrtvama američkih prijatelja u ratovima nakon 11. rujna, značilo je da su imali malo prostora da mu pomognu, a da pritom sačuvaju vlastite političke karijere.

Ali ostanak izvan rata neće ih poštedjeti plaćanja njegovih troškova. Visoke cijene energije i rastuća inflacija prijete slamanjem krhkih gospodarstava i izazivanjem političkog otpora među biračima već slabih centrističkih vlada u Europi. U nekim zemljama EU već se govori o racionalizaciji benzina i dizela. A na kontinentu postoji strah da bi kolaps središnje vlasti u Teheranu mogao pokrenuti još jedan masovni egzodus izbjeglica prema europskim granicama i staviti na kušnju fiskalne i kulturne podjele.

Također nije vjerojatno da bi te zemlje mogle jednostavno - Trumpovim riječima - otići i nabaviti si vlastitu naftu. Smanjene europske vojske razotkrivene su ratom. Britanskoj Kraljevskoj mornarici trebalo je nekoliko tjedana da postavi proturaketni razarač kod Cipra kako bi zaštitila britansku imovinu. Francuska je uspjela poslati borbenu skupinu nosača zrakoplova da se brine o svojim i savezničkim interesima na Bliskom istoku.

Ali bez podrške SAD-a, nema šanse da NATO snage mogu otvoriti tjesnac i držati ga otvorenim. Čak i moćna američka mornarica trenutno smatra preopasnim ulazak u domet iranskih dronova i projektila.

Dvosmislene poruke iz Washingtona

Trumpovo javno iskazivanje bijesa ponekad je varka kojom pritišće slabije partnere. Rubio je dao naslutiti da bi to mogao biti slučaj kada je u petak rekao da "zemlje u Aziji i diljem svijeta imaju mnogo toga na kocki i trebale bi znatno doprinijeti" naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Možda nema jasnog izlaza za Iran i SAD - ali možda postoji za američke saveznike u njihovom sukobu s Trumpom.

Europa ima kapacitet biti korisna. Neke zemlje imaju sposobnosti razminiranja koje SAD-u nedostaju. Francuska je poručila da bi bila voljna pridružiti se međunarodnoj misiji s drugim mornaricama kako bi zaštitila plovidbu kroz tjesnac - ali tek nakon prestanka borbi.

"Mislim da još uvijek rade na tome da spriječe da ove razlike sa Sjedinjenim Državama oko Irana uzrokuju trajni prekid transatlantskih odnosa", rekao je Stephen Flanagan, bivši viši direktor za obrambenu politiku i strategiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost, na brifingu Instituta za Bliski istok u utorak. "Ali to je svakim danom sve teže s obzirom na Trumpove oštre kritike o tome kako su Europljani dosad reagirali."

Čini se da SAD želi više.

"(Trump) ističe da je ovo međunarodni plovni put koji mi koristimo manje od većine; zapravo, dramatično manje od većine. Stoga bi svijet trebao obratiti pažnju i biti spreman preuzeti odgovornost", rekao je ministar obrane Pete Hegseth u utorak. Ali u Europi nema volje za uvlačenjem u još jedan američki rat na Bliskom istoku s, kako kritičari smatraju, upitnim povodom i bez jasnog plana za situaciju nakon borbi.

"Što Donald Trump očekuje, da šačica europskih fregata postigne u Hormuškom tjesnacu, a da to već ne može moćna američka mornarica?", upitao je njemački ministar obrane Boris Pistorius prošlog mjeseca. "Ovo nije naš rat; mi ga nismo započeli."

Ali takav stav neće poštedjeti saveznike posljedica rata - što je stvarnost koja odražava ono što postaje definirajuća karakteristika Trumpovog drugog mandata. Stotine milijuna ljudi od Azije do Europe i od Afrike do Bliskog istoka nisu glasali za njega i nemaju pravo glasa o onome što on čini. Ali njegove odluke ipak duboko mijenjaju njihove živote, piše CNN.