KRAJEM veljače, najavljujući rat, američki predsjednik Donald Trump poručio je iranskom narodu: "Kada mi završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša da je preuzmete." Tjednima kasnije, sličnu poruku šalje i Europi, koja se bori s novim energetskim šokom nakon što je Iran učinkovito zatvorio Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Trump sada od europskih saveznika, s kojima se nije konzultirao prije pokretanja rata, traži da sami riješe njegove posljedice, piše CNN.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"Idite u tjesnac i jednostavno ga uzmite, zaštitite ga, koristite ga za sebe", rekao je Trump u srijedu navečer. "Moraju ga zgrabiti i cijeniti. Mogli bi to učiniti tako lako. Mi ćemo pomoći, ali oni bi trebali preuzeti vodstvo u zaštiti nafte o kojoj toliko ovise."

Iako je Trumpov govor, kao i obično, bio pun nedosljednosti - istovremeno je pozvao Europu da "skupi malo zakašnjele hrabrosti" i silom osigura tjesnac, da bi potom ustvrdio kako će se plovni put "prirodno otvoriti" nakon rata - njegova je temeljna poruka bila jasna: održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim nije posao Amerike.

Mi smo razbili, vi ste vlasnici

Trumpov pokušaj prebacivanja odgovornosti ukazuje na novu doktrinu američke politike na Bliskom istoku, smatra Richard Haass, predsjednik emeritus Vijeća za vanjske odnose. Prema njegovim riječima, Trump je preokrenuo staro pravilo "tko slomi, taj i plaća" i sada svojim europskim saveznicima poručuje: "Mi smo razbili, ali vi ste vlasnici."

Takav stav doveo je Europu u nezavidan položaj. Trump se nije savjetovao sa svojim europskim i NATO saveznicima prije pokretanja rata, ali sada zahtijeva da oni preuzmu odgovornost za saniranje posljedica.

"Postojao je način da se naši NATO saveznici uključe u raspravu o tome kako pojačati pritisak na Iran. Predsjednik je odlučio ne učiniti ništa od toga", rekao je za CNN Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik pri NATO-u.

"Odlučio je započeti rat bez razgovora s Kongresom, bez razgovora s američkim narodom i bez razgovora s našim saveznicima", kazao je Daalder. "I sada, tridesetak dana kasnije, mora birati između eskalacije i upuštanja u vječni rat ili, iskreno, podvijanja repa."

Prijetnja jedinstvu

Čak i ako Trump pronađe način da proglasi pobjedu i povuče se iz rata, Europa će ostati opterećena s dvije ozbiljne posljedice. Prva, i najhitnija, jest energetski šok uzrokovan zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Europa se jedva oporavila od prethodne energetske krize, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. i bolnim procesom odvikavanja od ruskih energenata.

Bruxelleski think-tank Bruegel upozorio je da bi, s obzirom na veliku ovisnost EU o uvozu plina, energetski računi mogli naglo porasti dok se zemlje natječu za alternativne izvore, uključujući i one iz SAD-a.

Dugotrajna energetska kriza mogla bi također natjerati neke zemlje da preispitaju odluku EU o prestanku kupnje ruskih fosilnih goriva. Iako većina članica više ne kupuje rusku naftu, blok i dalje uvozi ruski plin, čiji je potpuni prekid dogovoren za studeni 2027. Novi energetski šok mogao bi testirati tu odlučnost.

Belgijski premijer Bart De Wever prošlog je mjeseca pozvao na normalizaciju odnosa s Rusijom radi pristupa jeftinoj energiji. Iako je bio kritiziran, čak i od strane članova vlastite vlade, takvi bi pozivi mogli postati glasniji ako tjesnac ostane zatvoren.

Urušavanje povjerenja u NATO

Druga posljedica Trumpovog stava "mi smo razbili, vi ste vlasnici" još je fundamentalnija. Predsjednik je izrazio bijes što američki saveznici - koji se nisu složili s ratom i smatrali su ga nezakonitim - nisu požurili pomoći SAD-u. U intervjuima objavljenim u srijedu, Trump je natuknuo da razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a zbog, kako je rekao, mlakog odgovora saveza na rat s Iranom.

"Nisu se pokazali kao prijatelji kad smo ih trebali", rekao je Trump Reutersu. "Nikada nismo puno tražili od njih... to je jednosmjerna ulica." Iako postoje pravne i ustavne prepreke jednostranom povlačenju SAD-a iz NATO-a, šteta je na mnogo načina već učinjena, smatra Daalder.

"Vojni savezi u svojoj suštini počivaju na povjerenju: na uvjerenju da ćete mi, ako budem napadnut, priteći u pomoć", napisao je. "Teško je zamisliti kako bi ijedna europska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će joj Sjedinjene Države priskočiti u obranu. Možda se mogu nadati, ali na to ne mogu računati."

Europa traži vlastiti put

Iako svaki novi Trumpov retorički napad na savez donosi novi šok, analitičari kažu da je Europa poruku shvatila već ranije. Dok su u prvoj godini drugog Trumpovog mandata europski čelnici uglavnom udovoljavali njegovim željama, početak druge godine donio je otrežnjenje i spremnost na otpor.

Velik dio povjerenja koje je preživjelo prvu godinu ispario je nakon Trumpovih prijetnji u siječnju da će anektirati Grenland, autonomni dio Danske. Time je otvorena dotad nezamisliva mogućnost da jedna članica NATO-a, saveza temeljenog na kolektivnoj obrani, napadne drugu.

Shvativši da SAD više nije pouzdan saveznik, Europa sada radi na tome da joj on postane manje potreban. Kao što žuri izgraditi vlastitu obrambenu industriju kako bi smanjila ovisnost o američkom oružju, tako sada ubrzava i prijelaz na obnovljive izvore energije kako bi smanjila ovisnost o fosilnim gorivima koje Trump želi prodavati svijetu.

Europa je bila zbunjena Trumpovom tvrdnjom da neće "biti uz SAD" kad joj zatreba. Sada kad Trump jasno poručuje da SAD neće "biti uz svoje saveznike", Europa se trudi osigurati da to postane što manji problem.