HORMUŠKI tjesnac, jedna od najvažnijih energetskih arterija svijeta, praktički je zatvoren uslijed rata SAD-a i Izraela s Iranom. Zbog toga ekonomisti, ali i dužnosnici sve glasnije najavljuju krizu koja bi mogla pogoditi cijeli svijet, a posebno Europu.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto iznio je dramatično upozorenje o ratu s Iranom, navodeći da raspolaže "zastrašujućim" informacijama koje upućuju na eskalaciju sukoba čije će posljedice osjetiti cijela Europa.

Inflacija raste, recesija sve izvjesnija

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice ove krize za energetska tržišta neće biti kratkotrajne, dodajući da se radi o "vrlo ozbiljnoj situaciji kojoj se ne nazire kraj".

Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, što uključuje rad od kuće gdje god je to moguće, poticanje javnog prijevoza pa čak i uvođenje sustava par-nepar za osobne automobile.

Inflacija u eurozoni skočila je u ožujku na najvišu razinu u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva. Europska središnja banka zato se nalazi pred teškom dilemom budući da bi je rast inflacije mogao prisiliti na povećanje kamatnih stopa. U svakom slučaju, posljedice se već prelijevaju kroz cijelo gospodarstvo, od industrije do svakodnevnog života i vjerojatnog poskupljenja hrane.

Ivanov: Rizici recesije visoki i bez zatvaranja dotoka energenata

Prof. dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za Index je kratko prokomentirala situaciju.

"Ekonomski rast europodručja ionako je do sada bio vrlo slab, pa su rizici recesije visoki i bez zatvaranja dotoka energenata, uzimajući u obzir i probleme u izvoznim tokovima, posebno prema SAD-u. Zato je u postojećim okolnostima recesiju gotovo nemoguće izbjeći", rekla je.

Očekuje manju inflaciju nego 2022.

Govoreći o inflaciji, ističe da bi prelijevanje cijena energenata i gnojiva na cijene hrane te brojnih drugih roba i usluga, osobito od jeseni, moglo dovesti do novog inflacijskog udara. Ipak, dodaje da bi on mogao biti manji nego tijekom energetske krize 2022. godine.

"Manje su mogućnosti za povećanje ekstra profita poduzeća, kao i za rast plaća. Osim toga, cijena plina još uvijek nije zabilježila toliki šok kao 2022.", navodi.

Upozorava i da će se građani morati prilagoditi novim okolnostima.

"Morat ćemo svi štedjeti energente i sve drugo jer će se ponuda smanjivati, što znači dodatni pritisak na cijene ako se ne smanji potražnja", kaže.

Stagflacija kao realna opasnost

Dotaknula se i mogućnosti stagflacije, jedne od najnepovoljnijih ekonomskih situacija, u kojoj istodobno rastu cijene, a gospodarski rast usporava ili dolazi do pada gospodarstva. Smatra se da je rješavanje stagflacije iznimno teško i bolno. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis također je upozorio da bi val koji slijedi mogao nalikovati stagflaciji.

"Stagflacija u europodručju i Europskoj uniji vrlo je izvjesna, a time i rast u Hrvatskoj znatno slabiji, no i dalje će to biti rast. Dok god nam nisu ugroženi život, osobna sigurnost i sloboda, infrastruktura i imovina, sve je to izdržljivo. Dramatično bi postalo u puno gorim okolnostima", rekla je.

"Moramo biti štedljivi"

Dotaknula se i izjave talijanskog ministra Crosetta.

"Mislim da talijanski ministar ne priča samo o ekonomskim rizicima. Nestašice mogu potaknuti socijalne nemire i razbojstva, a nesiguran svijet u kojem živimo uključuje rizike terorističkih, hakerskih i drugih napada kojima je cilj upravo izazvati strah, paralizu i nesigurnost ekonomija i ljudi", dodaje.

"Moramo biti jaki, ali i štedljivi, jer predugo smo trošili i previše rasipali resurse. Možda shvatimo da nam svima treba manje", zaključila je Marijana Ivanov za Index.